Sretno dijete – zdravo dijete

Porukom „sretno dijete – zdravo dijete i zdravo dijete – sretno dijete“ zaključen je 15. simpozij pedijatara u Skradu, na kojem je između ostalog za zdravlje djece rečeno: „Više od 60, manje od 120 minuta“. Čega? Športskih aktivnosti više od 60 minuta na dan, a sjedenja pred ekranima računala i TV-a manje od 120 minuta. Ako je tako u vašim obiteljima, tada vodite vodite brigu o zdravlju djece i svojih obitelji. Roditelj je dobar uzor djeci i njihova potpora, uz stručne preporuke i vođenje zdravstvenih djelatnika te uz potporu škole dovodi do pozitivnog pomaka krivulje zdravlja kod djece i mladih. Skrad je bio domaćin 15. jubilarnog simpozija pedijatara Hrvatske. Nakon folklornog nastupa Skračke djece stotinjak hrvatskih pedijatara pozdravila je donačelnica Natali Ribić, zaželjevši svima ugodan boravak u Skradu i plodan rad tijekom simpozija u korist djece. Potom je skup pozdravila i predsjednica pedijatrijskog društva Đurđa Španović, rekavši kako u Hrvatskoj ima više od 277 pedijatrijskih timova koji brinu o dječjem zdravlju. Dr. Josip Grgurić je potom “prolistao” povijest skradskih simpozija i što su oni donijeli hrvatskoj pedijatriji, posebno u preventivnom djelovanju na zdravlje djece. U ovogodišnju temu “Salutogeneza u promociji zdravlja” uvela je pedijatre dr. Gordana Pavleković, rekavši kako od rane mladosti treba osposobljavati čovjeka da kontrolira svoje zdravlje i da prevenira sve rizike za pojavu bolesti. Imati nadzor nad svojim zdravljem bit je salutogeneze, jer biti zdrav ovisi i o sredini u kojoj živi, o čovjekovoj svijesti i snazi koju nosi u sebi te o razmišljanju i djelovanju o tome kako utjecati na zdravlje svaki dan. O granicama pedijatrije govorio je prof. dr. Josip Grgurić, jer pedijatrija je danas uvelike napredovala i svakim se danom nalazimo pred novim izazovima u radu na zdravlju djece i osobito adolescenata. Zajedničko djelovanje škole škole kao promicateljice zdravlja i zdravstvenih ustanova lakše se dolazi do dugoročnijeg pomaka. Njihovi pozitivni poticaji u promicanju zdravog života su vrlo značajni, jer društvo danas sve teže utječe na pozitivan izbor djece, osobito adolescenata. Škola ima ulogu drugog ili trećeg roditelja i izuzetno je važna u očuvanju zdravlja mlade populacije. O dojenju i poboljšanju zdravlja kao elementu za zdraviji život govorila je dr. Anita Pavičić. O zdravlju srca i o tome što utječe da ono bude zdravije, o tome kako minimizirati stresne reakcije i smanjiti rizike bolesti srca govorila je dr. Maja Batinica. Dr. Marija Rakovac je govorila o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u promociji tjelesnih aktivnosti u djece i mladih. Preporučila je što kvalitetnije bavljenje športom do 20. godine života, i to barem 60 minuta na dan umjerene do žustre aktivnosti, a da one sjedeće budu svedene na manje od dva sata na dan. Dr. Marija Hegeduš-Jungvirth i med. sestra Viktorija Bušić predstavile su primjenu standardnih krivulja rasta SZO-a u hrvatskim vrtićima, što one znače za današnju dječju populaciju. Uz to su promovirale zdravu prehranu za vrtićku i osnovnoškolsku dob, koja utječe na svekolik razvoj djece. U popodnevnom dijelu pedijatri su saslušali predavanja dr. Alenke Gagro o razvijanju otpornosti tijela i optimalne imunosti, imunološkom sustavu tijela koji je danas sve više tema zdravstvenih skupova. Može li se on poboljšati i razviti i do koje granice. Zašto netko ima razvijen imunosustav a netko ga nema. Dr. Goran Tešović govorio je o procijepljenosti djece koja je važan čimbenik u očuvanju zdravlja, jer su cijepljenjem nestale mnoge dječje bolesti, dok je prof. Renata Miljević-Riđički naglasila kako je djetetova otpornost u sučeljavanju s teškoćama u životu i društvu na neki način obrnuto proporcionalna. Manje teškoće u životu veća otpornost, više teškoća manja otpornost...je li to točno? Reakcije na teškoće su različite i prvenstveno ovise o osobnim čimbenicima osobe i okoline, pripadnosti skupini i reakciji na stres. Ako se od mladosti priprema na prepreke koje donosi život, dijete će biti otpornije na vanjske utjecaje, a isto tako ako živi u dobroj, zdravoj obitelji i sredini. O tome ima li bioloških čimbenika koji utječu na otpornost govorio je dr. Jovančević, rekavši kako oni ovise o zdravlju obitelji i sredine u kojima djeca žive. U raspravi su se pedijatri osvrnuli na životne situacije u koje djeca i mladi ljudi ulaze, s porukom kako, bez obzira na životne poteškoće, treba misliti pozitivno i ići dalje. Potom su otišli u SRC Skradska draga na popodnevno druženje uz šetnju prema Periću i Kavranovoj stijeni, skradskim vidikovcima

The antioxidative protecting role of the Mediterranean diet [Antioksidativno protektivno djelovanje mediteranske dijete]

Recent meta-analysis shows that adherence to a Mediterranean diet (MD) can significantly decrease the risk of overall mortality, mortality from cardiovascular diseases, as well as incidence of mortality from cancer, and incidence of Parkinson's and Alzheimer's disease. All of these diseases could be linked to oxidative stress (OS) as antioxidative effect of MD is getting more attention nowadays. Although a lot of research has been done in this area and it suggests antioxidative protective role of MD, the presented evidence is still inconclusive. The aim of this paper is to review studies investigating the effect of MD on OS, as well as to identify the areas for further research

Dijete sreće

In five books, "We Survived: Yugoslav Jews on the Holocaust" (three of them translated into English), the testimonies of a small number of surviving members of the Jewish community about World War II were collected. The peculiarity of the circumstances in which the entire population of the Kingdom of Yugoslavia was found is reflected in the fact that at the beginning of the war, the country was occupied by five invaders: Germany, Italy, Bulgaria, Hungary, Albania and the fascist satellite formation, the so-called. The Independent State of Croatia. These circumstances also led to different ways of surviving and rescuing Jews from these areas. The Jewish Historical Museum of the Federation of Jewish Communities of Yugoslavia / Serbia published these books with the help of donations and volunteer work of the editorial board in which seven of nine members survived the Holocaust. These books are an extraordinary collection of tragic and dramatic experiences about unique choices - the struggle for life, dignity, and freedom in partisans; about concentration camps, about refugee life under constant threat, about help and friendships. They are also a good basis for exploring the Holocaust and the history of Jews from the former Yugoslavia. Each testimony is enriched with a series of photographs and together with the text, they make unique documentation material. As the suffering of Jews on the territory of the former Yugoslavia is poorly known to the general public, these books have the task of filling that space. They thus become a memorial for all the victims whose many names are found only in memory. One of those memories is "Destiny's child" by Bjanka Auslender

DIJETE I PSIHIČKI ASPEKTI LUTKE (Teorijski pristup)

This work is about the search for the lost meaning of a doll in the context of busy and chaotic world which is being represented by the laws of economic income. In these context are being questioned the ranges of philosophy, psychology, psychoanalysis, pedagogy and literature. They all indicate the need for syncretistic thinking about the world and the importance of a doll (puppet) and puppetry art.U radu se traga za izgubljenim značenjem lutke u kontekstu užurbanog i košmarnog svijeta koji zastupaju zakoni ekonomske dobiti. U tom se smislu preispituju dosezi filozofije, psihologije, psihoanalize, pedagogije i književnosti. Oni upućuju na potrebu sinkretičkog promišljanja svijeta i važnost njegovanja lutke i lutkarskoga umijeća

Neurorizično dijete

Neurorizično dijete je ono dijete koje je bilo izloženo prenatalnim, perinatalnim ili postnatalnim čimbenicima rizika. Mjesto i nastanak oštećenja mozga ovisi o gestacijskoj zrelosti novorođenčeta, a objašnjava se postojanjem prijelaznih oblika neuroanatomske organizacije i promjenama prokrvljenosti centralnog živčanog sustava tijekom sazrijevanja. Neurorazvojni ishod djeteta nakon oštećenja ovisi o interakciji: djeteta i okoline, postojećeg oštećenja mozga (tip, opseg i lokalizacija) te kompenzacijskih procesa maturacije i plastičnosti mozga. Klinički ishod može ići u dva smjera: potpuni oporavak ili neurorazvojno odstupanje. Neurorazvojno odstupanje može biti niskoneurorizično ili visokoneurorizično. U ovom radu prikazano je dijete P. L. koje je bilo izloženo prenatalnim, perinatalnim i postnatalnim čimbenicima rizika. Zbog poznatih čimbenika rizika i evidentnog odstupanja tijekom prvog pregleda dječjeg fizijatra odmah je planirana intenzivna stimulacija neuromotoričkog razvoja. Uključen je interdisciplinarni tim stručnjaka kako bi prevenirali stvaranje patoloških obrazaca pokreta i ponašanja.Child at neurorisk is the child who has been exposed to prenatal, perinatal or postnatal risk factors. Place and damage to the brain depends on the gestational age of the newborn, and explains the existence of transitional forms neuroanatomical organization and blood flow changes of the central nervous system during maturation. Child at neurorisk after the damage depends on the interaction: both the child and the environment, the existing brain damage (type, extent and localization) and compensation process of maturation and brain plasticity. Clinical outcome can go in two directions: a full recovery or neurodevelopmental disorders. Neurodevelopmental disorders can be either at low risk or at high risk. In this paper, the child P. L., the subject of interest, has been exposed to prenatal, perinatal and postnatal risk factors. Because of the known risk factors and the evident discrepancies during the first examination of child physiatrist we immediately started planned intensive stimulation of neuromotor development. An interdisciplinary team of experts was involved to help preventing the formation of pathological movement patterns and behavior

NEMIRNO DIJETE

Stručni radnici javnih odgojno-obrazovnih ustanova, kako vrtića tako i škola, zapažaju porast broja nemirne djece.Nemirna djeca mogu biti prava noćna mora za pojedince oko sebe (roditelje, učitelje, susjede, vršnjake). Međutim, treba imati na umu da nije svako živahno dijete hiperaktivno. Mnogo je hiperaktivne djece koju stručnjaci nikada nisu pravilno pregledali i razumjeli, jer su ih roditelji smatrali “samo živahnijima”«. Nekada se vjerovalo da “živahnost” postupno prolazi odnosno nestaje tijekom odrastanja i sazrijevanja djeteta. Danas znamo da problem kod većine djece s godinama poprima drugačiji oblik, ali ne nestaje u potpunosti. Stoga se djetetu mora pružiti odgovarajuća pomoć