CAMPYLOBACTERS AS THE CAUSE OF ACUTE DIARRHEAL DISEASE IN THE COUNTY PRIMORSKOGORANSKA IN THE YEAR 2006

SAŽETAK Bakterije roda Campylobacter jesu gram-negativne, zavinute, mikroaerofilne i termofilne bakterije. U humanoj patologiji najčešće su zastupljeni Campylobacter jejuni (C. jejuni) i Campylobacter coli (C. coli), i to kao uzročnici akutne dijareične bolesti nastale najčešće nakon konzumiranja nedovoljno termički obrađenoga kontaminiranoga mesa peradi ili svinja. Cilj je ovoga rada prikazati zastupljenost kampilobaktera u stolicama bolesnika s proljevom, na području Primorsko-goranske županije. Analizirani su retrospektivno podaci Laboratorija za dijagnostiku crijevnih infekcija Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za godinu 2006. Tijekom te godine, na kampilobakter pretraženo je 6416 stolica bolesnika s akutnim proljevom. Od toga su broja iz 407 (6,34%) uzoraka izolirani kampilobakteri. Primoizolata (bolesnika) bilo je 239 (3,73%), a ostali izolati bili su ponovljene izolacije tijekom kontrole bolesnika. Među primoizolatima, C. jejuni bio je zastupljen u 187 (78,24%) slučajeva, a C. coli u 50 slučajeva (20,92%), dva izolata (0,84%) bila su identificirana jedino na razini roda kao Campylobacter spp. Najčešći bolesnici bili su mala djeca u dobi do četvrte godine, te mlađe odrasle osobe (20 – 29 godina). Najviše primoizolata bilo je tijekom mjeseca siječnja i rujna, vjerojatno zbog blage zime i toplijega kraja ljeta.ABSTRACT Campylobacter spp. are gram negative, curved, microaerophilic and thermophilic bacteria. The most important role in human pathology play Campylobacter jejuni (C. jejuni) and Campylobacter coli (C. coli) as the causative agents of acute diarrheal disease developed after consumption of contaminated meat (poultry or pork). The aim of the study was to present the quantity of campylobacters isolated from stools of the patients with diarrhea in the County Primorsko-Goranska. The data from the Laboratory for diagnostics of enteric infections of the Teaching institute of public health of the County Primorsko-Goranska for the year 2006 were analysed retrospectively. During that year 6416 stool samples were examined for Campylobacter spp. Campylobacters were found in 407 samples (6.34%) but primoisolates were identified in 239 (3.73%) patients and the other isolates were from control stools obtained from the same patients. Among primoisolates C. jejuni was found in 187 (78.24%) patients, C. coli in 50 (20.92%) patients and for two isolates (0.84%) species determination was not possible. The patients were mostly children under four years of age and young adults and the largest numbers of isolation were seen in January and September

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debeloga crijeva-rad u Primorsko-goranskoj županiji

Rak debelog crijeva nalazi se među tri najčešća sijela raka kod pripadnika oba spola u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Primorsko­goranskoj županiji (PGŽ). Godišnje se u Hrvatskoj otkrije preko 2 800 novih bolesnika (prema Registru za rak Republike Hrvatske). U 2005. godini u Primorsko­goranskoj županiji incidencija kolorektalnog karcinoma u apsolutnom broju iznosila je 188. Uspoređujući dobno standardiziranu stopu incidencije u 2004. godini, uočava se velika razlika između Republike Hrvatske (55) i Primorsko­goranske županije (77). Mortalitet od kolorektalnog karcinoma u PGŽ iznosio je 2006. godine 39, a 2007. 38/100 000 stanovnika. Od svih češćih karcinoma, rak debelog crijeva najlakše je izlječiv ukoliko se otkrije u ranom stadiju bolesti. Petogodišnje preživljenje kod najranijeg stadija bolesti iznosi 90%. U drugom stadiju je petogodišnje preživljenje 70%, a može biti i 80% ako karcinom ne probija mišićni sloj crijeva. Kod metastatske bolesti taj broj iznosi 5%. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debeloga crijeva u Primorsko­goranskoj županiji započeo je početkom siječnja 2008. godine, pozivanjem 6882 osobe rođene 1933. i 1937 godine. Ova su godišta odrađena do kraja lipnja 2008., kada je nastupila ljetna pauza i za to razdoblje ćemo prikazati rezultate. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko­goranske županije za odradu toga programa trebao je stvoriti preduvjete i organizirati rad u Mikrobiološkom odjelu, u kojem se rade hemokult analize uzoraka, u Odjelu socijalne medicine, u kojem se nalazi besplatni telefon za pozvane osobe, upisuju nalazi i pristigli anketni upitnici, pozivaju pozitivne osobe na kolonoskopiju, prikupljaju kolonoskopski nalazi i redovno šalju izvještaji o učinjenom. Trebalo je organizirati i prijem pošte, s odvajanjem koverti iz programa.

