Veronica dillenii Crantz in Croatia’s flora

In 1999 Veronica dillenii Crantz, was found in the Đurđevac Sands Botanical Reserve area. This species was not believed with any certainty to belong to Croatia\u27s flora. This discovery confirms an earlier finding and definitely places V. dillenii in the flora of Croatia

Nova nalazišta vrste Rumex thyrsiflorus Fingerh. u Hrvatskoj

The paper provides data on new localities of a recently found species in Croatia – Rumex thyrsiflorus Fingerh. These localities are in the vicinity of Đurđevac, Kalinovac and Kloštar Podravski, some 80 km south-east of the localities in which it first occurred in Croatia.Izneseni su podaci o novim nalazištima nedavno pronađene vrste u Hrvatskoj Rumex thyrsiflorus Fingerh. Nova nalazišta su u okolici Đurđevca, Kalinovca i Kloštra Podravskog oko 80 km jugoistočno od lokaliteta na kojima je ta vrsta po prvi puta nađena u Hrvatskoj

Two fern taxa from the Polypodium vulgare L. complex - new for Croatia

Two taxa of the Polypodium vulgare L. complex, P interjectum Shivas and P. x mantoniae Rothm. et U. Schneid., were found in the northwestern part of Croatia. This is the first record of these taxa for Croatia. These taxa were identified primarily on the basis of the micromorphological characters of sporangia, and the number of indurated annulus and basal cells

Utjecaj onečišćenosti zraka na pH-vrijednosti kore drveća na području Zagreba i Siska

The bark pH-values of deciduous trees were measured on the localities with different degrees of air pollution, i.e. S02 immission, in the regions of Zagreb and Sisak. In both cities Quercus robur and Tilia cordata were investigated, while Acer platanoides and A. pseudoplatanus were examined in Zagreb and Tilia tomentosa, Betula pendula and Populus italica only in Sisak. Lower bark pH-values were measured on the localities with greater air pollution, i.e. SO2 immission, and higher values were shown by specimens of the same species growing on comparatively less polluted localities. These data are in accordance with those obtained in some other areas of Europe (Sweden, Poland, FR Germany), confirming that bark pH-values could be used as indicators of SO2 immission.Istraživane su pH-vrijednosti kore drveća na području Zagreba i Siska na nekoliko lokaliteta koji se razlikuju s obzirom na onečišćenost zraka odnosno imisiju S02. U pokus je uzeto 7 vrsta drveća od kojih su Quercus robur i Tilia cordata istraživane u Zagrebu i Sisku, Acer platanoides i A. pseudoplatanus samo na području Zagreba, a Tilia tomentosa, Betula pendula i Populus italica samo na području Siska. Skupljanje i pripremanje uzoraka kore te određivanje pH-vrijednosti vršeno je po metodi kako su je opisali Lotschert i Kbhm (1973) s manjim modifikacijama (v. engleski tekst). Doneseni su i raspoloživi podaci o imisiji S02 na dva lokaliteta u Sisku (tab. 1) i na tri lokaliteta u Zagrebu (tab. 2, si. 1). U svih istraživanih vrsta kora je pokazivala kiselu reakciju, a prosječne vrijednosti izmjerene su u rasponu između pH 3,37, koliko je najniže pokazivala kora hrasta lužnjaka (Quercus robur) u središtu Zagreba i pH 6,17 u jablana (Populus italica) u okolici Siska u Starom Brodu (tab. 3 i 4, si. 2). I u Zagrebu i u Sisku u svake istraživane vrste najniže pH-vrijednosti (tj. najkiselija reakcija) izmjerene su na lokalitetima s većom imi- sijom S02, dok su najviše vrijednosti bile izmjerene na komparativnim (»čistim«) područjima izvan grada. U tom su smislu naši rezultati analogni onima iz nekih drugih područja Evrope (Švedska, Poljska, SR Njemačka) gdje je utvrđena ista pravilnost (tab. 5 i 6), pa se može zaključiti da pH-vrijednosti kore drveća mogu poslužiti kao indikator imisije SOs. Usporedba rezultata dobivenih na području Zagreba i Siska s onima iz Stockholma, Frankfurta i Krakowa, s obzirom na pH-vrijednosti kore istovrsnog drveća, pokazuje da je imisija S02 (u razdoblju na koje se odnose rezultati istraživanja u svakom od navedenih gradova) bila veća u Stockholmu i Frankfurtu nego u Zagrebu i (osobito) u Sisku i okolici. Rezultati za središte Zagreba i Krakowa pokazuju veliku podudarnost

The genus Crocus L. in the Paklenica National Park

No records have previously been available for the genus Crocus in the Paklenica National Park. In 1997 and 2000 three taxa from this genus were found in the Park area and at its fringes. They are: Crocus weldenii Hoppe et Fiirnrohr. C. malyi Vis., and C. vernus (L.) Hill. C. weldenii was found in mixed populations of its yellow-flowered and white-flowered plants (f. lutescens and f. weldenii). Paklenica is the most southern locality of the C. malyi so far

Sezonska dinamika mineralnog dušika u tlu u asocijaciji Genisto- callunetum illyricum Ht. 31 na trajnoj plohi 84 - Nacionalni park Plitvice (Hrvatska)

Seasonal nitrogen mineralisation dynamics was investigated in the Genisto-Callunetum illyricum Ht. 31. association (permanent plot No. 84). The absence of anthropozoogenic influences on the plot in the period of 35 years caused the accumulation of a great amount of organic material and changed the appearance of the vegetation. The investigation into the seasonal nitrogen mineralisation dynamics in the course of 1989 and 1990 was made by incubation method at the site and in laboratory conditions. Great nitrogen mineralisation variability from term to term in the course of different years of investigation was established. That variability was caused by a higher number of external factors as well as by the variability of the samples. A high nitrification degree (up to 90%), which is usually rare in the heath type vegetation, was most probably caused by a large quantity of organic matter that had accumulated on the plot surface. Nitrogen leaching in humid climate conditions is characteristic of the Plitvice Lakes area, renewed grazing and occasional fires will reduce the mineral nitrogen amount and nitrate percentage to the level that is favourable for heaths.Sezonska dinamika mineralizacije dušika istraživana je u asocijaciji Genisto-Callunetum illyricum Ht. 31 (trajna ploha 84). Izostanak antropozoogenih utjecaja na plohi u razdoblju od 35 godina uvjetovao je nakupljanje velike količine organskog materijala i izmijenio izgled vegetacije. Istraživanje sezonske dinamike mineralizacije dušika provedeno je tijekom 1989. i 1990. godine metodom inkubacije na staništu i u laboratoriju. Utvrđena je velika varijabilnost mineralizacije dušika od termina do termina i u različitim godinama istraživanja. Ta varijabilnost uzrokovana je većim brojem vanjskih čimbenika kao i varijabilnošću uzoraka. Visoki stupanj nitrifikacije (do 90%), obično rijedak u vrištinskom tipu vegetacije, uzrokovan je najvjerojatnije velikom količinom organske tvari koja je nakupljena na površini plohe. Ispiranje nitrata u uvjetima humidne klime kakva je na području Plitvica te obnovljena ispaša i povremeni požari smanjit će količinu mineralnog dušika i postotak nitrata na razinu povoljnu za vrištinski tip vegetacije

