Coital Urinary Incontinence and Female Sexual Function

Urinary incontinence (UI) is an everyday problem among a large proportion of adult women. The prevalence of UI ranges between 15% and 25% and the rate of incidence for each type of UI ranges between 10% and 58%. Because women are concerned about UI during sexual intercourse, it has a negative effect on female sexual health. The incidence of UI during sexual intercourse in incontinent women has been reported to range between 10% and 27%. The prevalence of female sexual dysfunction is estimated to be 43%. There are conservative and surgical methods of treating UI but the number of published scientific articles dealing with the assessment of the effects of these types of therapy on improving sexual health in women treated for UI is deficient

Injuries to lower urinary tract (urinary bladder and urethra)

Tijekom 18 mjeseci Domovinskog rata na osječkom području, liječene su 22 ozljede mokraćnog mjehura, tj. 19,10% od ukupno 142 urogenitalne ozljede. Šest je ozljeda bilo ekstraperitonealno, a 16 intraperitonealno. Sve ozljede mokraćnog mjehura bile su udružene s ozljedama drugih, pretežno abdominalnih organa. Od 4 ozljede uretre, 2 su bile kombinirane s prijelomom zdjelice. Autor se u slučaju ozljeda mokraćnog mjehura zalaže za hitan i neposredan kirurški zahvat, dok je u slučaju ozljeda uretre dozvoljen odloženi zahvat.During 18 months of war in the Osijek region there were 22 urinary bladder lesions, wich makes 19.10% of all urogenital injuries (142). Six lesions were extra- and 16 intraperitoneal, all combined with other, mostly abdominal injuries. There were also 4 urethral injuries, 2 of them with pelvic fracture. Bladder injuries require immediate treatment, whereas the treatment of the urthral injuries be postponed

Genital war injuries treated at Osijek clinical hospital during the Croatian homeland war

Tijekom 18 mjeseci rata, u Kliničkoj bolnici Osijek liječene su 32 ozljede vanjskih genitala, tj. 27,83% od ukupno 142 urogenitalne ozljede. Preko polovice od ovih bile su izolirane ozljede skrotuma (59,38%), 4 (12,50%) ozljede penisa i 9 (28,13%) kombinirane ozljede skrotuma i penisa. Dvije trećine ovih ozljeda bile su uzrokovane eksplozivnim napravama. Osnovu liječenja čini kirurški pristup, s naglašenom tendencijom očuvanja organa.In 18 months of war in Croatia, 32 patients with genital injuries were treated at Osijek Clinical Hospital. More than a half of them (59.38%) had an isolated scrotal injury, 4 (12.50%) had a penile and 9 (28.13%) a combined scrotal and penile injury. Two thirds of them were caused by explosive means. Conservative surgery is the basic principle of treatment with a strong tendency toward organ conservation

Morphological and genetic characterization of vine grape cultivars of Herzegovina

In Herzegovina, different genotypes of grapevine are called the same, and the origin of these cultivars is mainly unexplored. Two groups of autochthonous cultivars are grown. The first group consists of more widespread Žilavka and Blatina, and accompanying Bena, Krkošija, Dobrogostina and Trnjak, and the second one of less common cultivars that should be preserved from extinction. Considering the small number of studies on the comparison of different methods used for analyses of similarities and relatedness of grapevine germplasm, it was interesting to assess the use of morphological characterization with molecular markers in identification of cultivars in Herzegovina. The results indicate that a similarity coefficient had a broad value range for both methods. Both methods successfully in different ways differentiated all analysed varieties, and for complete and comprehensive identification of grapevine varieties should be use

