PERSPECTIVE ON DEVELOPMENT OF FOOD AND BEVERAGE INDUSTRY IN THE INTERNATIONAL ENVIRONMENT: THE CASE OF CROATIA

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o perspektivama razvoja hrvatske industrije hrane i pića u međunarodnom okruženju. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Usporedba bruto dodane vrijednosti, produktivnosti i faktorskog dohotka sa zemljama Europske unije ukazuje na zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje članice EU-15. Istovremeno u usporedbi s novim članicama EU (tranzicijske zemlje), hrvatska prehrambena industrija uspijeva zadržati konkurentnu proizvodnju. Od analiziranih tržišta hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Istovremeno, relativno su slabo razvijene komparativne prednosti i konkurentska pozicija na brzo rastućim tržištima. Rast potrošnje hrane na globalnoj razini otvara prostor sve većoj diversifikaciji izvozne strukture i jačanju konkurentnosti na dosad manje zastupljenim tržištima. Perspektive razvoja industrije hrane i pića u Hrvatskoj prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta.The aim of this paper is to get new insight into the perspectives of the Croatian food and beverage industry development in the international environment. Methodology of the paper is based on applying input-output model and standardized indicators of export competitiveness. Comparison of gross value added, productivity and factor income with EU countries points to Croatia’s lagging in relation to EU-15 countries. At the same time, in comparison with the new EU member states (transition countries), the Croatian food industry manages to maintain competitive production. Among analysed markets, Croatian food industry has the best position on the CEFTA market. At the same time, comparative advantages and competitive positions in relatively rapidly growing markets are relatively weak. A growth in global consumption of foodstuffs opens up space for diversification of the export structure and strengthening of competitiveness in the less represented markets. Perspectives on the development of the food and beverage industry in Croatia are being recognized in the continuation growth of export orientation, greater representation in fastgrowing markets, increased food consumption, investment in innovation and development of new products, and investments in the development of new markets

Revitalizacija i energetska obnova Donjeg grada : utjecaj provedbe mjera obnove zgrada na zapošljavanje, bruto domaći proizvod i poticanje gospodarskih aktivnosti

Knjiga je nastala kao rezultat provedbe znanstveno-istraživačkog projekta pripreme obnove Donjeg grada, koji je započeo 2014. godine, za potrebe Grada Zagreba, a koji je operativno provodila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Središnji joj je cilj procijeniti gospodarske učinke projekta revitalizacije i energetske obnove zgrada u širem središtu Grada Zagreba. Rezultati prikazani u ovoj knjizi doprinijet će boljem razumijevanju važnosti energetske obnove s različitih aspekata. Autori se nadaju da primijenjeni pristup i metodologija mogu poslužiti i u drugim istraživanjima kojima je cilj identifikacija i procjena učinaka provedbe mjera energetske obnove zgrada na hrvatsko gospodarstvo, ali i novim raspravama znanstvene i stručne javnosti o ovoj temi

