36 research outputs found

    Vitality of the Krk Venetian (Veian) dialect

    Get PDF
    Throughout history, the town of Krk was the only Romance enclave on the namesake island, first as a town where the Dalmatic (Vegliot) dialect was spoken, and then a town where the Krk Venetian dialect (Veian) was used. Today only a small number of (mostly elderly) people in the town of Krk still speak the Venetian dialect (Veian), while others use a kind of a Chakavian koiné that manifests general Chakavian features of the island of Krk. This paper aims to evaluate the vitality of this dialect according to nine UNESCO evaluative factors of language endangerment via a sociolinguistic questionnaire. The results show that once a prestigious dialect and symbol of urbanity of the town of Krk, this dialect is nowadays a communication code of mostly elderly, bilingual Krk residents. The dialect appears to still be part of their identity and tradition, although its status decreases from generation to generation. The participants in our study are aware that their dialect is disappearing but, with few exceptions, they generally do not insist on its preservation. This research aimed to show the vitality of the Krk Venetian dialect (Veian) in the 21st century

    Contribution to the Analysis of Italianisms in the Legal Field (II): Resources From the Region of Liburnia

    Get PDF
    Srednjovjekovni zakoni, koji u sebi sadržavaju zaustavljenu jezičnu sliku pisanog pravnog teksta svojeg vremena, predstavljaju važan izvor za dijalektološka istraživanja i istraživanja na području kontaktne lingvistike kao važna građa za jezične analize. Cilj je ovog rada iz triju pravnih dokumenata s područja Liburnije (Zakon Grada Kastva – 1400., Veprinački zakon – 1507. i Zakon kaštela Mošćenic – 1637.) ekscerpirati talijanske i mletačke posuđenice s područja prava. Svaki će se dobiveni leksem etimološki i leksikološki obraditi te će se utvrditi njegova neposredna i daleka etimologija.Medieval laws, which contain a suspended linguistic image of the written legal text of their time, represent a significant source for dialectological research and research in the field of contact linguistics. This paper aims to excerpt Italian and Venetian loanwords that belong to the semantic field of law from three legal documents from the region of Liburnia (The law of the town of Kastav – 1400, The Veprinac law – 1507 and The law of the Mošćenice commune – 1637). Each obtained lexeme will be analysed etymologically and lexically, and its immediate and distant etymology will be determined

    Gli italianismi nei Quaderni del Capitolo di Laurana

    Get PDF
    U radu se ispituje prisutnost talijanizama u ispravama sadržanim u predlošku Kvaderne kapitula lovranskoga, koju je pripremio i obradio Damir Viškanić. Kvaderna sadrži upise na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku, a za ovu će se analizu razmatrati samo hrvatski upisi. Cilj je rada iz navedenoga izdanja ekscerpirati talijanizme te ih etimološki i leksikološki obraditi. Pritom će se s jedne strane odrediti neposredna etimologija posuđenice (dakle posljednji jezik davatelj), a zatim će se pokušati odrediti i daleka etimologija. Pod pojmom talijanizam u ovome se radu podrazumijevaju posuđenice iz mletačkog, tršćanskog, furlanskog ili talijanskog jezika.L’articolo esamina la presenza degli italianismi nei documenti raccolti nei Quaderni del Capitolo di Laurana, curati ed analizzati da Damir Viškanić. I Quaderni contengono le iscrizioni nella lingua croata, italiana e latina, però per quest’analisi saranno presi in considerazione soltanto le iscrizioni in croato. Lo scopo di questo lavoro è quello di estrarre gli italianismi dalla detta edizione, e analizzarli in prospettiva etimologica e lessicologica. Da una parte sarà determinata l’etimologia prossima del prestito (l’ultima lingua fonte), e poi si cercherà di determinare anche l’etimologia remota. Il concetto dell’italianismo, in questo lavoro, si riferisce ai prestiti provenienti dal veneziano, triestino, friulano e italiano standard

    ZNAČAJAN DOPRINOS LINGVISTICI JEZIČNIH DODIRA

    Get PDF
    U radu je dan prikaz knjige Marije Turk JEZIČNO KALKIRANJE U TEORIJI I PRAKSI. Prilog lingvistici jezičnih dodira

    Riassunto: L’influenze dalmatiche (vegliote) e veneziane negli idiomi dell’isola di Veglia

    Get PDF
    Tijekom prošlosti na otoku Krku obitavali su brojni narodi (Liburni, Japodi, Rimljani, Hrvati, Mlečani itd.) koji su govorili različitim jezicima (latinskim, hrvatskim, mletačkim itd.), a svaki je od njih ostavio svoj trag na kulturološkom, jezičnom ili etnološkom planu. Danas je na otoku Krku, kao i u ostalom dijelu Hrvatske, službeni jezik hrvatski, a u obiteljima se govore razne inačice čakavskoga ikavsko-ekavskoga narječja, govorni jezik blizak riječkom urbanom idiomu, dok je u još nekoliko kućanstava grada Krka prisutna i varijanta krčkoga mletačkog govora. Cilj je ovoga rada, prije svega, razjasniti pojmove dalmatski (i veljotski) i mletački jezik, a zatim i na konkretnim primjerima pokazati njihov utjecaj vidljiv u pojedinim leksemima (primjer ognjišta) u govorima otoka Krka.Durante il passato sull’isola di Veglia hanno vissuto numerosi popoli (Liburni, Giapodi, Romani, Croati, Veneziani ecc.) che parlavano lingue diverse (latino, croato, veneziano ecc.) ed ognuno di loro ha lasciato la propria traccia sul piano culturale, linguistico ed etnologico dell’isola. Oggi sull’isola di Veglia, così come nel resto della Croazia, la lingua ufficiale è il croato, mentre le parlate familiari sono diverse varianti del dialetto ciacavo ecavo-icavo, parlata vicina all’idioma urbano di Fiume, e in alcune famiglie è ancora presente una variante del veneziano della città di Veglia (ve∫ano). Lo scopo di questo lavoro è prima di tutto di chiarire i concetti dalmatico (e veglioto) e veneziano, e in seguito di dimostrare sugli esempi concreti la loro influenza, presente nei singoli lessemi (esempio del camino) nelle parlate dell’isola di Veglia

    Riassunto: L’influenze dalmatiche (vegliote) e veneziane negli idiomi dell’isola di Veglia

    Get PDF
    Tijekom prošlosti na otoku Krku obitavali su brojni narodi (Liburni, Japodi, Rimljani, Hrvati, Mlečani itd.) koji su govorili različitim jezicima (latinskim, hrvatskim, mletačkim itd.), a svaki je od njih ostavio svoj trag na kulturološkom, jezičnom ili etnološkom planu. Danas je na otoku Krku, kao i u ostalom dijelu Hrvatske, službeni jezik hrvatski, a u obiteljima se govore razne inačice čakavskoga ikavsko-ekavskoga narječja, govorni jezik blizak riječkom urbanom idiomu, dok je u još nekoliko kućanstava grada Krka prisutna i varijanta krčkoga mletačkog govora. Cilj je ovoga rada, prije svega, razjasniti pojmove dalmatski (i veljotski) i mletački jezik, a zatim i na konkretnim primjerima pokazati njihov utjecaj vidljiv u pojedinim leksemima (primjer ognjišta) u govorima otoka Krka.Durante il passato sull’isola di Veglia hanno vissuto numerosi popoli (Liburni, Giapodi, Romani, Croati, Veneziani ecc.) che parlavano lingue diverse (latino, croato, veneziano ecc.) ed ognuno di loro ha lasciato la propria traccia sul piano culturale, linguistico ed etnologico dell’isola. Oggi sull’isola di Veglia, così come nel resto della Croazia, la lingua ufficiale è il croato, mentre le parlate familiari sono diverse varianti del dialetto ciacavo ecavo-icavo, parlata vicina all’idioma urbano di Fiume, e in alcune famiglie è ancora presente una variante del veneziano della città di Veglia (ve∫ano). Lo scopo di questo lavoro è prima di tutto di chiarire i concetti dalmatico (e veglioto) e veneziano, e in seguito di dimostrare sugli esempi concreti la loro influenza, presente nei singoli lessemi (esempio del camino) nelle parlate dell’isola di Veglia
    corecore