20 godina proizvodnje plina na Jadranu

Ponosno možemo istaknuti da je iza nas 20 godina proizvodnje plina iz podmorja Jadrana u kojem razdoblju je proizvedeno više od 21 milijardi m3 plina. Aktivnosti na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu započele su prije pola stoljeća, a uključivale su opsežne istraživačke radove prema pravilima naftno-rudarske struke. Ivana, najveće plinsko polje u Sjevernom Jadranu otkriveno je 1973., a proizvodnja plina započela je 22. listopada 1999. INA na sjevernom Jadranu upravlja s tri koncesije, na dvije je samostalni operator preko operativne kompanije INA Jadran, a jednom upravlja s talijanskim Edisonom preko operativne kompanije EDINA. Do sada je u projekt Sjeverni Jadran uloženo nešto više od dvije milijarde dolara, a nakon 20 godina proizvodnje, INAgip u ime svojih osnivača Ine i talijanskog Enija upravlja sa 17 proizvodnih i 1 kompresorskom platformom. Eksploatacija plina se odvija na 10 plinskih polja (Ivana, Ana, Vesna, Irina, Ida, Ika, Ika JZ, Annamaria, Marica i Katarina) s 46 proizvodnih bušotina, od čega je trenutno u proizvodnji 37 bušotina s 52 proizvodna niza. INA Jadran te EDINA u svojem radu primjenjuju najmodernija tehnološka rješenja, proizvodnja se odvija u složenom prirodnom okruženju, a tvrtka kroz tako zahtjevne aktivnosti prati svjetske trendove, kontinuirano uči i jača u tehnološko-organizacijskom smislu. Sigurnost ljudi, zaštita okoliša i zaštita postrojenja prioriteti su za ova oba društva te se sve aktivnosti kontinuirano nadziru i provode u skladu sa standardima sveobuhvatne zaštite. Shodno tome i u skladu sa svjetskim trendovima, poseban fokus je stavljen na upravljanje procesnom sigurnošću. Operativne kompanije svjesne su svih potencijalnih rizika u svom poslovanju i ponosno možemo istaknuti da u proteklih 20 godina proizvodnje na našim platformama nije bilo nikakvih incidenata. Cjelokupni tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu (tzv. zero pollution) pa je tako, sukladno svim dosadašnjim analizama utjecaja na okoliš i provedenim ispitivanjima, dokazano da platforme i proizvodni sustav pozitivno doprinose bioraznolikosti podmorskog ekosustava. 28. lipnja 1996. godine INA - Industrija nafte, d.d. i Eni (Agip, kasnije Eni Croatia B.V.) osnivaju zajedničku operativnu kompaniju INAgip d.o.o. za istraživanje, razradu i proizvodnju plina iz plinskih polja na ugovornim područjima Sjevernog Jadrana. Operativna kompanija INAgip 22 godine uspješno je upravljala kompleksnim sabirno-transportnim i proizvodnim sustavom namijenjenim za proizvodnju prirodnog plina na Sjevernom Jadranu, čemu su prethodile opsežne istražne aktivnosti. Nizozemsko trgovačko društvo Eni International B.V koje je 100%-tni vlasnik društva Eni Croatia B.V. i INA Industrija nafte d.d. zaključili su 20. lipnja 2018. ugovor o kupoprodaji udjela, a nakon dobivenih odobrenja od nadležnih regulatornih tijela, nastupio je prijenos poslovnog udjela na temelju kojega je INA stekla 100% udjela u tvrtki Eni Croatia B.V. U skladu s novom vlasničkom strukturom, društvo Eni Croatia B.V. promijenilo je naziv u INA Adria B.V., a društvo INAgip d.o.o. promijenilo je naziv u INA Jadran d.o.o. Slijedom navedenoga, INA Jadran d.o.o. je univerzalni pravni slijednik tvrtke INAgip d.o.o. i u tom svojstvu u cijelosti stupa u pravni položaj svoga prednika stječući sva prednikova prava i obveze. Time je održan kontinuitet odnosa bez obzira na činjenicu da je došlo do promjene tvrtke društva, a operator na Ugovornim područjima Sjevernog Jadrana postaje INA Jadran d.o.o. od 23.studenog 2018. godine. Nakon završetka postupka pripajanja INA Jadrana Ini, po prvi puta INA će biti samostalni operator na moru i nositelj koncesija – prava na istraživanje i eksploataciju te vlasnik odobalnih eksploatacijskih objekata/platformi na sjevernom Jadranu. Rezultati i dostignuća 20 godina proizvodnje daju dobru osnovu za nastavak i za proširenje dosadašnjih aktivnosti na moru

20 godina proizvodnje plina na Jadranu

Ponosno možemo istaknuti da je iza nas 20 godina proizvodnje plina iz podmorja Jadrana u kojem razdoblju je proizvedeno više od 21 milijardi m3 plina. Aktivnosti na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu započele su prije pola stoljeća, a uključivale su opsežne istraživačke radove prema pravilima naftno-rudarske struke. Ivana, najveće plinsko polje u Sjevernom Jadranu otkriveno je 1973., a proizvodnja plina započela je 22. listopada 1999. INA na sjevernom Jadranu upravlja s tri koncesije, na dvije je samostalni operator preko operativne kompanije INA Jadran, a jednom upravlja s talijanskim Edisonom preko operativne kompanije EDINA. Do sada je u projekt Sjeverni Jadran uloženo nešto više od dvije milijarde dolara, a nakon 20 godina proizvodnje, INAgip u ime svojih osnivača Ine i talijanskog Enija upravlja sa 17 proizvodnih i 1 kompresorskom platformom. Eksploatacija plina se odvija na 10 plinskih polja (Ivana, Ana, Vesna, Irina, Ida, Ika, Ika JZ, Annamaria, Marica i Katarina) s 46 proizvodnih bušotina, od čega je trenutno u proizvodnji 37 bušotina s 52 proizvodna niza. INA Jadran te EDINA u svojem radu primjenjuju najmodernija tehnološka rješenja, proizvodnja se odvija u složenom prirodnom okruženju, a tvrtka kroz tako zahtjevne aktivnosti prati svjetske trendove, kontinuirano uči i jača u tehnološko-organizacijskom smislu. Sigurnost ljudi, zaštita okoliša i zaštita postrojenja prioriteti su za ova oba društva te se sve aktivnosti kontinuirano nadziru i provode u skladu sa standardima sveobuhvatne zaštite. Shodno tome i u skladu sa svjetskim trendovima, poseban fokus je stavljen na upravljanje procesnom sigurnošću. Operativne kompanije svjesne su svih potencijalnih rizika u svom poslovanju i ponosno možemo istaknuti da u proteklih 20 godina proizvodnje na našim platformama nije bilo nikakvih incidenata. Cjelokupni tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu (tzv. zero pollution) pa je tako, sukladno svim dosadašnjim analizama utjecaja na okoliš i provedenim ispitivanjima, dokazano da platforme i proizvodni sustav pozitivno doprinose bioraznolikosti podmorskog ekosustava. 28. lipnja 1996. godine INA - Industrija nafte, d.d. i Eni (Agip, kasnije Eni Croatia B.V.) osnivaju zajedničku operativnu kompaniju INAgip d.o.o. za istraživanje, razradu i proizvodnju plina iz plinskih polja na ugovornim područjima Sjevernog Jadrana. Operativna kompanija INAgip 22 godine uspješno je upravljala kompleksnim sabirno-transportnim i proizvodnim sustavom namijenjenim za proizvodnju prirodnog plina na Sjevernom Jadranu, čemu su prethodile opsežne istražne aktivnosti. Nizozemsko trgovačko društvo Eni International B.V koje je 100%-tni vlasnik društva Eni Croatia B.V. i INA Industrija nafte d.d. zaključili su 20. lipnja 2018. ugovor o kupoprodaji udjela, a nakon dobivenih odobrenja od nadležnih regulatornih tijela, nastupio je prijenos poslovnog udjela na temelju kojega je INA stekla 100% udjela u tvrtki Eni Croatia B.V. U skladu s novom vlasničkom strukturom, društvo Eni Croatia B.V. promijenilo je naziv u INA Adria B.V., a društvo INAgip d.o.o. promijenilo je naziv u INA Jadran d.o.o. Slijedom navedenoga, INA Jadran d.o.o. je univerzalni pravni slijednik tvrtke INAgip d.o.o. i u tom svojstvu u cijelosti stupa u pravni položaj svoga prednika stječući sva prednikova prava i obveze. Time je održan kontinuitet odnosa bez obzira na činjenicu da je došlo do promjene tvrtke društva, a operator na Ugovornim područjima Sjevernog Jadrana postaje INA Jadran d.o.o. od 23.studenog 2018. godine. Nakon završetka postupka pripajanja INA Jadrana Ini, po prvi puta INA će biti samostalni operator na moru i nositelj koncesija – prava na istraživanje i eksploataciju te vlasnik odobalnih eksploatacijskih objekata/platformi na sjevernom Jadranu. Rezultati i dostignuća 20 godina proizvodnje daju dobru osnovu za nastavak i za proširenje dosadašnjih aktivnosti na moru

Urogenital wounds during the war in the Croatian in 1991/1992

U radu su prikazane 142 urogenitalne ozljede u 115 od 4425 ranjenika, liječenih u Kliničkoj bolnici Osijek tijekom 18 mjeseci rata u Osijeku. Najčešće se radilo o ozljedama bubrega (64), a slučaj uretre (4) najrjeđe, s relativno velikim brojem ozljeda uretera (11). Dvije trećine ozljeda bile su povezane s ozljedama drugih, najčešće abdominalnih organa. Visoki mortalitet (15,6%) tumači se blizinom bojišnice, što je, uprkos kratkom vremenu transporta (52,21 minute), isključivalo mogućnost selekcije moribundnih slučajeva, ali i modernim eksplozivnim oružjem koje je uzrokovalo ozljede vitalnih organa. Šezdeset posto ranjenika bili su pripadnici vojske, a 40% civilne osobe. Kirurški je zahvat tendirao očuvanju organa. Tako je, na primjer, nefrektomija bila izvršena samo u četvrtini renalnih ozljeda, dok se jednu trećinu ozlijeđenih testisa uspjelo spasiti. U 5 od 8 ozljeda korpus spongiozuma penisa izvršena je slobodna transplantacija fascije late. Prilikom ozljeda uretera, resekcija, s primarnom rekonstrukcijom, dala je dobre rezultate dok je samo aplikacija proteze (bez resekcije) rezultirala stenozom.There were 142 war injuries to the urogenital organs in 115 of 4,425 wounded patients treated at our clinical hospital during 18 months of warfare in Osijek, Croatia. Kidney injury was the most common (64 cases) and urethral injury (4) the least common, with a relatively large number of ureteral injuries (11). Two-thirds of the injuries were associated with other trauma, most frequently abdominal injuries. The mortality rate was high (15.6%), explained by the proximity of the battlefield and resulting rapid patient transport (average 52.21 minutes), which excluded the posibility of separating out the moribund cases, as well as the exceptional destructive power of modern explosives and firearms and associated wounds of the vital organs. Of the wounded, 60%, were members of Croatian armed forces, 1 was member of the United Nations Protection Force and 39.13% were civilians. Surgical intervention was characterized by a tendency toward conservation and the avoidance of organ sacrifice. Thus, nephrectomy was performed in only a quarter of the cases of renal injury. Nevertheless, orchidectomy was performed in two thirds of the cases of testicular injury. In 5 of 8 cases of corpus spongiosum injury the tunica albuginea was primarily reconstructed with free transplantation of the fascia lata. For ureteral injury resection with primary suture yielded good results in contrast to stents without resection cases of ureteral wall contusion, which resulted in ureteral stenosis in our patients

Urogenital wounds during the war in the Croatian in 1991/1992

U radu su prikazane 142 urogenitalne ozljede u 115 od 4425 ranjenika, liječenih u Kliničkoj bolnici Osijek tijekom 18 mjeseci rata u Osijeku. Najčešće se radilo o ozljedama bubrega (64), a slučaj uretre (4) najrjeđe, s relativno velikim brojem ozljeda uretera (11). Dvije trećine ozljeda bile su povezane s ozljedama drugih, najčešće abdominalnih organa. Visoki mortalitet (15,6%) tumači se blizinom bojišnice, što je, uprkos kratkom vremenu transporta (52,21 minute), isključivalo mogućnost selekcije moribundnih slučajeva, ali i modernim eksplozivnim oružjem koje je uzrokovalo ozljede vitalnih organa. Šezdeset posto ranjenika bili su pripadnici vojske, a 40% civilne osobe. Kirurški je zahvat tendirao očuvanju organa. Tako je, na primjer, nefrektomija bila izvršena samo u četvrtini renalnih ozljeda, dok se jednu trećinu ozlijeđenih testisa uspjelo spasiti. U 5 od 8 ozljeda korpus spongiozuma penisa izvršena je slobodna transplantacija fascije late. Prilikom ozljeda uretera, resekcija, s primarnom rekonstrukcijom, dala je dobre rezultate dok je samo aplikacija proteze (bez resekcije) rezultirala stenozom.There were 142 war injuries to the urogenital organs in 115 of 4,425 wounded patients treated at our clinical hospital during 18 months of warfare in Osijek, Croatia. Kidney injury was the most common (64 cases) and urethral injury (4) the least common, with a relatively large number of ureteral injuries (11). Two-thirds of the injuries were associated with other trauma, most frequently abdominal injuries. The mortality rate was high (15.6%), explained by the proximity of the battlefield and resulting rapid patient transport (average 52.21 minutes), which excluded the posibility of separating out the moribund cases, as well as the exceptional destructive power of modern explosives and firearms and associated wounds of the vital organs. Of the wounded, 60%, were members of Croatian armed forces, 1 was member of the United Nations Protection Force and 39.13% were civilians. Surgical intervention was characterized by a tendency toward conservation and the avoidance of organ sacrifice. Thus, nephrectomy was performed in only a quarter of the cases of renal injury. Nevertheless, orchidectomy was performed in two thirds of the cases of testicular injury. In 5 of 8 cases of corpus spongiosum injury the tunica albuginea was primarily reconstructed with free transplantation of the fascia lata. For ureteral injury resection with primary suture yielded good results in contrast to stents without resection cases of ureteral wall contusion, which resulted in ureteral stenosis in our patients

Automation of model for sorting of elements using programmable logic controller S7-1200 in programming language SCL

Algoritam prikazan u ovom radu služi kako bi se na što lakši način upravljalo modelom za sortiranje elemenata. Model ima dizalicu koju pokreću tri motora, traku pokretanu jednim motorom, svjetlosne senzore i graničnike, dva enkodera te umanjeno skladište od devet polja. Njime se upravlja upotrebom programirljivog logičkog kontrolera S7-1200 u programskom jeziku SCL. Program se sastoji od organizacijskog bloka i sedam funkcija, a ima i šest zaslona koji se prikazuju ovisno o potrebi. Sve funkcije i zasloni te način na koji rade objašnjeni su u poglavlju „Opis razvojnog algoritma“, a opis programirljivog logičkog kontrolera, modela te njihovog povezivanja dani su u poglavlju „Opis laboratorijskog modela“. Model može raditi u automatskom ili ručnom načinu rada. Kod automatskog načina postoje funkcija koja posprema predmet skladište naziva „spremanje“ i funkcija koja uzima predmet iz skladišta imena „vraćanje“. U ručnom načinu rada se pomoću tipki po volji upravlja motorima trake i dizalice.Algorithm shown in this paperwork is used to help easier managing of „Elements sorting model“. Model has a crane which is operated by three motors, a track powered by one motor, light sensors and delimiters, two encoders and diminished repository with nine fields. Model is managed by using programmable logic controler S7-1200 in SCL programming language. Program is made of organisation block and seven functions, and has six screens which are shown depending on the need. All functions, screens and mode of their operation are explained in chapter „Description of developing algorithm“, and description of programmable logic controller, model and their linkage are given in chapter „Description of laboratory model“. Model can work in automatical or manual mode of operation. In automatic mode there is function which cleans up subject in repository, called „save“ and function which takes subject from repository, called „return“. In manual mode of operation you can use a key to operate at will with tracks and cranes engine