The Position of Public Bodies in the New Croatian System of Value Added Tax

U r adu se analizira poreznopravni tretman djelatnosti javnopravnih tijela (tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i regionalne samouprave te drugih tijela s javnim ovlastima) u hrvatskom sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) de lege lata. Analiza se smješta u novi kontekst hrvatskog prava PDV-a, koje je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (EU) u bitnome određeno odnosom domaćeg i supranacionalnog pravnog poretka. Stoga analiza polazi od domaćeg normativnog okvira, ali se relevantne odredbe tumače u svjetlu pravila Direktive o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, a napose njihova tumačenja od Europskog suda (ES). Primjenom osnovnih nalaza iz prakse ES-a na tumačenje hrvatskog normativnog okvira stvoren je jedinstveni analitički model pomoću kojeg se pristupa procjeni poreznog tretmana djelatnosti javnopravnih tijela u sustavu PDV-a. U određenoj se mjeri upozorava i na nedostatke podzakonskog normiranja tematizirane problematike, ali i na prijepore koji se javljaju u praksi.The paper analyses the tax regime of public law bodies (bodies of state authority, bodies of state administration, bodies and units of local and regional selfgovernment, and other bodies entrusted with public authority) in the Croatian system of value added tax de lege lata. After the accession to the European Union, the new context of the Croatian value added tax law was determined by the relationship between national and supranational legal orders. Provisions of the Croatian national law are analysed in the light of rules of the Directive on the common system of value added tax and their interpretation by the European Court. A unique analytical model for assessment of the Croatian value added tax regime of public law bodies has been created by the application of the EC court practice to the Croatian regulative framework. Certain shortcomings in secondary legislation and dilemmas in practice have also been described

Tax Treatment of Multinational Companies’ Intangible Assets: International Tax Law Perspective

Načela i pravila međunarodnog poreznog prava temelj su poreznog planiranja pri poduzimanju prekograničnih ekonomskih aktivnosti. Iako su svi poslovni subjekti uključeni u prekogranično poslovanje inherentno izloženi povećanim poreznim rizicima, učinkovitim poreznim planiranjem moguće je i postizanje znatnih poreznih ušteda. Na to upućuju i recentni primjeri najvećih svjetskih multinacionalnih korporacija (MNK), čije je efektivno porezno opterećenje relativno nisko. Jedan od bitnih čimbenika u poreznom planiranju MNK-ova jest i vlasništvo nad različitim resursima koji se u pravnoj i ekonomskoj znanosti označavaju skupnim pojmom “nematerijalna imovina”. Upravo su ti resursi, poput patenata i žigova, važan čimbenik u stvaranju vrijednosti u globalnoj ekonomiji, a vlasništvo nad njima jedan je od uzroka nastanka i širenja MNK-ova kao dominantnih poslovnih organizacija 21. stoljeća. Cilj je ovog rada analizirati interakciju između normi međunarodnog poreznog prava de lege lata i temeljnih tehnika poreznog planiranja MNK-ova u vezi s nematerijalnom imovinom. Stoga se u radu prikazuju temeljne postavke standardnih tehnika kojima je moguće postići porezno učinkovit tretman nematerijalne imovine. Na praktičnom se primjeru porezne strategije Googlea, jednog od najvećih svjetskih MNK-ova upućuje na važnost koordinacije različitih tehnika poreznog planiranja s ciljem minimiziranja porezne obveze.Cross-border economic activities inherently entail significant tax risks. On the other hand, economic operators can also make significant tax savings with efficient tax planning strategies. This view is supported by some recent high-profile examples of the world’s largest multinational companies (MNCs), which were apparently taxed at relatively low tax rates. MNCs’ ownership of high-value intangible assets (e.g. copyrights, patents, trademarks) plays a central role in the shaping of their tax strategy. The main aim of this paper is to analyse the ways in which existing norms of international tax law give leeway for tax planning techniques tailored for MNCs owning intangibles. The paper explores the main features of the standard techniques used to achieve tax efficient treatment of intangibles in a cross-border context. A detailed analysis of one of the best practical examples – tax strategy of Google – is provided in order to illustrate the phenomenon of profit shifting within a corporate group

BEITRAG ZUR UNTERSUCHUNG DES GERECHTIGKEITSGRUNDSATZES ALS KRITERIUM FÜR DIE EVALUATION VON RECHTSNORMEN DES INTERNATIONALEN STEUERRECHTS

Aktualan trenutak u svijetu međunarodnog oporezivanja obilježava svojevrsna inventura ustaljenih pravila i praksi, koju valja razmatrati u kontekstu posljednje globalne ekonomske krize. Oštrica kritike usmjerena je prema multinacionalnim kompanijama (MNK) i bogatim pojedincima, čije porezno opterećenje, u očima javnosti, nije usklađeno s “pravednim udjelom” u financiranju javnih usluga. Ovakvim i sličnim argumentima, koji sve više dobivaju i političku potporu, nedostaje teorijska snaga, što je u najvećem dijelu vezano za sadržajnu neodređenost načela (porezne) pravednosti. Cilj je ovog rada istražiti sadržaj načela porezne pravednosti u kontekstu međunarodnog poreznog prava. Ovo je načelo jedan od normativnih ideala nacionalnih poreznih sustava te nepobitno mora imati vrijednost i u međunarodnom okruženju. Početna je hipoteza rada da supstancu načela pravednosti u međunarodnom okruženju valja odrediti s obzirom na dimenziju raspodjele ukupne svjetske porezne osnovice između država (tzv. međudržavna pravednost), a ne s obzirom na raspodjelu ukupnog poreznog opterećenja između poreznih obveznika, kao u isključivo domaćem okruženju. To nužno slijedi iz prihvaćanja paradigme državne suverenosti u poreznim stvarima, u skladu s kojom je oblikovan postojeći sustav međunarodnog poreznog prava.Current moment in the realm of international taxation is marked by the overhaul of existing rules and practices, which is inextricably tied to the effects of the latest global economic crisis. In particular, largest multinational corporations (MNCs) and wealthy individuals face criticism due to the growing public perception that they do not pay their “fair share” in taxes for public financing. From a theoretical perspective, such arguments – which are picked up by the politicians – are often devoid of any content, largely due to the inherent vagueness of the principle of tax equity. Main aim of this paper is to explore the contents of the principle of equity, one of the principal normative yardsticks for national tax systems, in the light of international tax law. We start from the hypothesis that the substance of equity in international setting ought to be searched for along the facet of distribution of total world tax base among sovereign states (so-called “inter-nation equity”), rather than along the facet of inter-taxpayer equity, which matters in the exclusively domestic setting. This is a necessary corollary of the acceptance of paradigm of state sovereignty in tax matters, which provides legal underpinning to the existing system of international tax law.Aktuelle Realität der internationalen Besteuerung wird durch eine eigenartige Bestandsaufnahme von geübten Regeln und Tätigkeiten gekennzeichnet, die im Zusammenhang mit der rezenten globalen Wirtschaftskrise zu betrachten ist. Kritik wird vor Allem gegen multinationale Unternehmen und reiche Einzelpersonen gerichtet, deren Steuerlast, vom Gesichtspunkt der Öffentlichkeit aus, mit einem „gerechten Anteil” an Finanzierung der öffentlichen Dienstleistungen nicht in Einklang steht. Derartige und ähnliche Argumenten, die immer mehr auch politisch unterstützt werden, mangeln an theoretischer Kraft, was größtenteils mit inhaltlicher Unbestimmtheit des Grundsatzes der (Steuer)Gerechtigkeit verbunden ist. Das Ziel dieser Arbeit ist es, den Inhalt des Steuergerechtigkeitsgrundsatzes im Zusammenhang mit dem Internationalen Steuerrecht zu untersuchen. Dieser Grundsatz stellt eines der normativen Ideale der nationalen Steuersysteme dar, und sollte deswegen einen unbestrittenen Wert auch im internationalen Kontext haben. Die Ausgangshypothese der Arbeit ist, dass die Substanz des Gerechtigkeitsgrundsatzes im internationalen Kontext vor Allem in Bezug auf die Verteilung der allgemeinen globalen Besteuerungsgrundlage unter den Staaten bestimmt werden sollte (die sog. zwischenstaatliche Gerechtigkeit), und nicht in Bezug auf die Verteilung der allgemeinen Steuerlast auf Steuerpflichtige, wie es in einer ausschließlich einheimischen Umgebung geübt ist. Dies ergibt sich aus der Annahme des Paradigmas der staatlichen Souveränität in Steuerangelegenheiten, nach welchem das gegenwärtige System des Internationalen Steuerrechts gestaltet ist