KREATIVNOST, INOVACIJE I REZULTATI POSLOVANJA PODUZEĆA: DOKAZI IZ IZRANJAJUĆEG TRANZICIJSKOG GOSPODARSTVA

Despite the longstanding consensus that creativity is the seedbed of innovation, the limited literature in this area fails to explore the contribution of various aspects of creativity to different stages of the innovation process or the mechanisms used by the management to foster the creativity of employees. This paper adopts a more complex strategy in order to highlight the role of creativity in the entire innovation process from the decision to innovate to investment in innovation, the transformation of innovation input into output and the effect of innovation output on productivity. A multi – stage CDM – type model encompassing different elements of creativity and practices designed to enhance creative potential is applied to the most recent Community Innovation Survey data. In modelling the management of creativity a distinction is made between decisions of firms to hire creative employees and the methods used to foster creativity of personnel such as multidisciplinary work teams, financial incentives and training for creativity. The results indicate that employees with creative skills and the adoption of creativity – enhancing methods by the management are important factors for innovation and better performance of enterprises. They also point to sectoral differences in the impact of creativity on innovation.Unatoč široko rasprostranjenom konsenzusu da kreativnost tvori sjeme inovacijskog procesa, dostupna literatura u ovom području tek je djelomično istražila doprinos pojedinih dimenzija kreativnosti različitim stadijima inovacijskog procesa te mehanizme korištene od strane menadžmenta za poticanje kreativnosti zaposlenika. U radu se koristi kompleksna metodologija kako bi se rasvijetlila uloga kreativnosti u različitim stadijima inovacijskog procesa od odluke o inoviranju i visini ulaganja u inovacije preko transformacije inovacijskih inputa u outpute do utjecaja inovacijskog outputa na proizvodnost. Višestupanjski CDM model koji obuhvaća različite dimenzije kreativnosti te prakse poticanja oslobađanja kreativnog potencijala zaposlenika primijenjen je na podatke iz baze Community Innovation Survey. U modeliranju upravljanja kreativnosti razlika je napravljena između odluke poduzeća o zapošljavanju kreativnih pojedinaca i metoda korištenih za poticanje kreativnosti poput interdisciplinarnih radnih skupina, financijskih inicijative i treninga u svrhu poticanja kreativnosti. Rezultati upućuju na važnost kreativnih vještina zaposlenika i pojedinih tehnika poticanja kreativnosti u inovacijskom procesu i poticanju uspješnosti poduzeća. Također ukazuju na sektorske razlike u utjecaju kreativnosti na inovacije

The development of political science in Central and Eastern Europe : bibliometric perspective, 1996–2013

This research aims to develop a deeper insight into the development of political science from the bibliometric perspective by analysing peer-reviewed journal articles (n = 1117) indexed in the Scopus database and published by authors from fifteen Central and Eastern European (CEE) countries in the period 1996–2013. Results indicate that the majority of articles (84%) by CEE authors have been published in international journals and in the English language. The visibility of these articles in international journals, measured by the mean number of citations, is 5.2 per paper, while the same indicator for CEE journal articles amounts to 0.2. Authorship analysis indicates a gradual but continuous increase in co-authorships. Additionally, there are significant differences in citations between single-authored and co-authored articles, both in international and CEE journals. Co-authorship among CEE authors is present in only 1% of the analysed articles, confirming weak collaboration between political scientists in CEE countries

KLASTERI KONKURENTNOSTI U HRVATSKOJ

This study explores the perceptions of members of 13 competitiveness clusters in Croatia (CCC) towards clusters’ objectives, processes, setting and performance. Survey data (n=250) were analysed using descriptive statistics, exploratory factor analysis and regression analysis. Results indicate that progress of CCCs is not visible in the observed period and they are lagging behind successful cluster initiatives in the world. The most important reasons for underperformance are related to weaknesses inherited in cluster development framework, poor implementation of activities, inadequate resources for pursuing more ambitious objectives, lack of consensus and weaknesses in strategy formulation. The paper contributes to the literature by evaluating the program of competitiveness clusters for the first time. It examines the factors that contribute to performance of clusters, and compares CCCs with best practices of similar associations in the world. Although this research is based on perceptions of members, it has valuable implications for clusters and policy-makers. In order to strengthen existing clusters, changes in the national framework are needed, while clusters should have more resources at their disposal to reach more ambitious objectives in the future.Rad istražuje percepcije članova 13 klastera konkurentnosti u Hrvatskoj o ciljevima, procesima, okruženju i učincima klastera. Podaci iz uzorka (n=250) analizirani su metodama deskriptivne statistike, eksplorativnom faktorskom analizom i regresijom. Rezultati pokazuju da napredak klastera konkurentnosti nije dovoljno vidljiv u promatranom razdoblju i da klasteri konkurentnosti zaostaju za uspješnim klasterima u svijetu. Među čimbenicima koji objašnjavaju nepovoljne rezultate su neodgovarajući modeli razvoja klastera, neučinkovita implementacija aktivnosti, nedostatak konsenzusa i nedostaci u formuliranim strategijama. Ovo istraživanje pridonosi literaturi tako što analizira program klastera konkurentnosti po prvi puta. Jednako tako, istraživanje istražuje čimbenike koji pridonose rezultatima klastera i uspoređuje prakse klastera konkurentnosti u Hrvatskoj s najboljom praksom sličnih asocijacija u svijetu. Iako se ovo istraživanje temelji na percepcijama članova, ono ima značajne implikacije za klastere i nositelje politike. Da bi ojačali postojeći klasteri, potrebne su promjene u nacionalnom sustavu, dok bi klasteri morali imati više resursa na raspolaganju kako bi u budućnosti ostvarivali ambicioznije ciljeve

