Classificazione microbiologica delle aree di produzione e di stabulazione dei molluschi bivalvi vivi

U svrhu zaštite javnog zdravlja i osiguranja sigurnosti živih školjkaša namijenjenih prehrani ljudi, putem programa praćenja i plana uzorkovanja, kontroliraju se mikrobiološke vrijednosti mesa i međuljušturne tekućine živih školjkaša vezano uz prekoračenja vrijednosti Escherichia coli koje se u njima mogu javiti na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje. Nastavno na navedeno, nadležno tijelo - Ministarstvo poljoprivrede, Uprava nadležna za veterinarstvo i sigurnost hrane ima obvezu izrade sanitarnog pregleda, donošenja godišnjeg Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša te određivanja mikrobiološke klasifikacije proizvodnih područja i to kao područje razreda A, razreda B ili razreda C, ovisno o razini utvrđenog mikrobiološkog/fekalnog onečišćenja određenog proizvodnog područja.In order to protect public health and ensure the safety of live bivalves intended for human consumption, the values of microbiological parameters of E. coli that may occur in the flesh and intravalvular liquid, at the production level in the production and the relaying areas, are controlled through a monitoring program and a sampling plan. In connection with the aforementioned, the competent authority - the Ministry of Agriculture, the Directorate responsible for veterinary medicine and food safety has the obligation to prepare a sanitary survey, to form and enact the Plan of monitoring the sea and molluscs quality in the production and the relaying areas, as well as of classifying the production and relaying areas from which they authorise the harvesting of live bivalve molluscs as A, B or C class production areas, depending on the level of the faecal contamination/marine pollutionZum Schutz der öffentlichen Gesundheit und zur Gewährleistung der Sicherheit von lebenden Muscheln, die für den menschlichen Verzehr bestimmt sind, werden die Werte der mikrobiologischen Parameter von E. coli, die im Fleisch und in der intravalvulären Flüssigkeit auf der Produktionsebene in den Erzeugungs- und Umsetzgebieten auftreten können, durch ein Überwachungsprogramm und einen Probenahmeplan kontrolliert. In diesem Zusammenhang ist die zuständige Behörde - das Landwirtschaftsministerium, die Direktion für Veterinärmedizin und Lebensmittelsicherheit - verpflichtet, eine Hygienestudie zu erstellen, einen Plan zur Überwachung der Meeres- und Muschelqualität in den Erzeugungs- und Umsetzgebieten zu erstellen und in Kraft zu setzen sowie die Erzeugungs- und Umsetzgebiete, in denen die Ernte lebender Muscheln zugelassen wird, je nach dem Grad der fäkalen Verunreinigung/Meeresverschmutzung als Erzeugungsgebiete der Klassen A, B oder C einzustufen.Con el fin de proteger la salud pública y garantizar la inocuidad de los bivalvos vivos destinados al consumo humano, a través de un Programa de monitoreo y un plan de muestreo, se controlan los valores microbiológicos de la carne y del líquido intravalvular de los mariscos vivos en relación con la superación de los valores de la E. coli que pueden presentarse en ellos en las áreas de producción y procesamiento. En relación con lo anterior, la autoridad competente - el Ministerio de Agricultura, la oficina encargada de la medicina veterinaria y la inocuidad de los alimentos tiene la obligación de realizar una inspección sanitaria, adoptar un Plan anual de monitoreo de la calidad del mar y los mariscos en las áreas de producción y áreas para la reposición de moluscos vivos, tanto como determinar la clasificación microbiológica de las áreas de producción como clase A, clase B o clase C, dependiendo del nivel de la contaminación microbiológica/fecal determinada de un área de producción específicaAl fine di tutelare la salute pubblica e garantire la sicurezza dei molluschi bivalvi vivi destinati al consumo umano, attraverso un programma di monitoraggio e un piano di campionamento vengono controllati i valori microbiologici delle carni e del liquido intervalvare dei molluschi bivalvi vivi in relazione al superamento dei valori di E. coli nelle aree di produzione, stabulazione e raccolta. Oltre a quanto sopra, l’autorità competente – ossia il Ministero dell’Agricoltura e, più precisamente, la Direzione responsabile per la medicina veterinaria e la sicurezza alimentare – ha l’obbligo di predisporre ispezioni sanitarie, di adottare un Piano annuale di monitoraggio della qualità del mare e dei molluschi bivalvi nelle zone di produzione e nelle aree per la stabulazione dei molluschi bivalvi vivi e, infine, di determinare la classificazione microbiologica delle aree di produzione come area di classe A, B o C, a seconda del livello di inquinamento microbiologico/fecale accertato in una determinata area di produzione

Utjecaj obogaćenja okoliša na neke pokazatelje dobrobiti junadi u tovu držane pri različitim gustoćama naseljenosti

The effects of environmental enrichment were assessed at different stocking densities on fattening cattle welfare. The study included four groups of heifers observed during four-month final commercial fattening. The heifers were housed in non-enriched and enriched environments at low (n = 14; 4.5 m2/animal) and high (n = 19; 3.3 m2/animal) stocking density. Environmental enrichment consisted of a grooming brush and salt blocks. Heifer welfare was assessed using selected indicators from the Welfare Quality® assessment protocol for cattle. The study results showed that the heifers housed at high stocking density used environmental enrichment materials significantly more frequently as compared with heifers housed at low stocking density (P<0.05), whereas there was no difference in their use of particular enrichment materials. The effect of environmental enrichment on heifer welfare was mainly manifested in a reduction in the expression of some forms of aggressive behaviour; therefore, this finding should encourage the use of enrichment materials such as those presented in this study which are commercially available, relatively inexpensive and simple to use.U radu je istraživan utjecaj obogaćenja okoliša pri različitim gustoćama naseljenosti na dobrobit junadi u tovu. Istraživanje je provedeno na četirima skupinama junica tijekom četveromjesečnog završnog komercijalnog tova. Junice su držane u neobogaćenom i obogaćenom okolišu pri maloj (n = 14; 4,5 m2/životinji) i velikoj (n = 19; 3,3 m2/životinji) gustoći naseljenosti. Obogaćenje okoliša sastojalo se od četke za njegu i blokova soli. Dobrobit junica procijenjena je na temelju odabranih pokazatelja protokola Welfare Quality® assessment protocol for cattle. Rezultati istraživanja pokazali su da su se junice držane pri velikoj gustoći naseljenosti znakovito više (P < 0,05) koristile materijalima za obogaćivanje okoliša u usporedbi s manjom gustoćom, dok razlike u korištenju pojedinih materijala nije bilo. Utjecaj obogaćenja okoliša na dobrobit junica uglavnom se očitovao smanjenjem izražavanja pojedinih oblika agresivnog ponašanja. Ipak, ovaj nalaz trebao bi poticati upotrebu materijala za obogaćivanje kao što su oni predstavljeni u ovom istraživanju, koji su komercijalno dostupni, relativno jeftini i jednostavni za primjenu

Koncentracija kortizola u slini junica u tovu držanih u obogaćenome okolišu pri različitim gustoćama naseljenosti

The aim of the study was to assess the effect of environmental enrichment and different stocking densities on the level of stress in the fattening cattle by measuring salivary cortisol concentration. A total of 320 saliva samples obtained from heifers during the final four-month fattening period was analyzed by a colorimetric competitive enzyme immunoassay. The heifers were housed at 3.3 and 4.5 m2/animal in standard production conditions that were additionally enriched with a mechanical grooming brush and salt blocks in experimental groups. The study results have demonstrated that a cortisol concentration at the end of fattening was significantly higher, as compared with the initial levels in all heifer groups, without significant intergroup differences. There was no significant correlation between the usage of a grooming brush and cortisol concentration, whereas a significant negative correlation was detected between the salt block usage and cortisol concentration, suggesting a beneficial effect of this simple, commercially available and relatively inexpensive environmental enrichment.Cilj istraživanja bio je procijeniti učinak obogaćenja okoliša i različitih gustoća naseljenosti na razinu stresa kod junadi u tovu mjerenjem koncentracije kortizola u slini. Kolorimetrijskim kompetitivnim enzimskim imunotestom analizirano je ukupno 320 uzoraka sline junica tijekom završnoga četveromjesečnog tova. Junice su bile držane pri gustoćama naseljenosti od 3,3 i 4,5 m2/životinji u standardnim proizvodnim uvjetima, koji su u pokusnim skupinama dodatno obogaćeni mehaničkom četkom za njegu i blokovima soli. Rezultati istraživanja pokazali su da je koncentracija kortizola na kraju tova bila značajno viša u usporedbi s početnom razinom u svim skupinama junica, bez značajnih razlika među skupinama. Nije bilo značajne povezanosti između korištenja četke za njegu i koncentracije kortizola, no utvrđena je značajna negativna povezanost između korištenja blokova soli i koncentracije kortizola, što upućuje na povoljan učinak ovoga jednostavnog, komercijalno dostupnog i relativno jeftinog obogaćenja okoliša

Influence of an enriched environment on aggressive behaviour in beef cattle

Obogaćenje okoliša odnosi se na preinaku okoliša životinja kako bi se poboljšalo biološko funkcioniranje, povećavajući im obim izražavanja vrsno specifičnog i umanjujući pojavu vrsno nespecifičnog ponašanja. Cilj je rada bio istražiti utječe li obogaćenje okoliša junadi u tovu na pojavu agresivnog ponašanja. Istraživanje je provedeno na dvjema skupinama junica (n=19 svaka) tijekom završnog tova, u trajanju od 16 tjedana. Kontrolna skupina junica držana je u uobičajenim proizvodnim uvjetima, u poluotvorenoj staji, na nasteljenom podu, a pokusnoj skupini okoliš je dodatno bio obogaćen mehaničkom četkom za njegu i blokovima soli. Izražavanje agresivnog ponašanja istraživano je izravnim promatranjem junica tijekom 1 sata, jednom tjednom. Istraživani su sljedeći oblici ponašanja: udaranje glavom, tjeranje druge jedinke da se pomakne s mjesta na kojem stoji, naganjanje, borba i tjeranje druge jedinke da se podigne s mjesta na kojem leži. Rezultati istraživanja pokazali su da su tjeranje druge jedinke da se pomakne s mjesta na kojem stoji i naganjanje bili najučestaliji oblici agresivnog ponašanja u obje skupine. Između skupina nisu utvrđene značajne razlike u učestalosti izražavanja pojedinih oblika agresivnog ponašanja, osim za naganjanje (p=0,003). Međutim, sagledavajući ukupnu učestalost svih istraživanih oblika ponašanja, junice pokusne skupine značajno su manje (p=0,001) izražavale agresiju. Zaključno, obogaćeni okoliš smanjio je pojavu agresivnog ponašanja junadi u tovu.Environmental enrichment refers to the modification of the animal environment to improve biological functioning, by increasing the repertoire of species-specific behaviours and decreasing the occurrence of abnormal behaviours. The aim of the study was to investigate the effects of environmental enrichment on the occurrence of aggressive behaviour in beef cattle. The study included two groups of heifers (n=19 each) during the final fattening period of 16 weeks. The control group was housed in standard production conditions, in a half-open stable, on bedded floor, while the environment of the experimental group of heifers was additionally enriched with a mechanical grooming brush and salt blocks. Aggressive behaviour was investigated by direct observation of heifers, over one hour, once a week. The following forms of behaviour were investigated: head but, displacement, chasing, fighting and chasing-up. The study results showed displacement and chasing to be the most frequent forms of aggressive behaviour in both groups of heifers. There were no significant differences in the frequency of displaying particular forms of aggressive behaviour between the groups, except for chasing (p=0.003). Yet, considering the total frequency of all behaviour forms observed, experimental heifers displayed significantly less aggression (p=0.001). In conclusion, an enriched environment reduced the occurrence of aggressive behaviour in beef cattle

Koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno držanih nesilica.

