Small spruce leaf wasp (Pristiphora abietina Christ. 1791) – contribution to the biology of pest in the view of newly damages

Utvrđivanje bionomije i utjecaja štetnika smrekine ose listarice, Pristiphora abietina na zdravstveno stanje šumskih kultura smreke provedeno je u sastojinama Šumskoprivrednog područja „Ključko“. Istraživanjem su procjenji­va­ni i mjereni sljedeći parametri: početak, tok i kraj rojenja male smrekine ose listarice, biologija i tok nastajanja simptoma na napadnutim stablima smreke. Za ulov jedinki P. abietina korištene su žute, ljepljive, ploče. Svaka od serija za ulov imala je 10 ploča sa 20 ljepljivih površina. Ukupno je u 180 ljepljivih ploča, ulovljeno 2640 jedinki P. abietina, od toga 1903 mužjaka ili 72,1 % i 737 ženki ili 27,9%. Utvrđene su značajne štete uzrokovane ovim štetnikom na istraživanom području.Determining the impact of pest P. abietina on the health of the forest of spruce plantations was conducted in the area of ​​the Forest area „Ključko“ within the department „27“ forest management unit „Ošljak-Golaja“. Within the object of research assessed and measured the following parameters: the start, the course and the end of swarming of small spruce leaf wasp; biology of species; flux emergence of symptoms in the attacked trees spruce. To capture – catch specimens P. abietina were used yellow sticky traps for insects. Each series (18 series) had 10 with 20 traps sticky surface. A total of 180 used sticky traps. Caught a total of 2,640 individuals of P. abietina, of which 1,903 or 72.1% of males and 737 females, or 27.9%. This pest caused significant damage in this locality

First record of Cacopsylla pulchella (Hemiptera: Psyllidae) in Bosnia and Herzegovina

U ovom radu je opisan prvi nalaz invazivne vrste (Cacopsylla pulchella) na području Bosne i Hercegovine. Ovo je potencijalno invazivna vrsta posebno za područje mediterana, odnosno južnih dijelova naše zemlje. Monofagna je vrsta, koja se hrani na judinom drvetu Cercis siliquastrum L. Značaj domaćina ovog štetnika u urbanim površinama, posebice u području Hercegovine te karakter invazivnosti, upućuju na ozbiljnost problema i potrebu dodatnih istraživanja bionomije i štetnosti.This research is first record of Cacopsylla pulchella in Bosnia and Herzegovina. The insect was determined on a Judas tree Cercis siliquastrum at four localities in the june 2020 year. The examined material is kept in the laboratory, Department of Forest Protection, faculty of Forestry, University of Sarajevo, Bosni and Herzegovina.We have determined adults of C. pulchella an olive-drab or brownish green colour and nymphs green colour.Since this is a foreign and potentially invasive species, its spread throughout the territory of Bosnia and Herzegovina can be expected, Herzegovina especially

Uzročnici truleži drveta obične smreke /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda

Wood decay fungi reduce the vitality of infected trees, predispose the surrounding trees to be attacked from other harmful agents and damage the most valued part of the stem. Because of these multiple influences it is necessary to explore the presence of these fungi in the forests of Bosnia and Herzegovina, in order to be able to prevent and reduce the damage they cause. Norway spruce in Bosnia and Herzegovina represents one of economically important trees. Because of that, this research is focused on role and implementation of molecular methods and determination of wood decaying fungi on Norway spruce from the genera Heterobasidion and Armillaria on mountain Zvijezda. The reliable identification of species of genus Heterobasidion can be made by analyzing the differences in the structure of the ITS region of rDNA. The reliable identification of species of genus Armillaria can be done by analyzing the differences in the structure of the ITS region of rDNA (genus level), or IGS rDNA regions (interspecies diversity). Inside the object of research were found 9 trees with fungus Heterobasidion parviporum Niemelä & Korhonen, 1 tree with a fungus Armillaria cepistipes Velenovský, 2 trees with the fungus Armillaria ostoyae (Romagnesi) Herink, and 17 trees whose decay was caused by other decaying fungi. Heterobasidion annosum (Fr.) Bref. was identified from decaying wood of Scots pine (Pinus sylvestris L.).Utjecaj gljiva truležnica roda Heterobasidion i Armillaria na pojavu truleži na stablima obične smreke provedeno je na Šumskogospodarskom području “Gornjebosansko”, gospodarska jedinica “Gornja Stavnja”, odjeljenje 65. Utvrđivanje prisutnosti truleži vršeno je na srušenim stablima obične smreke na premjernim površinama koje su raspoređene u sistematski postavljenoj mreži 100 m x 100 m. Uzorci su prikupljeni sa tri mjesta na dijelu debla zahvaćenom procesom truleži (početak zone truleži, sredina i vršna zona truleži). Na mjestima uzorkovanja uzimani su kolutovi drva debljine 5 cm. Analize uzoraka su provedene u laboratorijima Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za izravnu  izolaciju gljivične DNA su pripremljeni uzroci drva mase 10-20 mg. Za  amplifikaciju ciljanog  segmenta  DNK  korištene su tubice s pripremljenim reagensima, proizvod ReadyToGo PCR beads tvrtke Amersham, Bioscience. Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regije za rod Heterobasidion su korišteni početnice MJ-F, MJ-R, KJ-F i KJ-R, pomoću kojih je utvrđena međuvrsna raznolikost (tablica 2). Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regiona za rod Armillaria su korišteni početnice ITS-1 i ITS-4, pomoću kojih je utvrđena samo pripadnost rodu. Za međuvrsnu raznolikost je vršena amplifikacija ciljanog segmenta IGS regiona za rod Armillaria pomoću početnice LR12 i O-1, te razgradnja endonukleazom AluI (tablica 3). Uspješnost amplifikacije je provjerena elektroforezom na agaroznom gelu. Interpretacija profila je izvršena pomoću  molekularnog markera poznate veličine (100 bp) (slika 1).Na osnovi provedenih istraživanja unutar istraživane sastojine utvrđeno je 9 stabala s gljivom H. parviporum, 2 stabla s gljivom A. ostoyae, 1 stablo s gljivom A. cepistipes, te 17 stabala čiju trulež su uzrokovale ostale gljive truležnice (tablica 4). Gljiva H. annosum je uspješno identificirana iz plodišta. Na osnovi svega navedenog, može se zaključiti da je molekularnim analizama moguće utvrđivati međuvrsnu raznolikost gljiva ova dva roda iz uzoraka drveta sa truleži i plodišta gljiva

Leptoglossus occidentalis HEIDEMANN, 1910 (Heteroptera: Coreidae) u Bosni i Hercegovini – recentna rasprostranjenost i prvi dokumentirani nalazi

Leptoglossus occidentalis Heidemann, 1910 is an invasive bug species native to the western part of North America and one of 16 alien Heteroptera species in Europe. After it was first found in Italy in 1999, the species spread fast across the continent, including the Balkan Peninsula. Our study confirms the species presence in Bosnia and Herzegovina and gives data on its distribution, including the earliest records for the country. Up untill now the species is found at nine different locations in the period from 2008 to 2016. The record from early spring 2008 suggests that the species was already present in Bosnia and Herzegovina in 2007 or even earlier. Most records pertain to overwintering adults. For the first time the species is reported from Bosnian pine (Pinus heldreichii H. Christ). The species is also reported from Klek village in Dubrovnik region, south Croatia.Sjeverno-američka stjenica, Leptoglossus occidentalis Heidemann, 1910, jedna je od 16 neeuropskih vrsta stjenica do danas unešenih u Europu, od kojih 10 potječe upravo iz Sjeverne Amerike (Rabitsch, 2010). Zbog svojeg prirodnog područja pridolaska u Sjevernoj Americi, područja Pacifičke obale omeđena lancem Stjenjaka na zapadu, Amerikanci su je nazvali „zapadnom stjenicom sjemena četinjača” (western conifer seed bug), čime su, uz područja pridolaska, naznačili i njenu štetnost za sjeme drvenastih vrsta iz porodice Pinaceae. Zbog osobite morfološke značajke, spljoštenog proširenja goljenice stražnjih nogu, također je poznata i kao „stjenica listolikog stopala“ (leaf-footed bug). Slovenski autori iskoristili su ovaj naziv kao predložak i dodali mu češer kao objekt prehrane, pa su je nazvali „storževa listonoška“ (Jurc & Jurc, 2005). U svakom slučaju, ova se stjenica nakon dolaska na europski kontinent u Italiji 1999. godine (Taylor et al. 2001.) vrlo brzo širila Europom, pa je u nepunih 10 godina prodrla u velik broj europskih zemalja, od Velike Britanije na zapadu, do Ukrajine i Rusije na istoku, od Norveške na sjeveru do Turske na jugu (Malumphy & Reid, 2007; Fent & Kment, 2011; Gapon, 2013). Među zemljama juga Europe, kojima se proširio ovaj novi invazivni štetnik, našla se i Bosna i Hercegovina. U radu su prikazani svi provjereni i dokumentirani nalazi L. occidentalis na području BiH, od prvog pronalaska i do sada neobjavljenog nalaza iz travnja 2008. godine (zgrada Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu), pa do najsvježijih nalaza ljeti i ujesen 2016. godine (Igman, Neum, Banja Luka). Recentno područje na kojemu je evidentirana ova nova invazivna stjenica u BiH, pregledno je prikazano prostorno označenim podacima nalaza na slici 1. Iako očekivan, značajan je i prvi nalaz ove nove invazivne stjenice u reliktnim sastojinama bora munjike (Pinus heldreichii H. Christ) u masivu Prenja u studenom 2010. godine.Uvid u kronološki slijed i prostornu distribuciju nalaza L. occidentalis u Bosni i Hercegovini od 2008. do 2016. godine ukazuju na razmjerno brzo širenje ovog štetnika i vjerojatno lokalno povećanje populacije, što je zasigurno rezultiralo i njenom lakšom detekcijom. Nalaze se ipak treba shvatiti u kontekstu u kojem su nastali, a to su u velikoj većini bili neciljani, slučajni nalazi entomologa tijekom nekih drugih terenskih istraživanja. Radi uočljivosti i krupnoće same stjenice i činjenice da se ujesen zavlači u ljudske nastambe, nije rijetkost da se često i građanstvo pojavljuje kao „dojavljivač“ novih invazivnih vrsta. Važno je stoga ukazati na nepostojanje sustavnog praćenja pojave i širenja L. occidentalis na ovim prostorima. Uspostava ciljanog monitoringa i praćenja pojave, a posebice potencijalnog štetnog utjecaja L. occidentalis u borovim sastojinama i sjemenskim objektima u Bosni i Hercegovini, nužan su preduvjet potrajnog gospodarenja šumskim bogatstvom i kvalitetniju organizaciju i učinkovitost sustava zaštite šuma od ovog novog invazivnog štetnika

