16 research outputs found

    Characteristics and Problems of Civil Disobedience Theories

    Get PDF
    U ovom je radu na osnovi klasičnih teorija predstavljena građanska neposluÅ”nost kao poželjni oblik participacije i moralna dužnost građana u civilnom druÅ”tvu. Prema definiciji građanske neposluÅ”nosti protesti moraju biti nenasilni i javni te neposluÅ”ni pojedinci moraju prihvaćati sankcije propisane zakonima, s obzirom da cilj neposluÅ”nosti nije anarhija, već pravedni zakoni. Ističe se kako je građanska neposluÅ”nost u demokratskom uređenju opravdana samo u slučaju očevidnog krÅ”enja načela jednake slobode i jednakosti mogućnosti te samo ako se pridržava pravila određenih definicijom. Rad je zaključen preispitivanjem teze da bi se građanski protesti manjine usmjereni ka boljitku zajednice trebali ozakoniti.This paper presents civil disobedience as a desirable form of participation and as a moral duty of citizens in civil society. According to the definition of civil disobedience, the protests must be non-violent and public, and disobedient individuals must accept the legal sanctions, considering the fact that the aim of disobedience is the establishment of just laws, not anarchy. It is pointed out that civil disobedience is legitimate in a democratic regime only if the principle of equal liberty or the principle of equality of opportunity are being violated, and if the rules set by the definition are being obeyed. The paper is concluded by questioning the statement that the civil protests of the minority which tend to keep the society just should be legalized

    TOWARDS A DIALOGUE BETWEEN SOCIOLOGY AND CULTURAL STUDIES

    Get PDF
    Kulturalni studiji nastali su kao reakcija na britansku pozitivističku sociologiju. S vremenom je pojam kulturalnih studija postao Å”iroko upotrebljavan, tako da se cijeli pokret treba smatrati iznimno heterogenim. U radu se ističu nedostaci nepostojanja znanstvene metodoloÅ”ke strogosti u određenim radovima kulturalnih studija. Također se upozorava na opasnost prenaglaÅ”avanja mogućnosti svakodnevnog otpora, koja se najčeŔće javlja u radovima koji kulturalne studije vide kao antiinstitucionalni angažirani pokret. Pravac političke ekonomije koji je nastao kao reakcija na postmoderne pravce u kulturalnim studijima, razmotren je kao pravac najsrodniji početnim namjerama birminghamskog centra u kojem su kulturalni studiji i nastali. U dijalogu sociologa i osoba koje se bave kulturalnim studijima, prvi bi trebali kulturalne studije shvatiti kao moguć izvor inovacija u druÅ”tvenim znanostima, dok potonji, kao interdisciplinarni projekt, u sociologiji mogu vidjeti nužan i koristan oslonac.Cultural studies emerged as a reaction to British positivist sociology. In time the term ā€œcultural studiesā€ became widely used, so the whole movement should be considered extremely heterogenous. This paper emphasises disadvantages of the lack of scientific methodological strictness in certain works in cultural studies. It also points out dangers of overemphasising possibilities of everyday resistance which show up in texts that see cultural studies as antiinstitutional engaged movement. The political economy approach which emerged as a reaction to postomodern tendencies in cultural studies is taken into consideration as the most similar to the first intentions of the Birmingham centre in which cultural studies appeared. In the dialogue between sociologists and people who do cultural studies, the first should see cultural studies as possible source of inovations in social sciences, and the latter, as the interdisciplinary project, can see a neccessary and useful backup in sociology

    Determinizam i slobodna volja

    Get PDF

    TOWARDS A DIALOGUE BETWEEN SOCIOLOGY AND CULTURAL STUDIES

    Get PDF
    Kulturalni studiji nastali su kao reakcija na britansku pozitivističku sociologiju. S vremenom je pojam kulturalnih studija postao Å”iroko upotrebljavan, tako da se cijeli pokret treba smatrati iznimno heterogenim. U radu se ističu nedostaci nepostojanja znanstvene metodoloÅ”ke strogosti u određenim radovima kulturalnih studija. Također se upozorava na opasnost prenaglaÅ”avanja mogućnosti svakodnevnog otpora, koja se najčeŔće javlja u radovima koji kulturalne studije vide kao antiinstitucionalni angažirani pokret. Pravac političke ekonomije koji je nastao kao reakcija na postmoderne pravce u kulturalnim studijima, razmotren je kao pravac najsrodniji početnim namjerama birminghamskog centra u kojem su kulturalni studiji i nastali. U dijalogu sociologa i osoba koje se bave kulturalnim studijima, prvi bi trebali kulturalne studije shvatiti kao moguć izvor inovacija u druÅ”tvenim znanostima, dok potonji, kao interdisciplinarni projekt, u sociologiji mogu vidjeti nužan i koristan oslonac.Cultural studies emerged as a reaction to British positivist sociology. In time the term ā€œcultural studiesā€ became widely used, so the whole movement should be considered extremely heterogenous. This paper emphasises disadvantages of the lack of scientific methodological strictness in certain works in cultural studies. It also points out dangers of overemphasising possibilities of everyday resistance which show up in texts that see cultural studies as antiinstitutional engaged movement. The political economy approach which emerged as a reaction to postomodern tendencies in cultural studies is taken into consideration as the most similar to the first intentions of the Birmingham centre in which cultural studies appeared. In the dialogue between sociologists and people who do cultural studies, the first should see cultural studies as possible source of inovations in social sciences, and the latter, as the interdisciplinary project, can see a neccessary and useful backup in sociology

    The Problem of the Concept of Knowledge As a True Judgment With an Account

    Get PDF
    Postojanje općeprihvaćene deļ¬ nicije ā€œznanjaā€ imalo bi veliku važnost za druÅ”tvenohumanističku problematiku. U radu se analizira deļ¬ nicija znanja kao ā€œopravdanog istinitog vjerovanjaā€ iznesena u Platonovom dijalogu Teetet. Ukazuje se na prednosti i nedostatke deļ¬ nicije te se posebna pažnja pridaje analizi pojma ā€œopravdanjaā€ u kontekstu teorije o Platonovom nepisanom nauku. U radu se zastupa teza da je navedeno određenje znanja prihvatljivo pod uvjetom da uvažimo složenost pojma ā€œopravdanjaā€ i uvidimo da glavni prigovori navedenom određenju (npr. Gettierovi protuprimjeri) uporiÅ”te imaju upravo u viÅ”eznačnosti pojma ā€œopravdanjaā€.The existence of a generally accepted deļ¬ nition of ā€œknowledgeā€ would have a great importance for the social sciences and humanities. The work analyzes the deļ¬nition of knowledge as a ā€œtrue judgment with an accountā€, which was presented in Platoā€™s dialogue Theaetetus. Advantages and disadvantages of this deļ¬ nition are pointed out and particular attention is paid to the analysis of the concept of the ā€œaccountā€, in the context of Platoā€™s unwritten theories. This conception of knowledge is acceptable under the condition that we acknowledge the complexity of the concept of the ā€œaccountā€ and if we accept that the main objections to this conception (for example, the Gettier counterexamples) have their basis exactly in the fact that many meanings of the concept of ā€œaccountā€ exist
    corecore