VALUE ADDED TAXATION OF ELECTRONIC COMMERCE: THE EU LEGAL FRAMEWORK

U ovom se radu analizira sustav pravila stvoren u pravu Europske unije (EU), a koji regulira oporezivanje elektroničke trgovine (e-trgovine) porezom na dodanu vrijednost (PDV). Nastanak i ubrzani razvoj e-trgovine nametnuli su potrebu stvaranja posebnog pravnog okvira za njezino oporezivanje na globalnoj razini. EU je danas jedina nadnacionalna tvorevina na svijetu u kojoj svih 27 država članica primjenjuje jedinstveni sustav pravila za oporezivanje elektronički isporučenih usluga (e-usluga), kao jedne podvrste e-trgovine, PDV-om. Taj je sustav pravila stvoren intervencijama zakonodavca EU-a prvenstveno u Šestu direktivu, odnosno Direktivu 2006/112/EZ, koja je najvažniji izvor za harmonizaciju PDV-a u EU, ali i donošenjem niza provedbenih akata. Nakon definiranja osnovnih pojmova bitnih za ovu tematiku te povijesnog prikaza osnovnih napora stvaranja posebnog pravnog okvira u EU, u radu se, prizmom poreznopravne analize, iznosi pregled najvažnijih odrednica sustava oporezivanja e-usluga PDV-om u EU, s posebnim osvrtom na pravila o mjestu oporezivanja. Ukazuje se kako je sustav stvoren na teoretski prihvatljivim osnovama, ali su i dalje prisutni brojni problemi, posebno u praktičnoj primjeni utvrđenih pravila, te se na neke od njih pokušava dati i prikladno rješenje. Osnovne spoznaje u ovom iznimno aktualnom području iznose se analizom relevantnih izvora prava EU-a te znanstvene i stručne literature.This paper analyzes the EU system of rules applicable to the value added taxation of electronic commerce (e-commerce). Twin elements of emergence and rapid development of e-commerce resulted in the need for the creation of a special legal framework for its taxation on a global level. Nowadays every EU Member State applies an identical set of rules for VAT taxation of electronically supplied services (e-services). These rules were created at the supranational EU level, primarily by amendments to the Sixth Directive and Directive 2006/112/EC, as the main sources of VAT harmonization in the EU, but also by the adoption of various implementing acts. In this light attempts are made to explain the fundamental concepts of this field as well as to provide a historic overview of the most important efforts in the EU aimed at the construction of a special regime for VAT taxation of e-services. Likewise, the author analyzes the main features of this regime with special emphasis on the place-of-supply rules. Although the given regime is theoretically well-founded, there are still many problems (especially with the practical application of the established rules) wherefore, this paper aims to determine appropriate solutions for some of them. To this end basic concepts of this everdeveloping area are presented in accordance with the relevant sources of EU law and scholarly and professional literature

Application and Interpretation of Tax Law: Theoretical-Normative Foundations

Temeljni je cilj rada izložiti teorijsko-normativne osnove primjene i tumačenja poreznog prava. Drugim riječima, istražuju se referencijalna uporišta o kojima primjenjivači poreznih normi moraju voditi računa, neovisno o specifičnostima nacionalnog poreznopravnog okvira. Pri tome se naglasak ipak stavlja na metodologiju primjene poreznog prava u državama kontinentalnog pravnog kruga, u koje se ubraja i Hrvatska. Imajući u vidu često korištenje privatnopravnih pojmova u poreznim propisima, posebna se pozornost posvećuje istraživanju međuodnosa poreznog i drugih grana prava. Nakon uvodnih razmatranja, u drugom dijelu rada sadržan je sažeti prikaz temeljnih nalaza opće teorije prava o metodologiji pravnog tumačenja. U trećem se dijelu kritički preispituje teza o “posebnosti” poreznog prava, a u četvrtom se ocrtava opći okvir tumačenja poreznih normi. Peti dio posvećen je gospodarskom pristupu kao najvažnijoj metodološkoj posebnosti tumačenja poreznih propisa. Šesti, posljednji dio rada, sadržava zaključna razmatranja.The aim of the paper is to present the theoretical and normative fundamentals of the application and interpretation of tax law. Therefore, the author examines the key reference points that law appliers should take into account, regardless of the specifics of the domestic tax law framework. The emphasis is placed on the methodology of applying tax law in the countries belonging to the continental European legal family, such as Croatia. Since tax statutes often make use of concepts and notions originating in private law, special attention is paid to the interrelationship between tax and private law. In addition, the author discusses the doctrine of the so-called “economic approach” or “substance over form” as the most important methodological peculiarity of the interpretation of tax statutes

TAXATION OF MULTINATIONAL COMPANIES IN LIGHT OF THE EU STATE AID LAW: THE ANALYSIS OF THE "APPLE CASE"

U ovom se radu iznosi analiza najvažnijih pravnih aspekata odluke Europske komisije u slučaju Apple, s posebnim naglaskom na međuodnos prava državnih potpora EU-a i diskrecijskog postupanja poreznih tijela država članica pri oporezivanju multinacionalnih kompanija. Predmetna odluka, donesena u kolovozu 2016. godine, izaziva niz prijepora, posebno u vezi s inovativnim tumačenjem pravnog statusa tzv. načela neovisnosti i pravila o transfernim cijenama unutar EU-a. Konačni će pravorijek o valjanosti pravnih i činjeničnih nalaza Komisije u ovom predmetu donijeti Sud EU-a kao jedini ovlašteni tumač prava Unije. Posebno je važno predmetnu odluku razmotriti u širem društveno-političkom kontekstu. Naime, pravila EU-a o državnim potporama u posljednjim se godinama počinju shvaćati kao instrument za sprječavanje tzv. agresivnog poreznog planiranja te postizanje "pravednijeg" oporezivanja multinacionalnih kompanija. Iz perspektive većeg broja država članica novi aktivizam institucija EU-a u ovom području predstavlja potencijalno značajnu ugrozu njihova poreznog suvereniteta, npr. u vođenju politike poreznih izdataka. Stoga temeljni nalazi ovog rada mogu biti od višestruke koristi za znanstvenike i praktičare iz srodnih područja poreznog prava i prava državnih potporaThe paper analyses the most important legal aspects of the recent European Commission's decision regarding the "Apple case". The decision, adopted in August 2016, breeds controversies, especially as to the innovative interpretation of the so-called arm's length principle and transfer pricing rules within the EU context. Legal reasoning of the Commission will be put to the judicial test by the Court of Justice of the European Union in the coming period. From a broader perspective, the Apple decision is tied to the current debates on "fairer" taxation of multinational companies. In this regard it is evident that the EU institutions are using state aid rules as instruments against the so-called aggressive tax planning. However, from the perspective of individual Member States this may be considered as an undue encroachment on their tax sovereignty. Against this backdrop, main findings of this paper may be useful for academics and practitioners dealing with neighbouring areas of tax law and state aid law

EXCHANGE OF INFORMATION IN TAX MATTERS: THE ANALYSIS OF CROATIAN LEGAL FRAMEWORK IN LIGHT OF FATCA

Jedno od najaktualnijih pitanja u svijetu poreza 21. stoljeća nastanak je i razvoj novih modela međudržavne administrativne suradnje u poreznim stvarima. Naime, paralelno s izbijanjem svjetske financijske krize 2008. godine države počinju primjenjivati potpuno nove metode suradnje, primarno radi suzbijanja onih oblika porezne evazije vezanih uz tzv. porezne oaze. U tom smislu prekretnicu predstavlja donošenje jednoga saveznog zakona u SAD-u 2010. godine (engl. Foreign Account Tax Compliance Act; FATCA). Proteklo razdoblje obilježava intenzivno sklapanje posebnih sporazuma između SAD-a i drugih svjetskih država, usmjerenih implementaciji osnovnih instituta propisanih FATCAom. Dodatno, FATCA je imala učinak katalizatora međunarodne suradnje u području razmjene porezno relevantnih informacija, čiji je rezultat i stvaranje tzv. globalnog standarda razmjene informacija pod okriljem OECD-a. Navedeni aktualiteti neminovno utječu i na hrvatski porezno-pravni okvir. Cilj je ovoga rada prikazati novi hrvatski normativni okvir razmjene informacija u poreznim stvarima, zadanog prije svega globalnim kretanjima u tom području. Posebna se pozornost posvećuje FATCA-i, s obzirom na to da su temeljni instituti ovog propisa postali uzor za novi, multilateralni pristup tematiziranim problemima.Emergence of new models of international administrative cooperation in tax matters is one of the most important issues in the tax landscape of 21st century. In the post-financial crisis period states have resorted to new methods of cooperation, primarily with the aim to curb massive tax evasion via tax havens and offshore centres. The turning point in this regard was the adoption of a piece of legislation in the USA – the so-called Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA). Recent years saw the conclusion of special treaties between USA and other countries, aimed at successful implementation of the standards promulgated by FATCA. Even more importantly, FATCA has acted as a catalyst in the area of international exchange of information, as symbolized by the adoption of OECD’s global reporting standard. These developments inevitably have deep effects on relevant legal framework in Croatia. Against this background, main aim of this paper is to analyse the new normative framework for exchange of information in tax matters. Special emphasis is placed on FATCA, since its rules have been replicated by a new multilateral model of cooperation