Osnove input-output analize s primjenom na hrvatsko gospodarstvo

Objavom input-output tablice za hrvatsko gospodarstvo omogućuje se empirijska analiza različitih strukturnih aspekata. Naglasak je knjige na primjeni tradicionalnih tehnika temeljenih primarno na konceptu multiplikatora, ali knjiga daje i prikaz metodoloških aspekata i pravaca kojima se model proširuje i omogućuje detaljnu analizu pojedinih društveno-ekonomskih procesa. Pored teorijske pozadine i metodologije, knjiga empirijski analizira i strukturna obilježja hrvatskog gospodarstva te produbljuje spoznaje iz određenih značajnih područja koja su relativno zanemarena u posljednjem razdoblju: dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), izravna i neizravna uvozna zavisnost pojedinih sastavnica finalne potražnje, analiza promjene cijena (domaća i „uvezena“ inflacija), izravni i neizravni učinci promjena u strukturi finalne potražnje na makroekonomske agregate. Izrada proširenih matrica društvenih računa i satelitskih računa pojedinih sektora zahtijeva detaljniju raščlambu pojedinih kategorija iz objavljenih input-output tablica korištenjem dodatnog skupa podataka relevantnih institucija koji nisu dostupni iz standardnog statističkog sustava. U zaključnom se poglavlju knjige daje samo pregled metodologije i značenja takvih modela s proširenim input-output tablicama bez empirijske analize za hrvatsko gospodarstvo. Prvo poglavlje knjige prikazuje značaj i ulogu input-output tablica u sustavu nacionalnih računa. Obrađena su osnovna obilježja i koncepti koji se primjenjuju u izradi tablica ponude i uporabe i u simetričnim input-output tablicama. Osnovni makroekonomski identiteti o jednakosti ukupne ponude i uporabi dobara i usluga, a koji proizlaze iz kružnog kretanja gospodarstva, vrijede i na razini pojedinih proizvodnih sektora. Drugo poglavlje sadrži pretpostavke i osnovnu metodologiju input-output analize. Definirani su ključni pojmovi vezani uz otvoreni input-output model, kao i uz model zatvoren osobnom potrošnjom u kojem se osobna potrošnja tretira kao endogena varijabla. Koncepti izravnih, neizravnih i induciranih učinaka koji stoje iza multiplikativnih učinaka su potkrijepljeni i numeričkim primjerom. Empirijska analiza međusektorske zavisnosti u hrvatskom gospodarstvu temelji se na ažuriranoj input-output tablici za 2013. godinu. Naime, službeno objavljena input-output tablica za 2010. godinu zbog odmaka vremena i ulaska Hrvatske u Europsku uniju slabije odražava tekuće međusektorske veze. Također su uočena relativno visoka odstupanja u strukturi intermedijarne potrošnje pojedinih djelatnosti u odnosu na rezultate drugih zemalja te su u postupku ažuriranja tablice s podacima za 2013. godinu dodatno uklonjena odstupanja za koje se pretpostavlja da su posljedica nedostatne statističke osnovice. Prikaz izvora podataka i metodologije ažuriranja input-output tablice predmet je trećeg poglavlja knjige, a detaljnije tablice nalaze se u prilogu knjige. Četvrto i peto poglavlje obrađuju međusektorske zavisnosti u hrvatskom gospodarstvu temeljem rezultata input-output analize. U četvrtom su poglavlju prikazani multiplikatori po proizvodnim sektorima te su identificirani ključni sektori hrvatskog gospodarstva, kao i klasteri koji čine međusobno povezani proizvodni sektori. U petom je poglavlju dekomponiran BDV i zaposlenost svakog proizvodnog sektora na pojedine sastavnice finalne potražnje, a kvantificirana je i uvozna zavisnost proizvodnih sektora i finalne potražnje. Također, prikazana je mogućnost input-output modela za analizu prenošenja rasta cijena pojedinih inputa na ukupnu razinu cijena u nacionalnom gospodarstvu

