Sličnosti i razlike u navikama potrošača ribe u tri grada Republike Srpske

Anketno istraživanje percepcije i navika potrošača u kupovini i potrošnji ribe provedeno je u tri grada Republike Srpske: Banja Luka (BL), Prijedor (PD) i Bijeljina (BN) na gradskoj tržnici, u ribarnici i u gradu. Anketom je obuhvaćeno po 39 ispitanika u BL i PD te 30 ispitanika u BN. Cilj rada je bio analiza kupovnih navika potrošača ribe u tri najveća grada Republike Srpske. Polna struktura ispitanika različita je po gradovima, u BL najviše je anketiranih osoba ženskog pola (56,41%), u PD je više ispitanika muškog pola (51,28%), dok je u BN struktura ispitanika bila podjednaka (50:50%). Dominantan je srednjoškolski nivo obrazovanja ispitanika (BL 53,8%, PD 33,3% i BN 56,7%). U sva tri grada dominantno mjesto kupovine ribe je supermarket, dok se najmanje ribe kupuje od ribolovaca i na ribnjaku. Između gradova postoji razlika u danima najčešće kupovine ribe, što je potvrđeno i 2 testom (p<0,05). U BL se najčešće kupuje riba utorkom, u PD srijedom i petkom, a u BN subotom. Statističkom analizom je utvrđena značajna razlika između posmatranih gradova u pogledu količine kupljene ribe po jednoj kupovini. Ispitanici po gradovima smatraju da je kvalitet ponuđene ribe na tržištu zadovoljavajući i najveći broj ispitanika je na skali od 1 do 5 dalo ocjenu 4. Ispitanici u sva tri grada smatraju da je cijena ribe na domaćem tržištu visoka. Postoji statistički značajna razlika u pogledu preferencije potrošača po gradovima prema kupovini ribe domaćeg porijekla

Ribarstvo Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina ima stoljetnu tradiciju proizvodnje ribe, čiji početak datira još iz rane Austrougarske vladavine. Iako je zemlja sa dugom tradicijom proizvodnje ribe, još uvijek proizvodnja i potrošnja su na vrlo niskoj razini. U ovom radu prikazana je proizvodnja ribe u B&H, proizvodnja (morske ribe i vodeni organizama, proizvodnja slatkovodne ribe, šarana i pastrve). Također u radu su obrađeni podaci o B&H uvozu i izvozu ribe, te je procjenjena potrošnja ribe u 2009. god., predstavljena je riblja bilanca. Prelazak na tržišno gospodarstvo u Bosanskohercegovačkoj poljoprivredi (uključujući i ribarsku-akvakulturnu proizvodnju) utjecalo je na pad proizvodnje, smanjenje zaposlenosti, tehnološka zaostalost, zaduženost, pogoršanje bilance trgovinske razmjene i nelikvidnost. Ulaskom B&H u članstvo WTO dodatno je povećana i onako jaka međunarodna konkurencija. Strateški prioriteti se nužno moraju odrediti, te da se redefiniraju prioriteti u svrhu reorganizacije i prenamjene postojećih resursa voda prilagođavajući akvakulturu i ribarstvo načelima održive i ekonomsko opravdane iskorištenosti. Sustavom poticaja i stimulacija treba obuhvatiti sve osobito obiteljska ribarska gospodarstva, a preradu ribe treba podići na veću razinu i iskoristiti instalirane kapacitete te proširiti na nove subjekte i proizvode. U svrhu zadovoljenja osnovnih pretpostavki navedenih u ovom radu nužno je educirati postojeću strukturu uposlenih u akvakulturi, športskom ribolovu te izobrazbu i zapošljavanje visokostručnih kadrova iz slatkovodnog ribarstva. B&H je zemlja sa snažnim potencijalom voda za višestruko korištenje, osobito za proizvodnju kvalitetne slatkovodne ribe. Cjelovit režim iskorištavanja i gospodarenja podrazumijeva očuvanje i razvoj samoodrživog ribarstva, čija ponuda može zadovoljiti B&H potrebe, a realno može se i izvozno orjentirati, poštojući tržište i ekološke zakonitosti koristeći se njima za marketinšku promidžbu kao atraktivnog izvoznog proizvoda. B&H raspolaže sa 24 kilometra morske obale, odnosno 1.400 hektara morske površine. Svakako da to nije veliki prostorni potencijal za razvitak marikulture, ali i kao takav on je još uvijek neznatno iskorišten. Vodni potencijali B&H još uvijek nisu iskorišteni iako mogu predstavljati snažan izvor egzistencije stanovništva. U B&H je registrirano 46 poslovnih subjekata za proizvodnju konzumne ribe, od kojih 11 ima značajne objekte za proizvodnju mlađi. Tri subjekta su otpočela s preradom ribe. Pored registriranih subjekata, postoje i male obiteljske riblje farme, oko 100 ovih farmi imaju prosječnu proizvodnju 500-1.500 kg ribe. Od svih proizvodnih subjekata dva su na moru, dok su ostali na slatkim vodam, tekućim vodama i akumulacijama. Riba je prvi proizvod animalnog porijekla koja ima odobrenje za izvoz u EU

Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine proizvodima ribarstva

Ovim radom je obuhvaćena spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine (BiH) proizvodima ribarstva za petogodišnji vremenski period (2010-2014). Cilj ovog rada je sagledavanje trgovinske razmjene proizvodima ribarstva (CT 0301-0307) BiH, te najčešćih destinacija u pogledu izvoza i uvoza. Rezultati istraživanja pokazuju da vrijednosti uvoza nadmašuju vrijednosti izvoza čime BiH u okviru glave 3 harmonizovanog sistema carinske tarife bilježi deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Analizirajući strukturu navedene glave pojedine carinske tarife i pored toga imaju pozitivne bilanse, ali nedovoljne za pokrivanje ukupnog deficita u okviru ribe i ljuskari, mekušci i ostali vodeni beskičmenjacima. BiH izvozi proizvode ribarstva uglavnom regionalnim partnerima u Srbiju i Hrvatsku, dok je uvoz najvećim dijelom iz zemalja EU