Sabljić, Jakov

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

421prof. dr. sc. Milorad Nikčević 14. 1. 1941. – 13. 10. 2021.Plodni graditelj hrvatsko-crnogorskih kulturnih veza i metodičar hrvatskoga jezikaMilorad Nikčević (Stubica/Pješivica, Crna Gora, 14. siječnja 1941. – Osijek, 13. li-stopada 2021.) umro je nakon duge bolesti u Osijeku, gdje su mu odane posmrtne počasti, a njegov je prah pokopan u rodnoj Crnoj Gori čijoj je kulturnoj i političkoj afirmaciji te razvijanju veza Crne Gore i Hrvatske cijeli svoj život. Bio je književni povjesničar, teoretičar, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti, umirovljeni pro-fesor Filozofskoga fakulteta u Osijeku, nekadašnji član Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te utemeljitelj i voditelj Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada. Ovaj ugledni znanstvenik, redoviti sveučilišni profesor i crnogorski akademik rođen je u Crnoj Gori, osnovnu školu završio je u Bogetićima, a realnu gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusistiku) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu magistri-rao je 1976. godine s tezom Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele. Dok-torsku disertaciju pod naslovom Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina 19. vijeka do Prvog svjetskog rata obranio je 1985. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao akademski stupanj doktora filoloških znanosti. U SPOMEN	 napredak	162 (3-4) 421-423 (2021)422Studijski se usavršavao na Državnom sveučilištu „Lomonosov“ u Moskvi (1975) i SAD-u na University of UCLA (Los Angeles, 1989), potom na zagrebačkom Filo-zofskom fakultetu (1996) i na University of California, Berkeley (2001). Više od jednog desetljeća predavao je hrvatski i ruski jezik s književnošću kao srednjoškolski profesor u školskom centru Ruđera Boškovića u Osijeku. Radio je u Zajednici općina Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku, a potom kao republički savjetnik/inspektor za prosvjetu, znanost i kulturu Ministarstva prosvjete u Zagrebu (1980–1986). Od 1979. do 1986. godine predavao je kao sveučilišni predavač ruski jezik (dopunski rad) na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu (dislocirani studij u Osijeku). Utemeljitelj je crnogorskog studija (1995) Montenegrina (Crnogorska književ-nost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi je gostujući profesor toga stu-dija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996). Predlagač je programa i nositelj kolegija Hrvatske književne komunikacije s crnogorskom književnošću (vi-dovi i aspekti) na poslijediplomskom i doktorskom studiju Hrvatski jezik i književ-nost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnivač je i potpredsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Monte-negro“ (1990), Nacionalne zajednice Crnogoraca (1993), predsjednik Crnogorskog društava „Montenegro – Montenegrina“ u Zagrebu (1995–1997) i Crnogorskog kul-turnog društva „Montenegro – Montenegrina“ u Osijeku (1997). Potpredsjednikom je Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica Montenegrina“ RH (2000) i Saveza crnogorskih udruženja Republike Hrvatske (2002). Profesor Nikčević bio je inicijator, pokretač i realizator osnivanja Crnogorske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj (2005). Za stručni, znanstveni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe zlatni Pečat grada Osijeka (2003) „za izuzetna ostvarenja u području znano-sti“. O znanstvenom, kulturnom i prosvjetnom portretu prof. Nikčevića snimljeno je više televizijskih emisija, dokumentarnih priloga na HRT-u, Crnogorskoj državnoj televiziji i drugim televizijskim postajama u zemlji i inozemstvu.Milorad Nikčević autor je tridesetak monografskih znanstvenih i stručnih publi-kacija, urednik i priređivač tridesetak knjiga i zbornika radova, gotovo 800 stručnih radova, oko 200 eseja i članaka u periodičkim publikacijama te više od stotinu pred-govora, pogovora i recenzija. Od njegovih knjiga valja izdvojiti: Transformacije i strukture: književne i metodičke studije (1982), Metodičko-problemske književne ko-munikacije (1991), Hrvatski i crnogorski književni obzori (1995), Na civilizacijskim ishodištima (1999), Odsjaji kultura: hrvatska i crnogorska kultura stoljećima (2002), Ogledi/studije/susreti: apologetika crnogorskoga jezika (2004), Komparativna filo-423U SPOMEN	 napredak	162 (3-4) 421-423 (2021)loška odmjeravanja (2006), Identitetske aporije: odbrana crnogorskoga identiteta: rasprave, kolumne, intervjui (2020).Bio je dugogodišnjim voditeljem institucionalnih međunarodnih projekata Jezici i kulture u doticaju (1994–2000), Kulture u doticaju: stoljetne hrvatsko-crnogorske veze (komparativni kontekst) (2002–2007) i Kulture u doticaju: stoljetni hrvatski i crnogorski književno-kulturni identiteti (2007–2011).Milorad Nikčević glavni je pokretač i organizator značajnoga Međudržavnoga (Crna Gora i Hrvatska) i međunarodnoga projekta Dani Ivana Mažuranića (1814–1890) u Crnoj Gori održanog na Cetinju od 27. rujna. do 1. listopada 2009. godine.Profesor Nikčević bit će upamćen kao angažirani prosvjetni djelatnik, oštri po-lemičar, intelektualac širokih filoloških interesa, ali i kao mentor koji je nesebično iskazivao neprestanu potporu svojim studentima, kolegama i asistentima. Osim toga potrebno ga je pamtiti i kao graditelja mostova među različitim narodima i njihovim kulturama, a naročito po gradnji mostova između njegovih dviju domovina – Crne Gore i Hrvatske. Jakov Sabljić

prof. dr. sc. Milorad Nikčević 14. 1. 1941. – 13.10. 2021., Plodni graditelj hrvatsko-crnogorskih kulturnih veza i metodičar hrvatskoga jezika

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals