Uvođenje eura u zemlje Srednje i Istočne Europe – je li to ekonomski opravdano?

This paper aims to analyse the correlation of demand and supply shocks between the EMU and CEECs in order to examine whether there is some degree of business cycle coordination between them. The main objective is to investigate the impact on Croatia and compare it with other CEECs. Croatia is of interest in this paper since there is a lack of empirical studies on this topic which include Croatia in the sample. Information on the correlation of demand and supply shocks between the EMU and CEECs is important if a country wants to introduce the euro since the synchronisation of business cycles and policy coordination will have a significant impact on willingness to enter the monetary union (except if the decision is a political one). Since Croatia has started its path towards the EU, it should be expected that it will introduce the euro, since there is no opt-out clause for new members. In order to gather results, supply and demand shocks are extracted from data using Blanchard and Quah (1989) methodology and then the correlations of shocks between the EMU and CEECs are calculated as well as the size of shocks and the speed of adjustments. Results indicate that Croatia is, at the moment, far from being ready for the common monetary policy with the EMU; while other CEE countries such as Slovenia and Latvia, which in fact first applied for the introduction of euro, have the closest correlation of their business cycles with those of the EMU.U ovom se radu analizira korelacija šokova ponude i potražnje između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe kako bi se provjerilo postoji li određeni stupanj koordinacije poslovnih ciklusa između njih. Glavni cilj je utvrditi postoji li korelacija s Hrvatskom i usporediti je s ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe. Hrvatska je zanimljiva za ovaj rad jer ne postoji mnogo radova koji je uključuju u analizu. Informacija o korelaciji šokova ponude i potražnje između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe je važna ako zemlja želi uvesti euro, budući da usklađenost poslovnih ciklusa ima značajan utjecaj na spremnost ulaska u monetarnu uniju (osim ako odluka nije politička). Budući da je Hrvatska započela svoj put prema Europskoj uniji, trebamo očekivati da će uvesti euro, s obzirom da za nove članice nema takozvane «opt-out» klauzule. Kako bi se dobili rezultati, šokovi ponude i potražnje su izdvojeni iz podataka putem Blanchard-Quah (1989) metodologije, a zatim su izračunate korelacije šokova između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i veličina šokova i brzina prilagodbe. Rezultati pokazuju da Hrvatska trenutno nije spremna za zajedničku monetarnu politiku s Europskom monetarnom unijom, dok među ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe najbližu vezu svojih poslovnih ciklusa s Europskom monetarnom unijom imaju Slovenija i Latvija, koje su se zapravo i prve prijavile za uvođenje eura

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE: ULAŽU LI MEĐUSOBNO I DO KOJE MJERE ZEMLJE REGIJE?

Cilj ovog istraživanja je utvrditi koliko međusobno ulažu zemlje jugoistočne Europe. Naime, postojeća istraživanja nisu usmjerena na analizu otkuda potječu inozemna izravna ulaganja u zemljama jugoistočne Europe - iz drugih zemalja jugoistočne Europe ili iz ostalih zemalja? Zbog toga je u ovom radu fokus stavljen na zemlje jugoistočne Europe kako bi se istražila struktura inozemnih izravnih ulaganja, kao i njihova međusobna povezanost u pogledu inozemnih izravnih ulaganja. Osim toga, cilj rada je konstruirati indeks inozemnih izravnih ulaganja kako bi ustanovili kako se njihova suradnja u ovom području kretala kroz vrijeme. Rezultati pokazuju da inozemna izravna ulaganja u zemlje regije većinom dolaze iz članica EU, dok su međuregionalna izravna ulaganja još uvijek relativno slabo zastupljena. Ipak, indeks inozemnih izravnih ulaganja temeljen na stanju inozemnih izravnih ulaganja ukazuje na kontinuirano povećanje regionalne suradnje. Suradnja između zemalja jugoistočne Europe, iako nominalno niska, ostvaruje značajno više stope rasta od suradnje ove regije s ostatkom svijeta, što ukazuje na interes regije za produbljivanjem zajedničke suradnje

The Theory of Optimum Currency Areas: A Literature Review

Ovaj članak daje prikaz najznačajnijih doprinosa teoriji optimalnih valutnih područja. Prvi dio obuhvaća pregled tradicionalnih doprinosa, dok drugi dio daje pregled modernih pogleda na teoriju optimalnih valutnih područja. Iako su mnogi dodatni kriteriji uvedeni u ovoj modernoj fazi, tradicionalni doprinosi su još uvijek značajni. Neki od važnih kriterija uključuju mobilnost radne snage, fleksibilnost cijena i plaća, stupanj otvorenosti, raznolikost proizvodne strukture, razliku u stopama inflacije, učinkovitost monetarne politike, korelaciju i varijaciju šokova, karakter šokova i političke čimbenike. Ako, na primjer, potencijalne članice monetarne unije imaju mobilnu radnu snagu, zadovoljavajuću fleksibilnost cijena i plaća, visok stupanj otvorenosti, slične stope inflacije i političku volju za napuštanjem vlastite valute i preuzimanjem nove valute, tada jedinstvena monetarna politika može biti od koristi za sve članice monetarne unije te je korist od tečajnih prilagodbi smanjena.This paper reviews some of the most important contributions to the theory of optimum currency areas. The first part reviews traditional contributions, while the second part reviews modern views on the optimum currency areas theory. Even though many additional criteria have been introduced in this modern phase, traditional contributions are still relevant. Some of the most important criteria include labour mobility, price and wage flexibility, degree of openness, product diversification, inflation differentials, effectiveness of monetary policy, correlation and variation of shocks, character of shocks and political factors. If, for example, potential members of a common currency area do have labour force that is mobile, sufficient price and wage flexibility, a high degree of openness, similar inflation rates and political will to abandon their own currency and adopt a new one, then the common monetary policy can be a benefit to all members and therefore the usefulness of nominal exchange rate adjustments within members is reduced

Different tax preferences? Old vs. New Europe

The aim of the article is to provide a comparative analysis of the factors behind citizens’ specific tax burden preferences between New and Old EU Member States. Based on the available data from International Social Survey Programme for years 2006 and 2016, we form two groups of countries: Old Europe – Germany, Denmark, France, Spain, Finland and Sweden – and New Europe – Czech Republic, Slovenia, Latvia, Hungary and Croatia. Initial inspection of the preferences for more progressive taxation shows that in most countries, citizens would prefer the higher redistributive role of the state and there are no clear-cut differences between Old and New Europe. Analysis of factors contributing to individuals’ preferences for progressive taxation provided interesting insights: older cohorts in New Europe are not disproportionally inclined to progressive taxation; political orientation and union membership are more important in Old than in New Europe; and there are no significant changes in the patterns resulting from the latest financial crisis