Additional and new lichen records from Papuk Nature Park (Slavonia region, Croatia)

This paper reports 85 taxa (79 species with 1 subspecies, and 5 varieties) of lichens from Papuk Nature Park, recorded during a survey carried out in the period 2013-2021. The knowledge on the lichen diversity of Papuk Nature Park has been enlarged by 28 newly recorded taxa, and total diversity includes 168 taxa. An exceptionally rich lichen habitat was discovered in an old-growth Fagus forest at the locality Svinjarevac, hosting 43 species, most belonging to the threatened epiphytic Lobarion pulmonariae community. This habitat is recognized as a kind of refugium of the species with suboceanic distribution in the continental part of Croatia

Pet novih vrsta lišaja u flori Hrvatske

Five species of epiphytic lichens from Risnjak National Park (Candelariella reflexa, Chaenotheca brunneola, Placynthiella icmalea, Usnea diplotypus and Usnea subfloridana) are reported for the first time in the Croatian lichen flora. For each species, a short description with notes on ecology and distribution are given.Pet vrsta epifitskih lišaja (Candelariella reflexa, Chaenotheca brunneola, Placynthiella icmalea, Usnea diplotypus i Usnea subfloridana) prvi su put zabilježene za floru lišaja Hrvatske u Nacionalnom parku »Risnjak«. Za svaku vrstu dan je kratak opis, uz bilješke o ekologiji i rasprostranjenosti

Lišajevi otoka Krka (Sjeverni Jadran, Hrvatska)

A list of 137 lichen mycota taxa from the island of Krk is presented, including 18 species new to island of Krk. The list is based on literature records and field work carried out in 2001 and 2002 year. For each taxon, references on localities and substrate are given, and comparison of taxa composition between island of Krk and island of Rab has been made.U radu se daje popis 137 svojti lišajeva zabilježenih za otok Krk, uključujući 18 vrsta zabilježenih po prvi puta. Popis je izrađen prema navodima iz literaturnih izvora i terenskih istraživanja provedenih 2001. i 2002. godine. Za svaku svojtu daju se podaci o nalazištu i podlozi. Učinjena je i usporedba sastava svojti između otoka Krka i otoka Raba

Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine

The most frequently utilized population quality indices in cervids were a fluctuating asymmetry or a branch length in yearlings. Nevertheless, unlike bovids, there has not been a reliable quality index so far that could also be applied at a later age. Therefore, an application reliability testing pertaining to certain elements of trophy measurement for the sake of difference detection between the cohorts was performed on a sample numbering 225 trophies of red deer stags from 11 cohorts. Although each of the nine trophy variables tested has succeeded in finding certain differences, the most reliable are the overall trophy value and circumferences (circumference of coronets, lower beam circumference and upper beam circumference). Since various trophy evaluation systems have been applied in the world, the implementation of the overall trophy value is limited only to the trophies evaluated pursuant to the CIC system. Hence, the most reliable indices are those based upon circumferences.Kod cervida je izbor praktičnog populacijskog indeksa složeniji nego u bovida. Rogovlje nose uglavnom mužjaci (postoje i vrste kod kojih su oba spola šuta) i ono uglavnom predstavlja lovački trofej te je težište lovnog gospodarenja u većini zemalja usmjereno proizvodnji tog derivata. Stoga je i za očekivati da su se populacijski indeksi u cervida trebali razvijati upravo na bazi pojedinih elemenata izmjere trofeja (rogovlja). Za očekivati je kako u uvjetima prihrane cervida ne bi smjelo biti velikih razlika u kohortama neke populacije. No, postavlja se pitanje koji je od populacijskih indeksa dovoljno “osjetljiv” u prepoznavanju razlika. Budući da ocjenjivanje rogovlja ima relativno dugu tradiciju u srednjoj Europi, u posljednje vrijeme postavlja se pitanje da li je podloga ocjenjivanja isključivo predmet lovačkih nadmetanja ili izmjerene vrijednosti elemenata ocjene trofeja mogu poslužiti za procjenu kvalitete populacije. Stoga je svrha ovoga rada ispitati može li se trofejna snaga upotrijebiti kao populacijski indeks.Istraživanje je provedeno na trofejima jelena običnog iz državnog lovišta “Garjevica”, koje se nalazi u središnjem dijelu panonskog područja Hrvatske u istočnom dijelu Moslavačke gore (Fig. 1) Za analizu su uzimani podaci iz trofejnih listova rogovlja jelena običnog ocijenjeni prema pravilima CIC-a: duljina grana, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg grane između nadočnjaka i srednjaka (donji opseg) opseg grane između srednjaka i krune (gornji opseg) masa rogovlja, broj parožaka i trofejna vrijednost. Dob jelena određivana je brojanjem naslaga zubnog cementa na prvom donjem kutnjaku (M1). Na temelju godine odstrela (ili uginuća) jelena i procijenjene dobi, određivana je godina u kojoj je grlo oteljeno (kohorta). Nakon toga je načinjena usporedba kohorti za svaku vrijednost spomenutih elemenata ocjene trofeja, kao i za ukupnu trofejnu vrijednost.Rezultati analize kovarijance pokazali su kako s obzirom na parametar (indikator), broj otkrivenih razlika među kohortama varira (Tablica 1 do 9). Najviše signifikantnih razlika u kohortama moguće je otkriti trofejnom vrijednošću (35 od 55, 64 %), gornjim opsegom (35 razlika, 64 %), opsegom vijenaca (34 razlika, 62 %), masom rogovlja (31 od 55, 56 %) i donjim opsegom (30 od 55, 55 %). Parametrima duljina moguće je otkriti nešto manje razlike. Najmanje razlika otkriveno je duljinom srednjaka (15 od 55, 27 %), a nešto više duljinom grane i duljinom nadočnjaka (29 od 55, 53 %), dok je s pomoću broja parožaka broj otkrivenih razlika bio najmanji – svega 16 (29 %). Broj kvalitativnih skupina koje je svaki pojedini parametar uspio prepoznati varira od 4 do 8. Kako se broj skupina bazira na broju ustanovljenih signifikantnih razlika, što je više pronađenih razlika uporabljivost nekog parametra trebala bi biti viša. Međutim, pomoću mase rogovlja dobiveno je 8 skupina koje se uglavnom međusobno signifikantno ne razlikuju. Mali broj skupina dobiven primjenom duljine srednjaka i broja parožaka nije uspio jasno izdvojiti najbolje kohorte, tako da je u kategoriju “najboljih” stavio i neke osrednje (1992 i 1993). Stoga bi se kao indikator procjene kvalitete populacije u budućnosti mogla koristiti ukupna trofejna vrijednost, ali i opsezi (opseg vijenaca, donji i gornji opseg) budući da su kao kvalitetnije kohorte uspjeli izdvojiti iste kohorte – 1994, 1995, 1996 i 1997.Rezimirajući rezultate naših istraživanja, može se reći kako su uglavnom potvrđene razlike u razini gospodarenja jelenom običnim u istraživanom lovištu. Kohorte s početka intenzivnog gospodarenja (druga polovica 1980-ih i početak 1990-ih godina) imaju niže vrijednosti parametara od kohorti koje su došle na svijet tijekom intenzivnog gospodarenja (sredina 1990-ih godina 20. stoljeća.)

NOVI NALAZ CRNKE (Umbra krameri Walbaum 1792) U HRVATSKOJ

Distribution of the European mudminnow, Umbra krameri, Walbaum 1792, in Croatia is scarce with only few confirmed localities. In order to confirm presence of the European mudminnow in amelioration canal network along the Drava River an electrofishing was conducted in the small Mlinski canal. Ten specimen of European mudminnow were caught During sampling. Using ImageJ software a truss network was constructed between landmark points on photographs of caught specimens. Total body lengths of caught European mudminnow ranged from 61 to 100 mm (72.00±11.52 mm) whereas standard one ranged from 52 to 85 mm (60.30±10.08 mm). Body weight were relatively small ranging from 1.81 to 7.59 g (3.80±1.89 g), while the Fulton condition factor ranged from 0.76 to 1.23 (0.96±0.15). This new locality of the European mudminnow is situated about 50 km downstream from the last confirmed site in Croatia.Informacije o distribuciji crnke, Umbra krameri Walbaum 1792, u Hrvatskoj su oskudne, uključujući svega nekoliko potvrđenih lokaliteta. U svrhu potvrđivanja prisutnosti crnke u mreži melioracijskih kanala u blizini rijeke Drave, obavljeno je uzorkovanje ribe elektroagregatom na Mlinskome kanalu. Tijekom uzorkovanja ulovljeno je 10 primjeraka crnke. Korištenjem računalnoga programa ImageJ razvijena je metoda razgranate mreže na fotografijama ulovljenih crnki. Ukupna dužina ulovljenih crnki bila je od 61,00 do 100,00 mm (72,00±11,52 mm), a standardna dužina iznosila je od 52,00 do 85,00 mm (60,30±10,08 mm). Ukupna tjelesna masa bila je relativno mala, u rasponu od 1,81 do 7,59 g (3,80±1,89 g), dok je Fultonov kondicijski indeks iznosio od 0,76 do 1,23 (0,96±0,15). Ova nalazište crnke u Hrvatskoj smješteno je oko 50 km nizvodno od zadnjega potvrđenog lokaliteta uz tok rijeke Drave

The lichen flora of Risnjak National Park (Croatia)

This paper lists 80 lichen taxa recorded for Risnjak National Park. Among the listed species, Candelariella reflexa, Chaenotheca brunneola, Placynthiella icmalea, Usnea diplotypus and Usnea subfloridana have been already first reported for Croatia. The field survey was carried out at 14 collection sites in the periods 1997–1998 and 2001–2002. Floristic composition, life form spectrum and substrate preferences are described. The most numerous genera are Cladonia, Pertusaria, Lecanora and Peltigera. Lichens growth on 16 various substrates, among which the deciduous trees, Acer pseudoplatanus and Fagus sylvatica dominate. The alliance Lobarion pulmonariae, consisting of some rare and old-forest indicator species, is present within the area