14 research outputs found

    Novi postupci aeroprospekcije i njihove mogućnosti primjene u geoloÅ”kim istraživanjima

    Get PDF
    Novi postupci aeroprospekcije i njihove mogućnosti primjene u geoloÅ”kim istraživanjima

    Raster Oriented GIS and Digital Image Processing

    Get PDF
    Opisane su značajke geografskih informacijskih sustava (GIS). Izdvojena su dva osnovna pristupa za prikaz prostornih komponenti geografskih informacija: vektorski model i rasterski model. Detaljno je opisan rasterski model s rasterski strukturiranom geometrijom. Dat je usporedni prikaz vektorskog GIS-a (vektorski strukturirana geometrija) i rasterski orijentiranog GIS-a, pri čemu su navedene njihove prednosti i nedostaci. Opisane su digitalne snimke i njihovo procesiranje, kao jedan od najvažnijih izvora podataka za rasterski GIS.The paper reviews the main features of Geographic Information Systems (GIS). There are two fundamental approaches to the representation of the spatial component of geographic information: the vector model and the raster model. The raster model, a raster structured geometry, is described in detail. The comparison of vectorial GIS (vector structured geometry) and raster oriented GIS, as well as its advantages and disadvantages is also presented. Digital images and digital image processing, as one of the most important sources of information for raster GIS are described

    EARSeLov simpozij u Hrvatskoj

    Get PDF
    Dana je vijest o održavanju EARSeLova simpozija u Hrvatskoj 2004. godine

    European Project OBSERVE

    Get PDF
    Predstavljen je preliminarni prikaz obavljenih radova na projektu EU OBSERVE ā€“ Jačanje i razvoj aktivnosti istraživanja Zemlje u pogledu okoliÅ”a na prostoru Balkana (ENV.2010.4.1.4-1). Zadaća je projekta, u kojem je angažirano 15 institucija iz 13 zemalja, prikupljanje i kompilacija svih potrebnih informacija za izradu cjelovitih analiza o trenutačnom stanju aktivnosti EO (Earth Observation) i povezanosti na području Balkana u pogledu motrenja okoliÅ”a, zatim potencijalne koristi od potpunoga koriÅ”tenja udruženih kapaciteta i mogućnosti uspostave stalne zajednice EO u Å”iroj regiji. Cilj je podizanje svijesti i uspostavljanje veza među regionalnim institucijama koje odlučuju o važnosti međusobne aplikacijske mreže EO u odnosu na motrenje okoliÅ”a, u skladu s načelima GEO. Izrađena je baza podataka o korisnicima EO (stakeholders) u 11 zemalja. Registrirano je 276 institucija (od toga 31 iz Hrvatske) korisnika, ili potencijalnih korisnika EO. Izrađen je Fazni i strateÅ”ki plan za jačanje kapaciteta EO u balkanskoj regiji za nadzor nad okoliÅ”em. Također je izrađen veći broj studija, kao Å”to su Nacionalni izvjeÅ”taji zemalja partnera o kapacitetima EO, zatim Prostorni informacijski sustav, Definiranje zajedničkih standarda i potreba za upravljanjem podacima EO, StrateÅ”ki plan raspodjele podataka i dr. Zaključeno je da balkanske države nemaju suvisli i stalan pristup za sveobuhvatno motrenje Zemlje (EO) u pogledu praćenja i upravljanja okoliÅ”em. Pritom, većina balkanskih zemalja nisu članice europskih asocijacija (ESA, GEO, GEOSS i dr.).A brief presentation of performed works on the EU project OBSERVE ā€“ Strengthening and development of Earth observation activities for the environment in the Balkan area has been presented. The theme of the project (ENV.2010.4.1.4-1) is Identification and Networking of EO activities in the Balkan area (observe-fp7.eu). The goal of the project, in which 15 institutions from 13 countries have been involved, is to collect and compile all the necessary information for delivering an integrated analysis on the current status of EO activities and networks in the Balkan area, regarding environmental monitoring, the potential benefit from the full exploitation of an integrated capacity development strategy and the prospect of creating a relevant permanent EO community in the broader area. The objective of the project is also to raise awareness and establish firm links with the regional decision making bodies on the importance of a mutual and enhanced EO application network on environmental monitoring according, to the GEO principles. Apart from the creation of stakeholder\u27s database containing basic data on the identified stakeholders in each country, 276 of them registered in 11 countries (31 in Croatia), the Roadmap and Strategy plan, for strengthening EO capacity in the Balkans with the purpose of environmental monitoring has been developed. Also, a number of studies have been carried out: (a) National Thematic Reports on EO Capacities, (b) Spatial Information System, (c) Establishment of common standards and requirements for EO data management etc. It is concluded that the Balkan countries do not have a coherent and continuous approach towards the challenge of implementating due integrated EO applications in environmental monitoring and management