This paper describes the concentrations of airborne bacteria and fungi in a cage housed laying hens facility, during a production year. Levels of airborne bacteria established in the air of the poultry house ranged from 1.02×10 4 CFU/m3 measured in April, to 7.72×10 4 CFU/m3 measured in December. Mean values of the total number of fungi ranged from 0.075×10 4 CFU/m3 measured in September, to 8.56×10 4 CFU/m3 measured in June. Established values of air temperature, relative humidity and air velocity were, generally, in accordance with the technology-predicted ranges. The determined number of bacteria and fungi in the air, as well as the statistically significant impact of microclimate conditions on their number in the air of the cage housed laying hens facility, are in accordance with considerations for standards set for air quality in livestock buildings and the development of reliable systems for monitoring the above factors. The aim is to create production that, besides the economic aspects, must include the protection of animals and people, as well as safety of food and environmenU radu je prikazana koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno smještenih nesilica tijekom proizvodne godine. Broj bakterija izmjerenih u zraku objekta kretao se od 1,02×10 4 CFU/m3, mjereno u travnju, do 7,72×10 4 CFU/m3, mjereno u prosincu. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica iznosile su od 0,075×10 4 CFU/m3, izmjerene u rujnu, do 8,56×10 4 CFU/m3, izmjereno u lipnju. Izmjerene vrijednosti temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka bile su većinom u tehnologijom predviđenim rasponima. Utvrđeni broj bakterija i gljivica u zraku, kao i statistički značajan utjecaj mikroklimatskih uvjeta na njihov broj u zraku objekta kavezno držanih nesilica, ukazuju na potrebu za postavljanjem standarda o kakvoći zraka u nastambama za životinje te razvoj pouzdanog sustava za praćenje navedenih čimbenika. Cilj je stvoriti proizvodnju koja, osim zadovoljenja ekonomskih čimbenika, mora sadržavati i zaštitu životinja i ljudi, kao i sigurnost hrane i okoliša

Masene koncentracije ugljika u zraku na području Nacionalnog parka Plitvička jezera

Praćenje razina koncentracija PM2,5 frakcije lebdećih čestica kao i određivanje njihova kemijskog sastava od velike je važnosti s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazala povezanost te frakcije čestica i štetnih učinaka na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša. Na mjernoj postaji smještenoj na području Nacionalnog parka Plitvička jezera sakupljani su 24-satni uzorci frakcije lebdećih čestica PM2,5 na filtrima od kvarcnih vlakana tijekom 2015. godine. Masene koncentracije frakcije lebdećih čestica PM2,5 određivane su referentnom gravimetrijskom metodom, dok su masene koncentracije organskog (OC) i elementnog (EC) ugljika određene metodom termičko-optičke transmisije. Najviše masene koncentracije lebdećih čestica, OC-a i EC-a izmjerene su ljeti, dok su najniže izmjerene zimi

Machine Learning and Meteorological Normalization for Assessment of Particulate Matter Changes during the COVID-19 Lockdown in Zagreb, Croatia

In this paper, the authors investigated changes in mass concentrations of particulate matter (PM) during the Coronavirus Disease of 2019 (COVID-19) lockdown. Daily samples of PM1, PM2.5 and PM10 fractions were measured at an urban background sampling site in Zagreb, Croatia from 2009 to late 2020. For the purpose of meteorological normalization, the mass concentrations were fed alongside meteorological and temporal data to Random Forest (RF) and LightGBM (LGB) models tuned by Bayesian optimization. The models&rsquo; predictions were subsequently de-weathered by meteorological normalization using repeated random resampling of all predictive variables except the trend variable. Three pollution periods in 2020 were examined in detail: January and February, as pre-lockdown, the month of April as the lockdown period, as well as June and July as the &ldquo;new normal&rdquo;. An evaluation using normalized mass concentrations of particulate matter and Analysis of variance (ANOVA) was conducted. The results showed that no significant differences were observed for PM1, PM2.5 and PM10 in April 2020&mdash;compared to the same period in 2018 and 2019. No significant changes were observed for the &ldquo;new normal&rdquo; as well. The results thus indicate that a reduction in mobility during COVID-19 lockdown in Zagreb, Croatia, did not significantly affect particulate matter concentration in the long-term.