Analitičke odrednice naknade za pravo puta na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Svrha je projekta analizirati temeljne odrednice naknade za pravo puta na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u Hrvatskoj i europskim zemljama kako bi se utvrdilo je li je tekuća razina naknade za pravo puta u Hrvatskoj prikladno određena. U tu svrhu provedena je analiza koja se sastoji od četiri segmenta. U prvom segmentu analizira se regulatorna praksa načina plaćanja naknade za pravo puta na EKI u Hrvatskoj i europskim zemljama. U drugom segmentu analizira se opterećenost poslovanja regionalnih telekoma rashodima za naknadu za pravo puta. U trećem segmentu se naknada za pravo puta analizira u kontekstu digitalnog razvoja ekonomija, a u četvrtom segmentu se naknada analizira u kontekstu vrijednosti zemljišta preko kojeg EKI prolazi. Rezultat ovako provedene analize je skupina preporuka za nositelje javnih politika

UTJECAJ OSOBINA LIČNOSTI NA ZABRINUTOST ZA PRIVATNOST U ONLINE OKRUŽENJU

This paper examines personality traits as antecedents of online privacy concern. The aim of the research is to analyze if and how personal characteristics of Internet users affect their concern for privacy in online environment. The theoretical framework consisting of the Big Five theory of personality traits has been used to test the variations in online privacy concern. The model includes a range of other variables that might affect online privacy concern, such as sociodemographic factors, cultural values and computer literacy. The empirical analysis is based on survey data collected in 2016 on a large sample of 2,060 Internet users in Croatia. Results of both OLS and ordered probit estimations show that two personality traits dimensions, namely extraversion and neuroticism, significantly determine the level of online privacy concern. The more extraverted, i.e., more energetic and outgoing Internet user is less concerned about his/her online privacy, whilst the more neurotic one is more concerned. Privacy awareness, computer anxiety and previous negative experience were also observed as antecedents, all positively affecting the level of privacy concern of Internet users. The results of this research fill the gap in the underexplored area of personality traits and online privacy concern literature and contribute to developing an extended model of online privacy concern.Ovaj rad istražuje osobine ličnosti kao odrednice zabrinutosti za privatnost u online okruženju. Cilj istraživanja je analizirati utječu li i na koji način osobine korisnika Interneta na njihovu zabrinutost za privatnost u online okruženju, pri čemu se koristi teorijski okvir pet osobina ličnosti. Model također uključuje niz drugih varijabli koje mogu utjecati na online zabrinutost o privatnosti, kao što su socio-demografski čimbenici, kulturne vrijednosti i računalna pismenost. Empirijska analiza temelji se na podacima prikupljenim u 2016. godini na uzorku od 2060 korisnika Interneta u Hrvatskoj. Rezultati OLS i probit modela pokazuju da dvije dimenzije osobina ličnosti, ekstrovertiranost i neurotičnost, značajno određuju razinu zabrinutosti za privatnost u online okruženju. Više ekstrovertirani korisnik Interneta je manje zabrinut za svoju privatnost na Internetu, dok je neurotičnija osoba više zabrinuta. Svijest o privatnosti, anksioznost u korištenju računala i prethodno (negativno) iskustvo također imaju pozitivan utjecaj na razinu zabrinutosti za privatnost korisnika Interneta

Industry-specific Trade Patterns with Eurozone and Economic Crisis: Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia

Two separate processes have recently influenced the trade relationship between European Union and countries in the Western Balkan region – different speeds of integration and consequences of global economic crisis. The ease of international trade is both the objective and consequence of economic integration process. Increase in international trade between partners within the union is expected to create through competitiveness mechanism positive preconditions for the overall Union. However, these effects are expected on average and neither for every country or every economic activity. Since the effects of the crises have been asymmetrically spread across the European Union, we focus on the bilateral trade patterns evolvement. Specifically, we analyse trade patterns with Eurozone members in order to avoid additional discussion on the effects of exchange rate policies within the economic union. By using the intra-industry trade indicators we compare the outcomes for the three countries in the region – Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. We analyse indicators of overall intra-industry trade, vertical intra-industry trade and horizontal intra-industry trade on the 2-digit level of NACE classification in order to identify economic activities in which each of the country has established higher degree of integration. Revealing the trade patterns on the level of economic activities is important in order to enhance the discussion of competitiveness, related to the underlying smooth transition hypothesis. The hypothesis states that if intra-industry trade (i.e. the simultaneous exports and imports of similar products) has higher share in the overall trade between the countries, the integration associated adjustment costs will be less severe than in cases when the share of inter-industry trade is relatively higher. By comparing the results before and after (during) the crisis we seek to indirectly identify economic sectors dubbed as winners or losers in the analysed period. The underlying assumption is that if the economic sector has increased the share of intra-industry trade in the bilateral trade, this economic sector has managed to withstand both increased competition pressures related to integration process and suppressed demand due to the economic crisis. Results show that most industries in analysed countries recorded low share of intra-industry trade, not many industries exhibit strong positive trends. The industries that seem to have higher degree of intra-industry trade are mostly labour-intensive. Furthermore, high share of vertical intra-industry trade indicates that in most cases the trade relationship resembles trade between economically unequal partners

Internetski indeks slobodnih radnih mjesta

Projektom će se izraditi internetski indeks slobodnih radnih mjesta koji se temelji na broju novih online oglasa za zapošljavanje objavljenih na moj-posao.net, posao.hr i na burzi rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj slobodnih radnih mjesta indikator je trenutne i buduće potražnje za radom. U literaturi je potvrđeno postojanje veze između promjene broja slobodnih radnih mjesta i rasta broja zaposlenih. Osim što je korisna informacija za poslodavce i posloprimce jer odražava trenutno stanje na tržištu rada, broj slobodnih radnih mjesta važan je indikator trenutnog stanja poslovnog ciklusa i kao takav izrazito je koristan Vladi i ministarstvima u formiranju i provođenju javnih politika, kod ekonomskog modeliranja, prognoziranja zaposlenosti te prognoziranja stope ekonomskog rasta. U Hrvatskoj ne postoji ovakav tip indeksa niti je do ukupnog broja slobodnih radnih mjesta moguće doći na neki drugi način. Ne postoje pravovremene i sveobuhvatne informacije o broju slobodnih radnih mjesta, što zapravo znači kako nemamo uvid u stvarno stanje na tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje objavljuje statistiku novootvorenih radnih mjesta na mjesečnoj razini, ali kako još od 2002. godine poslodavci nisu obvezni objavljivati oglase za posao na Zavodu, tako je i ta statistika nepotpuna. S obzirom na to da će se koristiti big data pristup i real time informacije, ovaj indeks predstavlja novitet u državnoj statistici. Cilj je projekta razviti metodologiju za prikupljanje informacija o slobodnim radnim mjestima te izraditi bazu podataka iz koje bi se redovito i kontinuirano računao indeks slobodnih radnih mjesta. Automatizirano je praćenje te preuzimanje oglasa za posao koji su objavljeni na najpoznatijim internetskim portalima za traženje posla. Ovaj postupak bit će periodičan i automatiziran kako bi se na sustavan način mogli pratiti detalji potražnje za radom. Osim samog broja slobodnih radnih mjesta, kao i njihove dinamike, posljedica razvoja ovakve metodologije je i uvid u potrebno obrazovanje i vještine za određeno radno mjesto, kao i uvid u regionalnu komponentu potražnje za poslovima. Očekivane koristi ovog projekta uključuju razvoj metodologije za prikupljanje informacija o slobodnim radnim mjestima te izradu sveobuhvatnog indeksa slobodnih radnih mjesta. Indeks bi prvenstveno predstavljao unaprjeđenje postojeće državne statistike te bi davao relevantne i pravovremene informacije o stanju na tržištu rada, što nije uvijek slučaj s postojećom statistikom. Indeks bi se kontinuirano i redovito računao te javno objavljivao uz komentar trenutnog stanja tržišta rada