    EARSeLov simpozij u Hrvatskoj

    Get PDF
    Dana je vijest o održavanju EARSeLova simpozija u Hrvatskoj 2004. godine

    Ocjena vrijednosti JERS-1 snimaka u geoistraživanjima krŔkih područja

    Get PDF
    The Karst area in the Dinaric Alps, has been chosen for the analyses of OPS and SAR imagery obtained by JERS-1, renamed "Fuyo l", satellite. The main object was to evaluate the ability of JERS-1 imagery to detect and map various geological and geomorphologic features, rock discrimination and erosion in karst environment. The task also was to compare the data registered on JERS-1 images with existing geological maps, Landsat TM data and aerial-photogeological data. The image processing has been done and various images have been produced, including the stereopair of OPS images and the "Pseudo-stereo" of SAR images. On the interpreted images many geological and geomorphologic data, particularly karst features have been registered.Japanska svemirsko-razvojna agencija NASDA povjerila je glavnom istraživaču (M. Oluiću) ocjenu vrijednosti JERS-1 snimaka u geoistraživanjima krÅ”kih područja. Test područje, izabrano je u Dinaridima, sjeverno od Splita. JERS-1 je prvi satelit iz kojeg je snimana Zemlja istovremeno optičkim i radarskim postupkom. Iz tog satelita po prvi put je izvrÅ”eno prostorno (stereoskopsko) snimanje Zemlje, iz iste putanje. Digitalna obrada snimaka, analiza i interpretacija izvrÅ”ene su u GEOSAT-u, Zagreb i na Imperial koledžu u Londonu. Na analiziranim stereosnimcima registrirani su brojni geoloÅ”ke-tektonski i geomorfoloÅ”ki podaci, osobito oni većih dimenzija. Utvrđeno je da se JERS-1 snimci mogu uspjeÅ”no koristiti pri geoistraživanjima krÅ”kih terena

    Oil spills distribution in the Middle and Southern Adriatic Sea as a result of intensive ship traffic

    Get PDF
    Detekcija uljnih mrlja sintetičkim satelitskim radarom (SAR) provjerena je i najčeŔće koriÅ”tena operativna tehnika, koja je pokazala kako je Sredozemno more često zagađeno uljem i sličnim proizvodima. Zahvaljujući nekolicini projekata Envisat i Radarsat-1 SAR slike su za razdoblje 2003-2011 bile dostupne za analizu. Analizirano je oko 300 SAR slika srednjeg i južnog Jadrana, kako bi se otkrile pojave naftnih mrlja i druge pojave koje imaju sličan signal na satelitskim snimcima. Otkrivena su mnoga izlijevanja nafte u Jadranu, čije su povrÅ”ine bile između 0,1 km2 i 108 km2. Većina izlijevanja je smjeÅ”tena uz glavne brodske rute, osobito u brodskom koridoru duž osi Jadranskog mora. To su vjerojatno ulja namjerno izlivena s brodova tijekom prijevoza ili ribolovnih operacija, a najčeŔći slučajevi izlijevanja su pranje brodskih spremnika ili nedozvoljena pražnjenja tankova.Oil slick detection by synthetic aperture radars (SAR) is a proven and commonly used operational technique, which showed that the seas of the Mediterranean are often polluted by oil and oily products. For the period 2003-2011, the Envisat and Radarsat-1 SAR images were available for analysis, thanks to the several projects. About 300 SAR images have been analysed over the Middle and Southern Adriatic Sea, in order to detect marine oil spills and other phenomena causing similar signatures. Analysing many oil spills detected in the Adriatic Sea, their sizes were determined between 0.1 km2 and 108 km2. Most of the spills were located along the main shipping routes, especially in the ship corridor along the Adriatic Sea axis. They were, most probably deliberate slicks released from ships during transportation or fishing operations, while suspected source of the largest spills is tank washing or illegal discharges
    corecore