Baryscapus transversalis Graham (Hymenoptera: Eulophidae) – NOVA VRSTA U FAUNI BOSNE I HERCEGOVINE\u27

Baryscapus transversalis (Hymenoptera: Eulophidae) was established for first time as an egg hyperparasitoid of Thaumetopoea pityocampa (Lepidoptera: Notodontidae) in Bosnia and Herzegovina. It was reared from egg batches of pine processionary moth collected on Pinus nigra in the region of Boracko jezero. In laboratory conditions, 80 specimens of B. transversalis were reared during emerging period of 20 days between 3 and 22 November 2013. In the eggs of T. pityocampa, both males and females of B. transversalis developed, in sex ratio (♀♀:♂♂) 3:1.Baryscapus transversalis (Hymenoptera: Eulophidae) je determiniran kao jajni hiperparazitoid Thaumetopoea pityocampa (Lepidoptera: Notodontidae) u Bosni i Hercegovini. Uzgojen je iz jajnih legla borovog četnjaka prikupljenih s lokaliteta Boračko jezero (Konjic) i time postao nova vrsta u entomofauni Bosne i Hercegovine. U laboratorijskim uvjetima uzgojeno je 80 jedinki B. transversalis u razdoblju od 3. do 22. studenog 2013. godine. Iz jaja T. pityocampa razvili su se i mužjaci i ženke B. transversalis u odnosu (♀♀:♂♂) 3:1

First record of parasitod (Platygaster robiniae) on black locust gall midge in Bosnia and Herzegovina

Bagrem je alohtona vrsta drveća, koja je na naše prostore unesena i prije 400 godina. Iako je invazivna vrsta Obolodiplosis robiniae na ovim prostorima prvi put utvrđena 2007. godine, na stablima bagrema do sada nisu primijećene značajne štete. U mjesecu lipnju 2018. godine utvrđen je prvi nalaz parazitoida bagremove muhe šiškarice (Platygaster robiniae), iako se vjerojatno puno ranije javio, međutim, do sada nije opisan i predstavlja novu vrstu u entomološkom kompleksu na području Bosne i Hercegovine.Acacia is an allochthonous tree species that has been introduced into our region 400 years ago. Although the invasive species of Obolodiplosis robiniae in this region was first determined in 2007, significant damages have not been recorded on the acacia trees. Average number of galls on black locust leaflet were from 1,04 to 1,48. Average number of larvae in galls were from 0,42 to 0,77. In June of 2018, the first record of a parasitoid of black locust gall midge (Platygaster robiniae) was determined, although it is likely that was occured earlier, but this is the first record and represents a new species in the entomological complex in the territory of Bosnia and Herzegovina. Parasitism of larvae of Obolodiplosis robiniae were from 6,66 to 14,28% on different localities

First Record of Biocontrol Agent Torymus sinensis (Hymenoptera; Torymidae) in Bosnia and Herzegovina

Background and Purpose: Dryocosmus kuriphilus is an invasive insect species of sweet chestnut (Castanea spp.) originating from China, and the only effective control measure against this pest is classical biological control with introduced parasitoid Torymus sinensis. This parasitoid has been widely released in many European countries, but it also has the ability to rapidly spread naturally. No official releases have been done in Bosnia and Herzegovina. Material and Methods: D. kuriphilus galls were collected in July 2017 on 6 localities in forest district Unsko (Una Sana canton) in Bosnia and Herzegovina. Presence and parasitism rates of T. sinensis were recorded in the entomological laboratory, Croatian Forest Research Institute. T. sinensis larvae were identified morphologically and by being compared with the voucher specimens. Results and Discussion: Torymus sinensis larvae were positively identified in the examined D. kuriphilus galls from all localities in Bosnia and Herzegovina. Parasitism rates ranged from 44.83 to 74%. Occurrence and high parasitism rates in Bosnia and Herzegovina observed in this study are not results of biocontrol releases of T. sinensis, but can be attributed to natural spread from Croatia. High parasitism rates observed in this study can indicate that the parasitoid was present in Bosnia and Herzegovina in 2016. Conclusions: This study presents the first record of Torymus sinensis in Bosnia and Herzegovina. We predict that the parasitoid will continue its spread over Bosnia and Herzegovina in sweet chestnut forests and orchards and that it will act as effective biological control agent against D. kuriphilus

Influence of Forest Type and Climate Factors on the Number of Caught Ips typographus (Coleoptera, Curculionidae) Bark Beetles in Pheromone Traps in Protected Areas of Bosnia and Herzegovina

As part of the research, the population of the eight-toothed spruce bark beetle in different types of forests in five protected areas in Bosnia and Herzegovina was analyzed. The study focused on the protected areas of Sarajevo Canton, specifically the secondary forests of fir and spruce, as well as the mixed forests of beech and fir (containing spruce). Pheromone traps were used as the research sample, and they were placed within PA Bijambara, PA Trebević, and PA Skakavac. The objective was to investigate the influence of forest type and climatological factors on the number of captured Ips typographus bark beetles from 2018 to 2021. The average number of captured I. typographus bark beetles during that period ranged from 491.39 to 901.68 individuals in secondary fir and spruce forests, and from 201.88 to 701.54 individuals in beech and fir forests (including spruce)

Prvi nalaz vrste Pyrrhalta viburni (Coleoptera: chrysomelidae) u Bosni i Hercegovini

Pyrrhalta viburni (Coleoptera: Chrysomelidae), is a chrysomelid native to Eurasia. It gained importance as an invasive species in North America due to its ability to cause serious damage to native and ornamental Viburnum spp. plants.In our study Pyrrhalta viburni was recorded as a new record in the fauna of Bosnia and Herzegovina. It has been recorded on four locations in Bosnia and Herzegovina in the region of Sarajevo. As it is feeding on Viburnum spp. that are commonly used as ornamental plants, its monitoring in urban and other habitats is suggested.Pyrrhalta viburni (Coleoptera: Chrysomelidae), hudikina zlatica je kornjaš autohton u Europi i Aziji. U Sjevernoj Americi hudikina zlatica je invazivna, zbog čega je porastao interes za istraživanje biologije vrste. Imaga i ličinke hrane se najčešće lišćem biljaka iz roda Viburnum i uzrokuju štete na listovima, a zbog tendencije da agregiraju i polažu jaja na već oštećenim biljkama izazivaju oštećenja koja mogu uzrokovati sušenja biljke. Odrasli oblici su 4,5-6,5 mm duge, smeđe boje sa blago tamnijim prednjim dijelom elitri, dok je dorzalna površina prekrivena sa gustim zlatno-sivim dlačicama. Imaga i ličinke sakupljene su od 18.05. do 23.06.2020. godine na četiri lokaliteta: Pazarić, dva lokaliteta u urbanom području grada Sarajeva (ulice Kolodvorska i Brčanska) i Trtorići (Općina Breza). Ovo je prvi nalaz ove vrste kukca, potencijalno važnog defolijatora autohtonih i kultiviranih vrsta iz roda Viburnum koji ukazuje na potrebu daljeg istraživanja rasprostranjenosti i brojnosti vrste Pyrrhalta viburni na području Bosne i Hercegovine