Prevalence and resistance of Campylobacter spp. in retail poultry meat

Cilj rada bio je ustvrditi prevalenciju bakterija roda Campylobacter u pilećem mesu u maloprodaji grada Rijeke te ispitati nji- hovu osjetljivost na antibiotike. Usporediti dobivene rezultate s učestalošću i profilom otpornosti na antibiotike humanih izolata kampilobaktera. Ukupno 60 uzoraka pilećeg mesa bakteriološki je analizirano standar- diziranim postupcima odvajanja i identifi- kacije za detekciju kampilobaktera u hrani. Ispitana je osjetljivost svih izolata na ampi- cilin, eritromicin, ciprofloksacin, gentamicin i tetracikline. Rezultati su uspoređeni s hu- manim izolatima kampilobaktera izdvoje- nih u istom periodu iz 6444 uzoraka stolice bolesnika s akutnom dijarealnom bolešću. U pilećem mesu prevalencija kampilobaktera iznosi 31,7 %, a u ljudi 4,2 %. Prevladavao jeC.jejuni(78,9%umesuperadii89%u stolici bolesnika). Svi izolati bili su osjetljivi na gentamicin. Oko četvrtina izolata iz mesa peradi bila je otporna na eritromicin, dok su humani izolati bili osjetljivi. 33 % C. jejuni iz peradi, a 55 % humanih izolata bilo je otpor- no na ciprofloksacin, dok je 53 % C. jejuni iz mesa peradi za razliku od 9 % humanih izo- lata bilo otporno na tetracikline. U pilećem mesu u maloprodaji prisutne su bakterije roda Campylobacter koje predstavljaju zna- čajan rizik u za pojavu kampilobakterioze u ljudi. Rezultati ispitivanja osjetljivosti na antibiotike ovih bakterija upućuju na važ- nost ograničavanja uporabe antimikrobnih sredstava kao promotora rasta u peradi kako bi se spriječio rast bakterijske rezistencije i prijenos rezistencije s izolata iz pilećeg mesa na sojeve kampilobaktera koji izazivaju obo- ljenje u ljudi putem hrandbenog lanca.The objective of study was to determine the prevalence of Campylobacter spp. in retail poultry meat in Rijeka and to investigate bacterial susceptibility to antibiotics. The goal was to associate resistance to certain antimicrobial agents of poultry meat isolates with the resistance to antibiotics of human isolates. During 2011, a total of 60 retail chickens of various suppliers in Rijeka were collected. Bacteriological analyzes have been carried out using standard methods of separation and identification for the detection of campylobacters in food. At the same time 6444 stool samples from diarrhoeal patients were examined for the presence of campylobacters. The sensitivity of all isolates to ampicillin, erythromycin, ciprofloxacin, gentamicin and tetracycline was investigated. Campylobacters were detected in 31.7% poultry samples and in 4.2% human stools. C. jejuni was dominant species (78.9% of poultry isolates and 89% of human isolates). All isolates were sensitive to gentamicin. Approximately 25% of poultry meat isolates were resistant to erythromycin, while human isolates were susceptible. 33% of C. jejuni from poultry and 55% of human isolates were resistant to ciprofloxacin whereas 53% C. jejuni from poultry meat in contrast to 9 % of human isolates were resistant to tetracycline. In retail poultry meat, Campylobacter spp. are present which pose a significant risk for the occurrence of campylobacterosis in humans. The results of antibiotic susceptibility tests indicate the importance of limiting the use of antimicrobial agents as growth promoters in poultry to prevent the growth of bacterial resistance and its potential transfer from chicken meat isolates to human strains through the food chain

Epidemiologic Characteristics of Human Campylobacteriosis in the County Primorsko-goranska (Croatia), 2003–2007

The aim of the study was to investigate campylobacteriosis incidence in the County Primorsko-goranska (Croatia) between 2003 and 2007 and to find out possible connection with environmental factors (the average monthly temperature and total monthly precipitation). The data (number of stool samples examined, age and sex distribution of patients, monthly distribution of isolates and distribution of isolates according to the species) from the Laboratory for Diagnostics of Enteric Infections of the Teaching Institute of Public Health of the County Primorsko-goranska (Croatia) were analyzed retrospectively. During the observed period 30,164 stool samples were examined for Campylobacter spp. Campylobacters were identified in 1,242 (4.12%) samples. The overall annual campylobacter incidence rate was 81.3±21.9/100,000 population. Campylobacter jejuni was found in 1,093 (88%) and C. coli in 149 (12%) patients. Our findings showed age distribution of patients typical for developed countries. The patients were mostly children under 5 years (484.4±129.1/ 100,000, p<0.001) and between 5 and 9 years of age (226.5±60.5/100,000, p<0.05). Male consistently experienced higher rates, but the difference between genders was significant in the age groups from birth till late twentieth (p<0.001). Campylobacter rates were significantly associated with monthly average temperatures (p<0.05), but not with precipitation. Further investigations into the incidence of campylobacteriosis on the national level are necessary. The causes of the noticed monthly distribution, sources of infection and connection with the routes of transmission in humans need to be elucidated as well

Helicobacter pylori resistance to antibiotics in Primorsko-goranska county

Cilj: Niti za jednu bakterijsku infekciju ne postoji toliko različitih terapijskih opcija kao za infekciju koju uzrokuje bakterija Helicobacter pylori za koju još uvijek nije pronađen optimalan terapijski pristup. Preporučene terapijske sheme koje se primjenjuju u empirijskom liječenju ovise o otpornosti helikobaktera na antimikrobne lijekove u određenoj regiji. No, empirijsko liječenje infekcije uz sve veći porast otpornosti helikobaktera na antibiotike često ima za ishod terapijski neuspjeh. Cilj ovog rada bio je utvrditi proširenost i trend otpornosti helikobaktera na antibiotike na području Primorsko-goranske županije (PGŽ) u petogodišnjem razdoblju. Metode: Statistički su obrađeni i interpretirani rezultati testiranja osjetljivosti H. pylori na antibiotike u razdoblju 2013-2017. godine. Podatci su dobiveni iz arhiva Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka te Mikrobiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Rezultati: Zabilježena je visoka stopa otpornosti H. pylori na klaritromicin i metronidazol, niska stopa otpornosti na levofloksacin i sporadična otpornost na rifampicin i amoksicilin. U petogodišnjem razdoblju nije izoliran niti jedan soj otporan na tetraciklin. Zaključci: Visoka stopa rezistencije na klaritromicin i metronidazol, uz dvojnu rezistencija na oba antibiotika koja je pronađena u četvrtini izolata ograničava korištenje ovih antibiotika u empirijskim terapijskim shemama. Uočena je i zabrinjavajuća pojava višestruke otpornosti na antibiotike prisutna u 10% izolata koja dodatno otežava izbor odgovarajuće terapije. Praćenje i poznavanje antimikrobne otpornosti lokalnih izolata H. pylori je neophodno radi izrade odgovarajućih terapijskih smjernica.Aim: There is no bacterial infection with so many different therapeutic options as for infection caused by Helicobacter pylori for which an optimal therapeutic approach has not yet been found. Recommended therapeutic schemes depend on H. pylori resistance to antimicrobial drugs in a particular region, however, empirical treatment of infections along with increasing resistance to antibiotics often results in a therapeutic failure. The aim of this study was to determine the trend and the prevalence of helicobacter antibiotic resistance in Primorsko-goranska county during the five-year period. Methods: This study presents the results of H. pylori antimicrobial susceptibility testing from year 2013 to 2017. Data were obtained from the archives of the Department of Clinical Microbiology, Clinical Hospital Centre Rijeka and the Department of Microbiology, Teaching Institute of Public Health of Primorsko-Goranska County. Results: High-level resistance to clarithromycin and metronidazole was noticed. Rare resistance to levofloxacin was observed whereas resistance to rifampicin and amoxicillin was found sporadically. Resistance to tetracycline was not detected. Conclusions: The high resistance rate to metronidazole and clarithromycin as well as high dual resistance to both antibiotics observed in about a quarter clinical isolates can impair the efficacy of these antimicrobials in empirical eradication treatment. In addition, worrying appearance of multiple resistance to antibiotics in 10% of isolates was observed. Surveillance of local antimicrobial resistance is necessary in order to establish the relevant treatment guidelines

Kampilobakter Kao Uzročnik Akutne Dijareične Bolesti U Primorsko-Goranskoj Županiji Tijekom Godine 2006

