PREPORUKE I ZAKLJUčCI RADIONICA

PREPORUKE I ZAKLJUčCI RADIONIC

Od urednice broja (Editorial)

Kao doprinos obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se 10. listopada 2006. godine obilježava već petnaestu godinu zaredom, u ovom broju pokrenuli smo temu mentalno zdravlje. Pokrenuli smo je da nas podsjeti na našu odgovornost u kreiranju zdravog društva, da slogan «nema zdravlja bez mentalnog zdravlja» ne ostane samo slogan, da riječi zapisane u dokumentu Vlade RH: Plan zdravstvene zaštite RH koje prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju duševnih bolesti definiraju kao potrebu stanovništva od posebnog interesa za Hrvatsku pretvorimo u akciju, da nas podsjeti da se naše nade za budućnost temelje na stvaranju ozračja u kojem će se razvijati zdrave, kreativne ličnosti koje vjeruju u dostojanstvo, slobodu, ljubav, solidarnost i međuovisnost ljudi

Osvrt na prvu godinu provođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke u Zagrebu

S 500 novih slučajeva raka dojke godišnje (stopa 119,7/100.000) i gotovo 200 smrtnih slučajeva (47/100.000), prema zadnjim raspoloživim podacima, rak dojke u Zagrebu nastavlja biti najčešći rak u žena po incidenciji i mortalitetu.Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke na standardno europsko stanovništvo viša je za Zagreb (30,6/100.000) od prosječne stope za Hrvatsku (25,1/100.000) za sve dobi i za dob do 64 godine (15,9/100.000 prema 14,6/100.000) (Slika 1 i 2). Pa iako je posljednjih godina vidljiv blago silazni trend u mortalitetu u Zagrebu tek uvođenjem organizirane, dokazano učinkovite metode ranog otkrivanja mamografijom očekujemo značajno smanjenje smrtnosti od raka dojke u godinama koje slijede. Kako se pola svih novootkrivenih slučajeva raka dojke javlja u dobnoj skupini između 50 do 69 godina, u toj dobi kvalitetni skrining može reducirati mortatlitet gotovo 30 %

Depresija, vodeća bolest našeg doba (Depression, The Leading Disease of Our Age)

Depresija, bolest koja spada u najčešće psihičke poremećaje današnjice, stara je    koliko i čovječanstvo. Ubraja se u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, pa tako još u Starom zavjetu kralj Š aul opisuje iskustvo depresije koje mu je ublaživao David svirajući harfu. Poznata je i Hipokratova humoralna teorija nastanka melankolije, a 1621. godine engleski svećenik Robert Burton u  Anatomy of melancholy  opisuje u detalje psihološke i socijalne uzroke povezane s melankolijom. Samo ime depresija dolazi od latinske riječi depressum i znači potištenost. Po nekim mišljenjima ulazimo u doba melankolije, budući da se učestalost depresije izrazito povećala tijekom druge polovine 20. stoljeća i nažalost, još uvijek se povećava