English or Croatian in Computer Terminology

Autorica naglašuje potrebu normiranja hrvatskoga računalnog nazivlja. U radu navodi osnovne načine postanka novih računalnih naziva i temeljna načela za odabir naziva. Također naglašuje neke uobičajene predrasude povezane s ovim nazivljem. uobičajene predrasude povezane s ovim nazivljem.The author stresses the need for standardization of Croatian computer terminology. She enumerates basic ways of formation of new computer terms and basic principles for the selection of terms. She also stresses some common prejudices connected with this terminology

Croatian Computer Terminology

Tema ovoga rada hrvatsko je računalno nazivlje. U uvodnome dijelu govorimo o nazivlju općenito, njegovu odnosu s obzirom na funkcionalne stilove i hrvatski standardni jezik. U nastavku rada govorimo o jezičnim sukobima između hrvatskoga računalnog nazivlja i anglizama, analiziramo računalno nazivlje u dvama općim rječnicima hrvatskoga jezika. Nadalje, iznosimo terminološka načela koja je potrebno uzeti u obzir pri odabiru naziva, a govorimo i o postanku novih računalnih naziva. U nastavku progovaramo o metaforizaciji računalnih naziva navodeći primjere pronađene u korpusu, iznosimo teorijski dio vezan uz hrvatsko internetsko nazivlje i analiziramo engleske internetske nazive iz korpusa. Potom ukratko govorimo o nazivlju računalnih mreža, također navodeći primjere pronađene u korpusu. Zatim analiziramo računalno nazivlje s elementom -ware služeći se primjerima iz korpusa. U nastavku slijedi analiziranje nekoliko hrvatskih standardnojezičnih računalnih naziva. Nadalje, progovaramo o odnosu hrvatskoga računalnog nazivlja i računalnoga žargona, analiziramo glagole i glagolske imenice koji se pojavljuju u korpusu, nakon čega u završnome poglavlju navodimo i opisujemo računalne nazive neobičnih imena.The topic of this paper is Croatian computer terminology. The introductory part of the paper deals with terminology in general, compared in regard to the functional styles and Croatian standard language. Hereafter we discuss about linguistic conflicts between the Croatian computer terminology and English terms, analyze computer terminology in two dictionaries of the Croatian language. Furthermore, we present terminological principles that need to be taken into consideration when choosing a term, and discuss about the origin of the new computer terms. Furthermore, we discuss about metaphorization in computer terminology citing examples found in the corpus, we also present the theoretical part related to the Croatian Internet terminology analyzing the English Internet terms found in the corpus. Furthermore, we briefly discuss about the computer network terminology, also citing examples found in the corpus. Then we analyze the computer terminology with the suffix -ware using examples from the corpus. Furthermore, we analyze several computer terms in Croatian standard language. Furthermore, we discuss about the relationship of Croatian computer terminology and computer jargon, analyze verbs and verbal nouns that appear in the corpus, followed by final chapter in which we mention and describe several computer terms with unusual names

Certain Problems of Croatian Computer Terminology (From a Linguistic Point of View)

Iako se o hrvatskome računalnom nazivlju već mnogo pisalo,1 ta je tema još uvijek aktualna i nije iscrpljena, a jezični su problemi zbog naglog razvoja te golemog unosa anglizama svakim danom sve veći. Zadatak je ovoga rada da pokuša popisati probleme i smjerove njihova rješavanja. Posebna se pozornost posvećuje pojedinačnim primjerima o kojima se do sada nije pisalo u terminološkoj literaturi te nekim do sada neobrađenim teorijskim aspektima (mreža sinonimno-polisemnih odnosa među hrvatskim nazivima i njihovim engleskim istovrijednicama, potreba razgraničenja bliskoznačnih naziva, zablude o nazivlju). Zbog potpunosti se najkraće navode i aspekti o kojima je već bilo pisano (npr. načini postanka naziva, terminološka načela, metafora u nazivlju) te se čitatelj upućuje na literaturu.The author stresses the need for standardization of Croatian computer terminology. She enumerates basic ways of formation of new computer terms and basic principles for the selection of terms. She draws special attention to the problem of non-equivalence between English and Croatian terms, and analyses ambiguity, metaphorization, polysemy and synonyms

Primjena terminoloških načela na sinonimne tehničke nazive

U nazivljima različitih struka supostoje sinonimni parovi i sinonimni nizovi naziva. U znanstvenome stilu, odnosno u jeziku struke sinonimi opterećuju nazivlje i otežavaju razumijevanje teksta, odnosno komunikaciju među stručnjacima. Primjenom terminoloških načela moguće se sinonimne nazive vrednovati te odabrati ili predložiti preporučeni naziv koji bi sustavnom uporabom nakon nekog vremena u praksi mogao prevladati. U radu je oprimjerena primjena terminoloških načela, uspostavljenih u sklopu projekta STRUNA, na tehničko nazivlje te je upozoreno na potrebu suradnje stručnjaka i jezikoslovaca u sređivanju i razvoju hrvatskoga nazivlja

