Književne interpretacije Gavrila Principa

Sarajevo assassination and its assassin Gavrilo Princip have been a subject to many artistic achievements, starting from literary, artistic, theatrical to music works, almost a hundred years. The paper deals with the historical impact of the topic on the literature, that is how the assassination and its participants led by Gavrilo Princip were interpreted in the literature, and the way the historical and literary discourse is interwoven in the very interpretation. In the paper, an emphasis is on the different perception of Sarajevo assassination and its assassin Gavrilo Princip within Bosnian and Herzegovinian, Croatian and Serbian literature and the impact it has on the literature in different social and historical contexts. On one hand, these are the writers who used the literature as a medium for the projection and affirmation of the historical truth, upon which they agree, and on the other hand, there are literary works which used the historical event as an inspiration and still maintained the aesthetical – ethical dignity, not becoming a servant to any ideology.Sarajevski atentat i njegov počinitelj Gavrilo Princip bili su predmet mnogih književnih djela, kao i ostalih umjetnosti, već stotinu godina. Unutar ovoga rada promatraju se književne interpretacije Gavrila Principa, kao i čin izvršenja atentata i odraz u književnosti, te način na koji je, unutar takvih interpretacija, isprepleten povijesni i književni diskurs. Kroz ovaj rad želi se skrenuti pažnja na različitu percepciju Sarajevskoga atentata i njegova počinitelja Gavrila Principa unutar bosanskohercegovačke, hrvatske i srpske književnosti. Osnovna podjela je: s jedne strane to su književnici koji su upotrijebili književnost kao medij za projekciju i afirmaciju onoga što smatraju povijesnom istinom, a s druge strane, književna djela koja su taj povijesni događaj imala kao inspiraciju, a zadržala estetsko - etički dignitet ne postajući sluškinjom bilo kakve ideologije

Književne interpretacije Gavrila Principa

Sarajevo assassination and its assassin Gavrilo Princip have been a subject to many artistic achievements, starting from literary, artistic, theatrical to music works, almost a hundred years. The paper deals with the historical impact of the topic on the literature, that is how the assassination and its participants led by Gavrilo Princip were interpreted in the literature, and the way the historical and literary discourse is interwoven in the very interpretation. In the paper, an emphasis is on the different perception of Sarajevo assassination and its assassin Gavrilo Princip within Bosnian and Herzegovinian, Croatian and Serbian literature and the impact it has on the literature in different social and historical contexts. On one hand, these are the writers who used the literature as a medium for the projection and affirmation of the historical truth, upon which they agree, and on the other hand, there are literary works which used the historical event as an inspiration and still maintained the aesthetical – ethical dignity, not becoming a servant to any ideology.Sarajevski atentat i njegov počinitelj Gavrilo Princip bili su predmet mnogih književnih djela, kao i ostalih umjetnosti, već stotinu godina. Unutar ovoga rada promatraju se književne interpretacije Gavrila Principa, kao i čin izvršenja atentata i odraz u književnosti, te način na koji je, unutar takvih interpretacija, isprepleten povijesni i književni diskurs. Kroz ovaj rad želi se skrenuti pažnja na različitu percepciju Sarajevskoga atentata i njegova počinitelja Gavrila Principa unutar bosanskohercegovačke, hrvatske i srpske književnosti. Osnovna podjela je: s jedne strane to su književnici koji su upotrijebili književnost kao medij za projekciju i afirmaciju onoga što smatraju povijesnom istinom, a s druge strane, književna djela koja su taj povijesni događaj imala kao inspiraciju, a zadržala estetsko - etički dignitet ne postajući sluškinjom bilo kakve ideologije

Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti:

Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna.  Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge.  (...) Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna.  Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge.  (...) Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik

Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti:

Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna.  Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge.  (...) Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna.  Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge.  (...) Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik