Igor Bezinović

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

117sv. IV, broj 7-8, prosinac 2003.Recenzije-PrikaziNoreena HertzThe Silent Takover Global Capitalism and the Death ofDemocracyArrow Books, London, 2002, 305 str. Igor BezinovićCan protest serve to reinventthe state? History suggeststhat it can.The Silent Takeover, str. 261Tridesettrogodišnja teoretičarkaNoreena Hertz jedna je od značajnijihi aktivnijih mladih teoretičara/ki ekonomskeglobalizacije. Diplomirala je filozofiju iekonomiju na Londonskom UniversityCollegeu, a doktorirala je na SveučilištuCambridge. Stručnjak je za ruskogospodarstvo (za World Bank je radila kaoekonomski savjetnik ruske Vlade) te jenedavno na Bliskom istoku istraživala utjecajprivatnog sektora na mirovno stanje tenestabilne regije. Njeno je prvo djelo RussianBusiness Relationships in the Wake of theReform. Trenutno je Associate Director uCentre of International Business andManagement - Judge Institute Sveučilišta uCambridgeu. Nakon objavljivanja djela TheSilent Takeover proglašena je britanskomNaomi Klein (Kleiničin hit No Logo izdan je2000. godine), nakon čega je uslijedio njenintenzivniji medijski angažman. The Times jezaključio kako je njena knjiga “osuđena daostavi trajan trag na naše vrijeme” (Destinedto leave a lasting mark on our times.).Knjiga The Silent Takover ima 275 stranicapodijeljenih u jedanaest poglavlja. Na krajudjela nalazi se dodatnih tridesetak stranicaopsežnih bilježaka (citati, komentari, dodatnaliteratura, relevantne internet stranice – npr.corporatewatch.org, corpwatch.org,amnesty.co.uk, essential.org,publicintegrity.org, adbusters.org,oneworld.net) koje pružaju dodatne i iscrpneinformacije o navodima u tekstu. Tekst jepisan vrlo pristupačno i zanimljivo, na trenutkeiznimno zabavno. Autorica predstavlja ikomentira aktualna i značajna svjetskazbivanja te nam, analizirajući pojedineslučajeve, pruža sliku sadašnjeg stanja usvijetu. Na primjer, analizira novinske članke,rad nevladinih udruga, političke odluke(pogotovo propuste), zbivanja naantiglobalističkim prosvjedima, poslovanjaglobalnih tvrtki, ekonomska i pravna izvješćai mnoge druge, više ili manje poznate,slučajeve, poglavito iz svijeta ekonomije,politike i medija. Pritom ne zapada u strogusustavnost i generalizacije, ali ni u pukonabrajanje podataka ili dosadnih sociološkihi socijalno-filozofskih analiza, već činjenicepovezuje na nov način. Neovisno od teorijsketradicije uvjerljivo dokazuje svoju osnovnutezu, iznesenu u samom podnaslovu djela –kapitalizam je globalni i najutjecajnijiekonomski sustav u ekspanziji čijineobuzdani razvoj dovodi do smrtidemokracije. Kroz cijelu knjigu Hertz koristi termin kojije sama stvorila – silent takeover (u duhuhrvatskog jezika termin se može prevesti kaoneprimjetno preuzimanje). Što to bivaneprimjetno preuzeto i tko to čini?Jednostavno rečeno, korporacije preuzimajuvlast. Hertz stanje u svijetu vidi kao što gavidi većina antiglobalističkih teoretičara -tijekom posljednjih dvadeset godina,multinacionalne korporacije rukovođeneneoliberalnim principima postale su do temjere utjecajne da smo suočeni s propašćupolitike (the end of politics), odnosno vođenjedržave više nije u rukama glasača i političara.U takvom svijetu strah od prevlastiultrakapitalizma raste, dok političari bivajumanipulirani, a vjera u njih se sve više i višegubi. Živimo u svijetu u kojemu se bogatijibogate, dok siromašni postaju svesiromašniji. Ekonomska nejednakost sjeverai juga / zapada i istoka se povećava. Ekološkiproblemi i ljudska prava često bivajuignorirana, čak i u medijima pošto su oninerijetko u vlasništvu korporacija (truth will118 sv. IV, broj 7-8, prosinac 2003.not be televised). Vladajuća manjinaekonomskih giganata neobuzdano inemoralno harači zemljama Trećeg svijeta,ne pokazujući nikakvu namjeru zaekonomskom pomoći (trade not aid).Hertz primjećuje i kako korporacije ipakne koriste moć samo u negativne svrhe, nitisu u stanju to vječno činiti. U kasnijoj fazisilent takeovera, korporacije prihvaćajuprincipe rukovođene ljudskim pravima iekološkim problemima te to ne čine isključivozbog profita, već uvidjevši ozbiljnost situacijepočinju usvajati neke humanističkevrijednosti. I u ovom slučaju korporacijepreuzimaju zadatke za koje je upredglobalizacijskoj fazi bila zaduženadržava. Autorica se pritom boji da je u rukamakorporacija prevelika odgovornost te smatrada one ne mogu i ne smiju same seberegulirati. U slučaju kad bi korporacije činilesamo pozitivne akcije, također bi ostalopitanje tko će ih nadgledati, tko će sepobrinuti da privatni interesi ne nadvladajuinterese zajednice (who will guard theguards?).Osim što želi predstaviti sliku svijeta u krizi,Hertz u cijelom djelu eksplicitno i implicitnoukazuje na važnost građanskog aktivizma (isama sudjeluje u antiglobalističkimprotestima). I u ovoj sferi ističe specifičnostdanašnje situacije - sloganom “kupujte, neglasajte” (shop, don’t vote) ona ističe da je udanašnjem svijetu za ostvarenje željenihpromjena važnije biti pametan i osviještenkonzument (supermarket activism, newconsumerism, eco-shoppers), nego pametani osviješten glasač. Stoga smatra da jenajefektniji način suprotstavljanjakorporacijama kombinacija potrošačkogaktivizma, klasičnih političkih protesta iinternet aktivizma (e-activism). Vjera unevladine organizacije i moć građana raste.Iz mitinga u miting broj ljudi na ulicama je sveveći i veći. Kao posebno impresivan podataknavodi milijun osoba na ulicama BuenosAiresa u prosincu 2001., na protestima protivtadašnje argentinske ekonomske politike.Protesti u Europi te Južnoj i Sjevernoj Americinesumnjivo ukazuju na osviještenost građanai njihovu volju za političkim angažmanom.Osim što nizom primjera osvještava čitateljena nužnost participacije u političkom životu,Hertz u posljednjem poglavlju na pet stranicaiznosi i niz konkretnih prijedloga čijurealizaciju smatra nužnom za rekonstrukcijusvijeta. Pritom se ne radi o pretencioznompokušaju, nego prije o skici za daljnjedjelovanje. Između ostalog predlažeosnivanje World Social Organisation-a, kojibi bio humanistički pandan WTO-u (kojegcinično naziva whose trade organisation?).Hertz ističe jednakost, pravednost iistinsku demokraciju kao ključne vrijednostiprema kojima se ekonomija i politika trebajupreusmjeriti. U cijelom se djelu jasnoprimjećuje autoričina vjera u demokraciju kaoidealno političko uređenje. Čini mi se,međutim, da se pritom radi o iznenađujućemviđenju demokracije. Naime, u posljednjemodlomku knjige Hertz navodi da bi održanjesadašnjeg stanja dovelo do institu-cionalizacije protesta, što bi dovelo dopropasti demokracije. Dakle, iako upotpunosti potiče aktivizam, smatra danjegova institucionalizacija ne bi bila u skladus demokratskim načelima, što je ne samozačuđujuća, već i diskutabilna pretpostavka.Glavna namjera djela The Silent Takoverje ispunjena. Noreena Hertz je predstavilatmurnu sliku današnjeg svijeta te jeoptimistično ohrabrila građanske inicijative,objašnjavajući zašto moramo biti osviještenii politički aktivni te zašto će naš trud sigurnouroditi plodom. Iako djelo nije strogaznanstvena analiza, ono nije niti poziv narevoluciju na fanzinskoj razini. Autorica,kapitalistički insider, uvjerljivo brani svoje tezeprotiv postojećeg oblika kapitalizma navodećigomilu podataka te je nesumnjivo dokazalada je promjena nužna i da je političari nećeostvariti. Građani su ti koji će utjecati nakorporacije, jer na kraju krajeva, korporacijeovise o građanima.

Noreena Hertz - The Silent Takover: Global Capitalism and the Death of Democracy

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia