STEVEN WILLIS, RICHARD HINGLEY, ROMAN FINDS: CONTEXT AND THEORY, Proceedings of a Conference held at the University of Durham, July 2002, Oxbow Books, Oxford, 2007., 243 str.

Prikaz knjige "STEVEN WILLIS, RICHARD HINGLEY, ROMAN FINDS: CONTEXT AND THEORY, Proceedings of a Conference Held at the University of Durham, July 2002, Oxbow Books Oxford, 2007

O RIMSKOJ BATINI KROZ PRIZMU REZULTATA ISTRAŽIVANJA 2010.–2022.

Batina planina izdiže se na oko 85 metara iznad toka Dunava. Njen vrh sastavljen je od nekoliko zaravni na kojima su utvrđeni arheološki ostaci. Najviša i najisturenija je zaravan Gradac koja ima oblik ovala, dimenzija oko 650 x 300 metara, razmjerno ujednačene visine. Cijela zaravan izgleda poput utvrde. Izgled Gradca dijelom su posljedica erozije, no u velikoj je mjeri oblikovan ljudskim djelovanjem. Uvriježeno je mišljenje da utvrda na Batini nosi ime Ad Militare, u kojoj su u kasnoantičkom razdoblju bili stacionirani Flavijskih konjanici. Epigrafski nalazi u ranija razdoblja u Batinu smještaju i Šestu legiju Herkuliju, te dvije konjaničke kohorte. Od 2010. godine Batina je mjesto intenzivnih arheoloških istraživanja, provedena su geofizikalna snimanja i arheološka iskopavanja, a 2022. napravljen je i detalja LiDAR snimak koji je dao uvid u dijelove lokaliteta danas prekrivene šumom i šibljem. Rad osim što donosi presjek dosadašnjih spoznaja i mišljenja o rimskoj Batini, iznosi i zaključke proizašle iz novih istraživanja, ali i iznosi neke pretpostavke koje će tekuća istraživanja preispitati u skorom roku

Much more than just a Roman camp: diachronic interpretation of magnetic data from Danube Limes in Croatia

First large-scale magnetic gradiometer surveys with flexible sensor arrays started at the Danube Limes in 2020 and continue. The investigation of Danube Limes sites with extensions of several dozens of hectares revealed unknown Roman military structures as well as archaeological and historical features from Prehistory to modern era. The diachronic approach to magnetic data interpretation is most appropriate for the palimpsest-like historical landscape of the southern Pannonian Basin

STEVEN WILLIS, RICHARD HINGLEY, ROMAN FINDS: CONTEXT AND THEORY, Proceedings of a Conference held at the University of Durham, July 2002, Oxbow Books, Oxford, 2007., 243 str.

Prikaz knjige "STEVEN WILLIS, RICHARD HINGLEY, ROMAN FINDS: CONTEXT AND THEORY, Proceedings of a Conference Held at the University of Durham, July 2002, Oxbow Books Oxford, 2007

HISTRIA ANTIQUA. Časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, sv. 10, god. 21J03.Pula, 21J03

Prikaz 10. sveska časopisa HISTRIA ANTIQUA. Časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, 2003.Pula, 200

ELIJA MURSA: NOVO ČITANJE GRADA

Novo čitanje antičkog nalazišta Osijek/Mursa zasniva se na rezultatima intenzivnih arheoloških iskopavanja koji se u provode u posljednjih 20 godina. Kroz pregled rezultata tih istraživanja predočeno je novo iscrtavanje topografije Murse, s posebnim osvrtom na položaj i izgled bedema, rastera ulica, predgrađa i gradskih groblja. Izložena je i prošlost Murse kroz razvojne faze nalazišta iščitanih iz stratigrafskih odnosa i otkrivenih struktura. Rad obuhvaća i osvrt na razdoblje od gotovo jednog i po stoljeća koje je prethodilo osnutku kolonije, a koje je trajalo od prvog prodora rimske vojske u jugoistočnu Panoniju do osnutka kolonije

HISTRIA ANTIQUA. Časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, sv. 10, god. 21J03.Pula, 21J03

Prikaz 10. sveska časopisa HISTRIA ANTIQUA. Časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, 2003.Pula, 200

ISKOPAVANJE K ASNOANTICKOG GROBLJA NA STRBINCIMA KOD DAKOVA U 2011. I 2012.

U sustavnim zaštitnim iskopavanjima groblja iz 2. polovice 4. stoljeća na Štrbincima kod Đakova u 2011. i 2012. istražena je površina od 450 m2• Osim dokumentiranja grobova i nalaza, cilj dviju kampanja bio je ustanoviti istočnu i jugoistočnu granicu groblja, sto je uglavnom i postignuto. Medu istraženom 71 stratigrafskom jedinicom bilo je ukupno 27 kasnoantičkih grobnica ili grobova, dok su preostala 44 ukopa pretežno pripadala prapovijesnim cjelinama (zaštitnim i odvodnim jarcima, otpadnim jamama i bunarima, te neodređenim ukopima), a manji broj njih novovjekim nalazima (16.-17. st.). Težište je rada na objavi groblja, a sastoji se od sljedećih cjelina: I. Uvod; II. Opća topografija i stratigrafija nalazišta; III. Katalog kasnoantičkih grobova i nalaza; IV. Rasprava koja uključuje razmatranja o rasporedu i vrstama grobova i grobnih konstrukcija, demografskim podatcima, a potom i vrednovanje nalaza s tipološkog, kronološkog, društvenog i proizvodnog aspekta; V. Ukupna kronologija i zaključak

Field Survey of the Batina Area

Radi evidentiranja novih, dosad nepoznatih, arheoloških nalazišta kao i dokumentiranja stanja otprije poznatih, započelo se s projektom terenskog pregleda istočnog dijela Baranje, smještenog uz Dunav. U prvoj fazi istraživanja terenski pregled usmjeren je na područje između Batine i Zmajevca, u kojem je dokumentirano 9 arheoloških lokaliteta, od kojih je dosad nepoznato bilo 6. Dokumentirana brojnost arheoloških nalazišta nikako ne iznenađuje s obzirom na istaknuti položaj krajnjeg sjeveroistočnog dijela Banskog brda koji se izdiže iznad Dunava, s izvrsnom vizualnom komunikacijom prema zapadu i Transdanubiji sve do Pečuha, na istok u Bačku te prema jugu sve do istočne Slavonije. Rubom visoke desne dunavske obale prolazila je važna europska komunikacija kojom su strujali tisućljetni kulturni utjecaji koji su povezivali sjever i jug, istok i zapad Karpatske kotline. Na istom se mjestu nalazila i granica Rimskog Carstva, obilježena još i danas u krajoliku jasno vidljivim utvrdama u Batini i Zmajevcu. U prapovijesti su na ovom prostoru zabilježena neka od najstarijih arheoloških nalazišta koja pripadaju starčevačkoj i sopotskoj kulturi, dok su se u brončanom i željeznom dobu ovdje doticale kulturne grupe različitog porijekla, što je vrhunac dosegnulo u starijem željeznom dobu, kada Baranja s Batinom kao istaknutim južnopanonskim središtem, postaje stjecište intenzivnih transeuropskih kontakata. Ta se važnost zadržala tijekom mlađeg željeznog doba, o čemu svjedoči izniman nalaz ranolatenskog ratničkog groba s položaja Zmajevac-Grovišće sa željeznom kacigom s pojačanom kalotom. U vrijeme rimske dominacije tu su, na početku 1. st., podignute utvrde uz koje su se razvila i civilna naselja, posvjedočena brojim grobovima iz 4. st. U ranom srednjem vijeku na iste položaje smještaju se germanske postrojbe koje smjenjuju avarske, a one se zadržavaju sve do osvajanja Karla Velikog. Zbog kvalitetnih obradivih površina te povoljnog komunikacijskog položaja, najgušća naseljenost dokumentirana je tijekom kasnog srednjeg vijeka s brojnim, dobro povezanim naseljima.With the objective of registering new, still unidentified archaeological sites, and with the aim of documenting the status of sites that are already familiar, a field survey project commenced in Eastern Baranja, along the Danube River. In the first stage of research, the field survey focused on the area between the villages of Batina and Zmajevac, where nine archaeological sites were documented, out of which six were thus far unknown. The large number of archaeological sites that could have been documented is by no means surprising if one considers the elevated geographic location of the extreme north-eastern part of Bansko brdo, rising above the Danube, with outstanding visual communication westward toward Transdanubia up to Pécs, eastward up to Batschka and southward to Eastern Slavonia. A significant European road passed along the margin of the elevated right bank of the Danube, and for millennia cultural influences flowed along it, linking all directions (north, south, east and west) of the Carpathian Basin. This same point was the border of the Roman Empire, still evident in the landscape by clearly visible fortifications in Batina and Zmajevac. Some of the oldest prehistoric archaeological sites belonging to the Starčevo and Sopot cultures were found here. In the Bronze and Iron Ages, cultural groups of different origin intermingled in this region, reaching its peak in the Early Iron Age, as Baranja – with Batina as a important centre of Southern Pannonia – became a junction for intense Transeuropean links. Its major role lasted into the Late Iron Age, as confirmed by the extraordinary find of the Early La Tène warrior’s grave from the Zmajevac-Grovišće site, with an iron helmet with reinforced calotte. During the Roman period, fortifications were built here, along which civilian settlements developed as well, as verified by numerous fourt century cemeteries. In the Early Middle Ages, Germanic troops settled here, to be replaced by the Avar troops who remained until Charlemagne’s conquest. Thanks to the fertile soil and favourable communications, the most dense population was documented in the Late Middle Ages in numerous, well-connected settlements. The results confirmed that the field survey of the area between Batina and Zmajevac was fully justified and allowed registration of a large number of archaeological sites from all periods. Although the results of the field survey rely on collected surface finds, the majority of finds can be chronologically and culturally defined. Furthermore, the field survey results prompted many questions regarding the archaeological topography of north-eastern Baranja in specific periods, at the same time facilitating the study of the relationships between sites in the narrower area. In view of the intense cultivation of permanent crops and the development of infrastructure, it is necessary to continue these surveys with the aim of drawing a map of archaeological sites of Baranja – the region with the largest number of finds in Croatia

ISKOPAVANJE K ASNOANTICKOG GROBLJA NA STRBINCIMA KOD DAKOVA U 2011. I 2012.

U sustavnim zaštitnim iskopavanjima groblja iz 2. polovice 4. stoljeća na Štrbincima kod Đakova u 2011. i 2012. istražena je površina od 450 m2• Osim dokumentiranja grobova i nalaza, cilj dviju kampanja bio je ustanoviti istočnu i jugoistočnu granicu groblja, sto je uglavnom i postignuto. Medu istraženom 71 stratigrafskom jedinicom bilo je ukupno 27 kasnoantičkih grobnica ili grobova, dok su preostala 44 ukopa pretežno pripadala prapovijesnim cjelinama (zaštitnim i odvodnim jarcima, otpadnim jamama i bunarima, te neodređenim ukopima), a manji broj njih novovjekim nalazima (16.-17. st.). Težište je rada na objavi groblja, a sastoji se od sljedećih cjelina: I. Uvod; II. Opća topografija i stratigrafija nalazišta; III. Katalog kasnoantičkih grobova i nalaza; IV. Rasprava koja uključuje razmatranja o rasporedu i vrstama grobova i grobnih konstrukcija, demografskim podatcima, a potom i vrednovanje nalaza s tipološkog, kronološkog, društvenog i proizvodnog aspekta; V. Ukupna kronologija i zaključak