Anglicsm in Computing Terminology in Croatian languages

Tema ovoga rada jesu anglizmi u hrvatskome računalnome nazivlju. U uvodnome dijelu govorimo općenito o jezičnome posuđivanju, stupnjevima jezičnoga posuđivanja te definiramo koje se sve vrste stranih riječi pojavljuju u hrvatskome jeziku. Dalje opisujemo četiri razine prilagodbe anglizama u hrvatskome jeziku prema metodologiji Anje Nikolić-Hoyt, a koju je prethodno utvrdio Rudolf Filipović. Nakon kratkoga osvrta na stanje hrvatskoga računalnoga nazivlja prelazimo na analizu korpusa prikupljenoga iz časopisa BUG objavljenih između siječnja i kolovoza 2018. godine. Sveukupno smo analizirali 14 pojmova za koje smo naveli definiciju i kratku analizu njihove prilagodbe u hrvatskome jeziku na fonološkoj, ortografskoj, morfološkoj ili semantičkoj razini, ovisno o obliku u kojemu se riječ pojavljuje u korpusu. U analizi također navodimo hrvatske istovrijednice kojima bi se valjalo koristiti umjesto anglizama zabilježenih u korpusu.The subject of this paper are anglicisms in Croatian computer terminology. In the introductory part, we speak about language borrowing, different types of language borrowing and we are listing several kinds of foreign words that appear in the Croatian language. Further, we describe the four levels of adaptation of anglicisms in the Croatian language following the methodology of Anja Nikolić-Hoyt which was previously defined by Rudolf Filipović. After a brief review of the state of Croatian computer terminology, we are moving onto the analysis of a list of loanwords collected from the BUG magazine, published between January and August 2018. We have analyzed 14 words in total for which we have listed a definition and a short analysis of the level of their adaptation in the Croatian language – either on the phonological, orthographic, morphological or semantic level, depending on the form in which the word appears in the corpus. The analysis also lists the Croatian equivalents that should be used instead of the anglicisms found in the corpus

APPROACHES TO ICT TERMINOLOGY IN THE SCIENTIFIC AND PEDAGOGICAL REGISTER OF CROATIAN UNIVERSITY EDUCATIONAL MATERIALS

U ovome radu analiziramo primjere računalnoga nazivlja prikupljene iz hrvatskih sveučilišnih nastavnih materijala izdanih od 2001. do 2015. godine preporučenih studentima na preddiplomskom i diplomskom studiju računarstva na jednome hrvatskom sveučilištu. Prikupljeni korpus uključuje hrvatske prevedenice, samostalne neologizme, ali i one praćene engleskom istovrijednicom, zatim prevedenice engleskih metaforičkih izraza, hibridne izraze bez prijevoda, ortografski, fonološki/fonetski i morfološki prilagođene anglizme i one koji se uklapaju u hrvatski sustav bez prilagodbe, višerječne hrvatske nazive s jednorječnim engleskim i one sa složenom engleskom istovrijednicom. Neki od engleskih izraza u tekstu grafički su istaknuti kurzivom ili masnim slovima, a neki nisu. Cilj analize bio je opisati jezične prakse u nastavnim materijalima, utvrditi kakav je odnos autorâ prema stručnim nazivima iz engleskoga i hrvatskoga jezika u znanstveno-pedagoškome stilu te postoji li nekakav obrazac koji autori slijede pri pisanju nastavnih materijala. Nakon provedene analize primjećujemo nedostatak dosljednosti i sustavnog pristupa u pisanju materijala, odmak od normi hrvatskoga standardnog jezika te pribjegavanje neprilagođenim ili neznatno prilagođenim engleskim nazivima koji često imaju prednost pred hrvatskima. Smatramo da bi planiranje korpusa te bolje upravljanje terminologijom, procesima prilagodbe i integracije u okviru suvremenije jezične politike mogli unijeti stabilnost u znanstveni funkcionalni stil hrvatskoga jezika nužnu njegovim korisnicima.This paper analyzes examples of ICT terminology sampled from Croatian university textbooks and educational materials published from the year 2001 to 2015 and recommended for undergraduate and graduate students at Croatian universities. The collection includes: Croatian calques; standalone neologisms and those followed by an English equivalent; translated English metaphorical expressions; hybrids without translations; orthographically, phonologically/phonetically and morphologically adapted Anglicisms and those which can be integrated into the Croatian standard without any adaptation; and multi-word Croatian equivalents with single-word English and with multi-word English equivalents. Some of the English expressions were italicized or bolded and some not. The aim of our analysis was to describe current practices in writing educational materials, to establish the nature of the university materials authors’ relation towards English and Croatian expressions, and to find out if there was some pattern in the use of Croatian and English ICT terms which the authors had followed. During the analysis, we observed a lack of consistent and systematic approach to the creation of materials, a shift from the norms of the standard Croatian language and resorting to non-adapted or slightly adapted English terms which seem to be often favored over the Croatian ones. We are of the opinion that corpus planning and better management of terminology, adaptation and integration processes within a more modern language policy framework could bring much needed stability to the Croatian scientific and pedagogical register