Democratisation of Croatian Society: Heritage and Contemporary Experiences

Članak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata (dva svjetska i Domovinski), dvije bankrotirane državne ideje (austrougarsku i jugoslovensku), pola stoljeća života u komunizmu (1945-1990) i deset godina života u stanju ni-demokracije-ni-diktature (1990-2000). U svijetlu ovih iskustava, autor smatra da su tri bitna čimbenika bila prepreka bržem razvoju demokracije u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i tisućljeća: sama priroda antikomunističke revolucije ili demokratskog prevrata, rat, okupacija i oslobađanje zemlje i način selekcije političke elite i državnog vodstva. To je uzrokovalo da nacionalno jedinstvo i polet, stvoreni u razdoblju 1990-1995. godine, nisu iskorišteni kao pozitivna energija za ostvarivanje gospodarskog i demokratskog razvoja, već su, u razdoblju 1995-2001. godine, postepeno pretvoreni u stanje masovne apatije, tjeskobe, beznađa i straha od budućnosti. Stoga - polazeći od dva poimanja demokracije: demokracije kao vrste političkog poretka, tj. oblika vladavine, kao stanja društva i kulture, tj. kao stanja nacije, - autor smatra da se jedini izlaz prema demokraciji nalazi u traženju kreativne, stvaralačke, "eksperimentalne misli". Tek bi takva misao mogla pripomoći definiranju "hrvatskog duha" koji bi trebao postati temeljem novog nacionalnog konsenzusa, gospodarskog, društvenog, pa i demokratskog razvoja.The article is an attempt of the analysis of historical processes in Croatian society during the last century, which had an impact on the creation of our way to democracy. The author points to the fact that our society, unlike the rest of European societies, has experienced two totalitarion ideologies (fascism and communism), three wars (two world wars and the Homeland War), two fallen states (Austro-Hungary and Yugoslavia), half a century of communism (1945-1990) and a decade in a state between democracy and dictatorship (1990-2000). Bearing these experiences in mind, the author singles out the following three essential abstacles that put off development of democracy in Croatia at the point of transition to the next century, to another millennium: the very nature of the anticommunist revolution or democratic uprising, the war, occupation and liberation of the country and the choice of the political elite or leadership. This is why the united nation and enthusiasm created in the period from 1990-1995 were not used as a positive energy for the foundation of economic and democratic development, but were gradually (1995-2001) turned to the state of mass-apathy, anxiety, hopelessness and fear for future. The author understands democracy both as a type of political establishment and as social and cultural situation, the state of the nation. Therefore, he sees the only way to democracy in the quest after the creative, "experimental thought" that would help with the identification of the "Croatian spirit" which would serve as the basis of the new national consensus, of economic, social and democratic development

Teorijski osvrt na Prijedlog nacionalne strategije razvoja zdravstva i "paket" predloženih zakona o zdravstvenom osiguranju

Zbog potrebe da ovaj osvrt napišem u najkraćem mogućem vremenu, neki su dijelovi analize tek djelomično dotaknuti: osvrt na predložene promjene u financiranju bolnica; teorijska rasprava o utjecaju izravnih plaćanja, su-osiguranja i privatnog osiguranja na zdravstvenu pravednost i nejednakosti u zdravlju; rasprava o modernizaciji HZZO-a itd.).Zbog istih razloga nisu sređeni naslovi i redni brojevi tablica.Nadam se da ti nedostaci neće bitno umanjiti praktičnu korisnost ovog teksta za daljnji rad na reformskim dokumentima

Contemporary Medical Sociology: Where Is it Coming from and Where Is it Going

Prikazan je opći profil suvremene (zapadne) medicinske sociologije, koji je izveden iz međunarodnih istraživanja: (1) detaljne sociohistorijske analize i vrednovanja razvoja te discipline u USA i Evropi; (2) istraživanja teorijskog porijekla (tj. medicinskih i društvenoznanstvenih korijena) medicinske sociologije; (3) istraživanja »granica« između medicinske sociologije i drugih javnozdravstvenih disciplina kao što su socijalna epidemiologija, medicinska antropologija i socijalna medicina. Osim opisa općih karakteristika, porijekla i razvoja medicinske sociologije, objašnjene su i neke njene posebne značajke: glavni autori/sociolozi, temeljni koncepti, predmet, te neki elementi institucionalizacije i profesionalizacije i slično. Zadnji dio teksta posvećen je kratkom pregledu jugoslavenske medicinske sociologije. Autori tvrde da je medicinska sociologija u nas još uvijek u dojenaćkom stadiju te da je stoga pretežno deskriptivna i receptivna a ne kreativna i produktivna.The general profile of contemporary (western) medical sociology is derived from a crossnational study on: (1) in-depth sociohistorical analyses and evaluations of the development of the discipline in the USA and Europe; (2) a survey of the theoretical background (that is, of the root of medical and social sciences of medical sociology); and (3) exploration of the »boundaries« between medical sociology and other public health subdisciplines such as social epidemiology, medical anthropology and social medicine. Besides illustrating the common features, the origin and development of medical sociology, a number of distinctive characteristics of the discipline are highlighted: the main authors/sociologists, the basic concepts, the subject-matters, some elements of institutionalistion, the process of professionalisation and the like. The last chapter of the paper is devoted to a brief review of Yugoslav medical sociology. The authors argue that the discipline in this country is still in its infancy, and therefore it is not predominantly creative and productive but descriptive and receptive

Teorijski osvrt na Prijedlog nacionalne strategije razvoja zdravstva i "paket" predloženih zakona o zdravstvenom osiguranju - nastavak

Može se pretpostaviti da je ovaj dokument po zamisli Vlade RH trebao imati dvojaku svrhu: (a) sam po sebi trebao bi predstavljati dugoročnu ili barem srednjoročnu strategiju zdravstvenoga razvoja i (b) trebao bi sadržavati empirijsku (statističku, informacijsku), teorijsku i političku podlogu za konkretne zakonske prijedloge - o obveznom, dopunskom i privatnom osiguranju, ali i za moguće promjene drugih zakona važnih za zdravstvenu zaštitu

Temeljna načela za kreiranje zdravstvene politike

Doista: Kako danas živi hrvatski narod? U tom pitanju moj će čitatelj, s razlogom, prepoznati naslov dviju knjiga Rudolfa Bičanića. Ova je rasprava o kvaliteti i načinu života građana Hrvatske na početku 21. stoljeća neka vrsta moje osobne zahvale tom velikom ekonomisti, ekonomskom povjesničaru, seljačkom prosvjetitelju i političaru. U doba kad je on tražio odgovor na pitanje "Kako živo narod?", bio je to teški, ali i krajnje uzbudljivi terenski i istraživački rad. Danas informacije i podaci o uvjetima, kvaliteti i načinu života Hrvata postaju dio globalnog sustava anketiranja, statističkog, medijskog i inog izvještavanja o svim aspektima osobnog, obiteljskog, narodnog i nacionalnog života