Campylobacter spp. are gram negative, curved, microaerophilic and thermophilic bacteria. The most important role in human pathology play Campylobacter (C. jejuni) and Campylobacter coli (C. coli) as the causative agents of acute diarrheal disease developed after consumption of contaminated meat (poultry or pork).The aim of the study was to present the quantity of campylobacters isolated from stools of the patients withdiarrhea in the County Primorsko-Goranska. The data from the Laboratory for diagnostics of enteric infectionsof the Teaching institute of public health of the County Primorsko-Goranska for the year 2006 were analysed retrospectively. During that year 6416 stool samples were examined for Campylobacter spp. Campylobacters were found in 407 samples (6.34%) but primoisolates were identified in 239 (3.73%) patients and the other isolates were from control stools obtained from the same patients. Among primoisolates C. jejuni was found in 187 (78.24%) patients, C. coli in 50 (20.92%) patients and for two isolates (0.84%) species determination was not possible. The patients were mostly children under four years of age and young adults and the largest numbers of isolation were seen in January and September.Bakterije roda Campylobacter jesu gram-negativne,zavinute, mikroaerofilne i termofilne bakterije. U humanoj patologiji najčešće su zastupljeni Campylobacter jejuni (C. jejuni) i Campylobacter coli (C. coli), i to kao uzročnici akutne dijareične bolesti nastale najčešće nakon konzumiranja nedovoljno termički obrađenoga kontaminiranoga mesa peradi ili svinja. Cilj je ovoga rada prikazati zastupljenost kampilobaktera u stolicama bolesnika s proljevom, na području Primorsko-goranske županije. Analizirani su retrospektivno podaci Laboratorija za dijagnostiku crijevnih infekcija Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za godinu 2006. Tijekom te godine, na kampilobakter pretraženo je 6416 stolica bolesnika s akutnim proljevom. Od toga su broja iz 407 (6,34%) uzoraka izolirani kampilobakteri. Primoizolata (bolesnika) bilo je 239 (3,73%), a ostali izolati bili su ponovljene izolacije tijekom kontrole bolesnika. Među primoizolatima, C. jejuni bio je zastupljen u 187 (78,24%) slučajeva, a C.coli u 50 slučajeva (20,92%), dva izolata (0,84%) bila su identificirana jedino na razini roda kao Campylobacter spp. Najčešći bolesnici bili su mala djeca u dobi do četvrte godine, te mlađe odrasle osobe (20 – 29 godina). Najviše primoizolata bilo je tijekom mjeseca siječnja i rujna, vjerojatno zbog blage zime i toplijega kraja ljeta

Prevalence and resistance of Campylobacter bacteria from poultry meat.

Cilj: utvrditi prevalenciju bakterija roda Campylobacter u pilećem mesu u maloprodaji grada Rijeke te ispitati njihovu osjetljivost na antibiotike. Usporediti dobivene rezultate s učestalošću i profilom otpornosti na antibiotike humanih izolata kampilobaktera. Materijali i metode: Ukupno 60 uzoraka pilećeg mesa bakteriološki je analizirano standardiziranim postupcima odvajanja i identifikacije u skladu s normama ISO 10272-1 za detekciju kampilobaktera u hrani. Ispitana je osjetljivost svih izolata na ampicilin, eritromicin, ciprofloksacin, gentamicin i tetracikline. Rezultati su uspoređeni s humanim izolatima kampilobaktera izdvojenih u istom periodu iz 6444 uzoraka stolice bolesnika s akutnom dijarealnom bolešću. Rezultati: U pilećem mesu prevalencija kampilobaktera iznosi 31, 7 %, a u ljudi 4, 2 %. Prevladavao je C. jejuni (78, 9 % u mesu peradi i 89% u stolici bolesnika). Svi izolati bili su osjetljivi na gentamicin. Oko četvrtina izolata iz mesa peradi bila je otporna na eritromicin, dok su humani izolati bili osjetljivi. 33 % C. jejuni iz peradi, a 55 % humanih izolata bilo je otporno na ciprofloksacin, dok je 53 % C. jejuni iz mesa peradi za razliku od 9 % humanih izolata bilo otporno na tetracikline. Zaključci: U pilećem mesu u maloprodaji prisutne su bakterije roda Campylobacter koje predstavljaju značajan rizik u za pojavu kampilobakterioze u ljudi. Rezultati ispitivanja osjetljivosti na antibiotike ovih bakterija upućuju na važnost ograničavanja uporabe antimikrobnih sredstava kao promotora rasta u peradi kako bi se spriječio rast bakterijske rezistencije i prijenos rezistencije s izolata iz pilećeg mesa na sojeve kampilobaktera koji izazivaju oboljenje u ljudi putem lanca prehrane