Financiranje poslova općina u Sloveniji

The paper examines whether the system implemented for financing local communities (municipalities) in Slovenia in the period 2010-2016 is compliant with the European Charter of Local Self-Government. We examined the cost coverage for performing the tasks of municipalities, the cost structure and the rate of interconnections between the budgeted funds under the eligible expenditure mechanism and the data collected on costs by municipality. Our hypothesis states that the principles whereby funding would be commensurate with tasks were not fulfilled in the period between 2010 and 2016 in the Republic of Slovenia given that the average per capita costs exceeded the funding under eligible expenditure. The discrepancy had increased from the previously examined period of 2007-2009. The findings show that although the principles of the European Charter of Local Self-Government have been satisfactorily included in the country’s laws, certain discrepancies have been found with regard to funding where the principle of municipal funding had not adequately been taken into account to ensure that funding is commensurate with the tasks. Between 2010 and 2016, municipalities received less funding than the scope of their tasks would require. The situation deteriorated in 2010–2016with respect to the 2007–2009 period when the existing funding model was introduced. The municipal funding model should be improved so that the eligible expenditure calculation takes into account in real time the real costs needed to perform the tasks of local communities; and the cost structure should be made more homogeneous. The model should be changed to consider and enable the performance of development tasks of municipalities through investments.Rad ispituje usklađenost sustava financiranja jedinica lokalne samouprave (općina) u Sloveniji, kakav je postojao u razdoblju od 2010. do 2016. s načelima Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Ispituje se pokriće troškova za obavljanje općinskih poslova, struktura troškova i stupanj korelacije između proračunskih sredstava dodijeljenih sukladno mehanizmu priznatih troškova i prikupljenih podataka o troškovima po općini. Osnovna je hipoteza da se u razdoblju od 2010. do 2016. u Republici Sloveniji nije poštovalo načelo sukladno kojem bi prihodi lokalnih jedinica bili razmjerni njihovim ovlastima jer je prosječni trošak po stanovniku bio veći od dodijeljenih sredstava na temelju priznatih troškova. Odstupanje je bilo veće od prethodno analiziranog razdoblja 2007.–2009. Rezultati istraživanja upućuju na to da je, unatoč formalnom usvajanju načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, došlo do njihova odstupanja u pogledu financiranju općina jer se načelo koje osigurava da su prihodi razmjerni ovlastima općina nije uzelo u obzir. Od 2010. do 2016. lokalne jedinice primile su manje prihoda nego što je bilo potrebno za obavljanje njihovih ovlasti. Stanje se u periodu 2010.–2016. pogoršalo u usporedbi s prethodnim razdobljem 2007.– 2009. u kojem je bio uveden aktivni model financiranja. Potrebno je unaprijediti model financiranja općina tako da se za utvrđivanje priznatih troškova uzmu u obzir stvarni troškovi obavljanja lokalnih poslova u realnom vremenu te da se ujednači struktura troškova. Model je potrebno promijeniti da bi uključio i omogućio preuzimanje razvojne uloge općina kroz investicije

Upravljanje strukturom kapitala

Uloga financijskog menadžera podložna je promjenama vanjskih čimbenika zbog čega se traži sposobnost snalaženja u pribavljanju novih izvora financiranja, upravljanja i investiranja u imovinu što se na kraju odražava u rezultatu poslovanja. Financiranje je moguće iz vlastitih izvora putem izdavanja vrijednosnih papira ili samofinanciranjem. S druge strane, moguće je financiranje iz tuđih izvora kratkoročno putem kratkoročnih, trgovačkih te bankarskih kredita, komercijalnog zapisa i faktoringa. Dok dugoročni način financiranja obuhvaća dugoročne kredite, obveznice i leasing. Upravljanje strukturom kapitala bitno je za buduće poslovanje poduzeća

Local Self-Government in Central and Eastern Europe: a Strong and Independent Local-Level Management Tool or Just a Paper Tiger?

The onset of the independence process in Central and Eastern European (CEE) countries during the 1990s was marked by tremendous optimism and a declared wish for stronger fiscal decentralisation and the transfer of powers, responsibilities and resources to the units of local and regional self-government that were supposed to be closest to citizens in resolving their daily problems. However, this has not happened in these countries, at least not according to the basic financial decentralisation indicators, and this is the main thesis of this work. Despite numerous adjustments made in the local self-government organisation in the observed countries, an optimum level of local and regional self-government organisation has still not been achieved. The units of local and regional self-government are still heavily dependent on, or rather restricted by, the strong central governments, which reduces their autonomy and their influence on the local social and economic development.local self-government, fiscal decentralisation, Central and Eastern Europe

NEPROFITNI SEKTOR I RIZIK OD FINANCIRANJA TERORIZMA

U članku, koji se bavi rizikom od financiranja terorizma povezanim s neprofitnim sektorom , navode se: osnovna shvaćanja neprofitnih organizacija, terorizma i financiranja terorizma, specifičnosti fenomena financiranja terorizma, razlozi za rizičnost neprofitnog sektora u smislu financiranja terorizma, tipologije i načini zlouporabe neprofitnog sektora za financiranje terorizma i mjere za njegovo sprječavanje te uloga međunarodne zajednice u borbi protiv financiranja terorizma