Razlike u sastavu i morfološko-ekološkim značajkama mrava i trčaka u prirodnim šumama na području Parka prirode Medvednica

The aim of this study was to investigate responses of ant and carabid assemblages and their morpho-ecological traits to habitat differences within natural temperate forests in Medvednica Nature Park. Toquantify ha bitat differences in examined areas, both structural heterogeneity of the vege tation and taxonomic diversity of plants were measured on six plots. Habitat complexity was quantified using four habitat characteristics wit hin the site: tree canopy cover; shrub canopy cover; ground herbs and leaf lit ter cover. Ants and carabids were sampled using pitfall traps. Ant species richness and abundance, unlike carabid species richness were positively correlated with habitat complexity, especially with leaf litter cover on plots. The responses of insects morpho-ecological traits to habitat were recor ded, with more large bodied carabids present in more complex site and higher abundance of opportunist ant species in more open sites with low complexity of vegetation. Higher dominance of certain carabid species at the lower plots then those on the top of the mountain, suggest competitive exclusion, confirming lower areas as more stable. Species adapted to colder climate, that inhabit hig her elevations such as flightless forest specialist Cychrus caraboidesandCara-bus irregularis, and boreo-montane ant species Camponotus herculeanus, are less competent to colonize lower areas. Furthermore, they may not survive se vere instability of their habitats, especially in a changing climate. Overall re­sults suggest that conservation issues need to be focused on preserving stability and structural complexity of forest habitat in summit areas of the mountain.Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi razlike u sastavu te morfološkim i ekološkim značajkama trčaka i mrava u različlitim šumskim staništima na području Parka prirode Medved nica. Kako bi kvantificirali razlike između istraživanih područja, odredili smo raznolikost strukture prisutne vegetacije te raznolikost biljnih vrsta na šest ploha. Značajke kao što su pokrovnost drveća, grmlja, prizemnog bilja te listinca na svakoj plohi, koristili smo u mjerenju kompleksnosti strukture staništa. Strukturna kompleksnost staništa opadala je s nadmorskom visinom. Mravi i trčci uzorko vani su metodom lovnih posuda. Bogatstvo vrsta mrava pozitivno je korelirano s kompleksnošću staništa, posebice s količinom listinca, za razliku od trčaka. Veći udio mrava koji su ekološki oportunisti zabilježen je u otvoreni jim staništima sa slabije izraženom heterogenom strukturom staništa, za razliku od trčaka kod kojih veličina tijela korelira s kompleksnošću staništa. Stabilnija struktura zajednica trčaka s većom brojnosti dominantnih vrsta na plohama smještenim na nižoj nadmorskoj visini može se objasniti kompetitivnim isključivanjem, kao posljedicom stabilnijih ekoloških uvjeta u odnosu na plohe smještene na vrhu planine. Vrste koje su prilagođene hladnijim klimatskim uvjetima te na stanjuju zasjenjena područja na višim nadmorskim visinama, kao što su beskrilne vrste trčaka, specijalistiCychrus caraboidesiCarabus irregularis, te boreo-montana vrsta mrava Camponotus herculeanus, zabilježene su na najvišim nadmorskim visinama i sjevernim ekspozicijama Medved nice. Neke od ovih vrsta ne nastanjuju niža područja, te u slučaju uništavanja povoljnih staništa njihov opstanak na Medvednici može postati ugrožen. Jedan od razloga može biti i uslijed klimat skih promjena koje utječu na visokoplaninske vrste hladnijih područja. Sveukupni rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu očuvanja složene strukture šumskih staništa, posebice na vršnim dijelovima Medvednice

Status and knowledge about beetles (Coleoptera) of European conservation importance in Slovenia with proposal of Slovenian nomenclature

Recent intensive research activity on beetles of conservation importance across Europe provided new knowledge also about their distribution ranges. In the contribution the list of species from appendices of Habitat directive occuring in Slovenia is revised. The revision listed 20 species for Slovenia belonging to 13 families: Rhysodidae, Carabidae, Dytiscidae, Leiodidae, Elateridae, Buprestidae, Cerambycidae, Lucanidae, Bolboceratidae, Scarabaeidae, Cucujidae, Meleandrydae and Bostrichidae. In the paper the proposal of Slovenian nomenclature, the overview of species biology and ecology and current knowledge over species status and occurrence in Slovenia is given. According to recent studies the overview of methods for species detection and sampling is provided. The general aim of the study is to stimulate research of considered species in Slovenia, since they are mainly poorly known and studied species.Intenzivnejše raziskave izbranih varstveno pomembnih vrst hroščev po Evropi sodala nova znanja, ki spreminjajo tudi meje razširjenosti posameznih vrst. V prispevku je podana revizija seznama varstveno pomembnih vrst hroščev s seznamov prilog Direktive EU o habitatih, ki se pojavljajo v Sloveniji. Nov seznam tako obsega 20 vrst iz družin Rhysodidae, Carabidae, Dytiscidae, Leiodidae, Elateridae, Buprestidae, Cerambycidae, Lucanidae, Bolboceratidae, Scarabaeidae, Cucujidae, Meleandrydae in Bostrichidae, s pregledom in predlogislovenskih imen, pregledom biologije in ekologije vrst ter trenutnim poznavanjem statusa in pojavljanja v Sloveniji. Glede na novejše slovenske in tuje raziskave so zbrane tudi metode detekcije oziroma vzorčenja vrst. Namen prispevka je spodbuditi raziskovanje obravnavanih vrst v Sloveniji, saj gre večinoma za izredno pomanjkljivo poznane vrste