Notulae ad Indicem Florae Croaticae, 3

Notulae ad Indicem Florae Croaticae 3 is a supplement that offers additional information and corrections to Index Florae Croaticae Pars 1, 2 and 3. The list should be provided with the following additional taxa: Ambrosia coronopifolia Torr. et A. Gray, Senecio micanioides Otto, Gypsophylla repens L., Atriplex halimus L., Chenopodium probstii Aellen, Sedum montanum Perr. et Song., Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, Dryopteris cristata (L.) A. Gray, Polystichum x wirtgenii Hahne, Pseudofumaria lutea (L.) Borkh., Pilularia minuta Dur. et A Braun, Hypecoum pendulum L., Roemeria hybrida (L.) DC, Polypodium interjectum Shivas, P. x mantoniae (Rothm.) Shivas, Aconitum lycoctonum L. subsp. lycoctonum, A. variegatum subsp. podobnikianum Mucher, Adonis aestivalis subsp. provincialis (DC.) C. Steinb., Delphinium pictum Willd, Helleborus foetidus L., H. viridis L. subsp. viridis, Typha domingensis (Pers.) Steudel. The species Ambrosia artemisiifolia L. and A. maritima L. are marked by nat. The presence of the species Globularia pilulifera L. is questionable in Croatia. The material for the genus Colchicum L. has been rewritten and should be completely replaced. The species Scorzonera humilis L. and S. laciniata L. differ in synonym quotation. The bibliography contains an additional reference for the species Azolla filiculoides excluded in Pars 1.Notulae ad Indicem Florae Croaticae 3 su prilog kojim se dopunjava i ispravlja dio građe za Index Florae Croaticae Pars 1, 2 i 3. Popisu treba dodati sljedeće svojte: Ambrosia coronopifolia Torr. et A. Gray, Senecio micanioides Otto, Gypsophylla repens L., Atriplex halimus L., Chenopodium probstii Aellen, Sedum montanum Perr. et Song., Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, Dryopteris cristata (L.) A. Gray, Polystichum xwirtgenii Hahne, Pseudofumaria lutea (L.) Borkh., Pilularia minuta Dur. et A Braun, Hypecoum pendulum L., Roemeria hybrida (L.) DC, Polypodium interjectum Shivas, P. xmantoniae (Rothm.) Shivas, Aconitum lycoctonum L. subsp. lycoctonum, A. variegatum subsp. podobnikianum Mucher, Adonis aestivalis subsp. provincialis (DC.) C. Steinb., Delphinium pictum Willd, Helleborus foetidus L., H. viridis L. subsp. viridis, Typha domingensis (Pers.) Steudel. Za vrste Ambrosia artemisiifolia L. i A. maritima L. naveden je znak nat. Za vrstu Globularia pilulifera L. upitna je prisutnost u Hrvatskoj. Rod Colchicum L. je prerađen tako da ga treba potpuno zamijeniti. Za vrste Scorzonera humilis L. i S. laciniata L. izmjene su u navođenju sinonima. U literaturi je za vrstu Azolla filiculoides dodana referenca koja je bila izostavljena u Pars 1

Flora paprati u dolini Smiljanova Graba u Maceljskoj gori (sjeverozapadna Hrvatska)

Sixteen fern taxa were found in a relatively small area (MTB 9760.4, 9761.3) in the mountain creek valley near the village of Smiljanova Graba at Maceljska Gora mountain (north-western Croatia). Three of these species have rarely been recorded in Croatian Flora: (Dryopteris affinis s. l. (A. Löve) Fraser-Jenkins, Matteuccia struthiopteris (L.) Tod., Polystichum braunii (Spenn.) Fée). Two species were recorded for the first time in the north-western part of Croatia (Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray, Polystichum braunii (Spenn.) Fée) while three taxa were observed for the first time in Croatia (Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, D. cristata (L.) A. Gray, and Polystichum x wirtgenii Hahne).Na relativno malom podruČju (MTB 9760.4, 9761.3) u dolini planinskog potoka kod sela Smiljanova Graba u Maceljskoj gori (sjeverozapadna Hrvatska) utvrđeno je 16 taksona paprati. Među njima, 3 vrste su dosad bile rijetko bilježene u hrvatskoj flori (Dryopteris affinis s. l. (A. Löve) Fraser-Jenkins, Matteuccia struthiopteris (L.) Tod., Polystichum braunii (Spenn.) Fée). Dvije su vrste (Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray, Polystichum braunii (Spenn.) Fée) po prvi puta bila zabilježene na području sjeverozapadne Hrvatske, dok su tri svojte zabilježene po prvi puta za Hrvatsku (Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, D. cristata (L.) A. Gray i Polystichum x wirtgenii Hahne)

Fitness recovery and two-generation phenotypic plasticity in the freshwater snail Planorbarius corneus L. exposed to hyperosmotic solutions

Background and purpose: Hyperosmotic solutions of calcium chloride and calcium bromide, extensively used in the oil industry, can be a source of aquatic pollution.Materials and methods: In the present study, we investigated whether the freshwater snail Planorbarius corneus L., previously chronically exposed to toxic concentrations of these chemicals, can recover fecundity and growth in clean water. We also examined if a higher tolerance could be induced in F1 offspring after parental and developmental chronic exposure to the chemicals.Results: The fitness-recovery study showed a high compensatory potential of the snails to recover fitness through increased reproduction and growth. In the tolerance study, we observed increased tolerance in F1 offspring in hyperosmotic solutions of calcium chloride. However, there was no significant improvement of reproduction performance in bromide-containing solutions.Conclusions: Increased tolerance was associated with a redirection of resources from growth to maintenance and survival