Zaštitna vrijednost i nuspojave različitih vrsta cjepiva protiv gripe (Protective value and side effects of various influenza vaccines)

U Osječko-baranjskoj županiji je 2006. godine ukupno protiv gripe procijepljeno 38322 osobe, a zaprimljeno je 43620 doza cjepiva. Ove su se godine u Hrvatskoj prvi puta na tržištu pojavile tri različite vrste cjepiva: Fluad, registriran i primjenjivan samo za osobe starije od 64 godine te Vaxigrip i Influvac za sve osobe bez obzira na dob. U prosincu 2006. godine u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) je cijepljeno 1968 osoba. Cjepivom Fluad cijepljeno je 446, cjepivom Influvac 550 i cjepivom Vaxigrip 972 osobe. Pet mjeseci nakon provedenog cijepljenja i dva mjeseca nakon završetka epidemije gripe u Osijeku, obrađena su metodom slučajnog uzorka (u svibnju 2007.) telefonskom anketom ili intervjuom 102 ispitanika koja su cijepljena cjepivom Fluad, 47 ispitanika cijepljenih Vaxigrip cjepivom i 12 ispitanika Influvac cjepivom. Niti jedan ispitanik nije imao težih ili teških nuspojava na niti jednu vrstu cjepiva. Najmanje se jedna nuspojava na cjepivo javila u 41,5% cijepljenih cjepivom Fluad, a 22,6% u ispitanika cijepljenih Vaxigrip i Influvac cjepivom. Lokalnih je nuspojava na cjepivo bilo 34% u ispitanika cijepljenih Fluad cjepivom, odnosno 17% u ispitanika cijepljenih Vaxigrip i Influvac cjepivom. Fluad cjepivo štiti cijepljenike jednako dobro od kliničkog oblika gripe kao Vaxigrip i Influvac cjepiva, ali ima dvostruke više nuspojava na cjepivo. Nitko od ispitanika nije klinički obolio od gripe u vremenskom razdoblju od prosinca 2006. godine (kada su cijepljeni) do kraja svibnja 2007. godine (kada su ispitani). Nema razlike u zaštiti ispitanika cijepljenih različitim cjepivima protiv gripe od kliničkog oblika gripe

Kretanje zaraznih bolesti protiv kojih se provodi obvezno cijepljenje na području grada Osijeka (Development of communicable diseases liable to vaccination in the territory of the city of Osijek)

Program obvezatnog cijepljenja doprinio je da su sve teške dječje bolesti na području grada Osijeka koje su prije uvođenja cijepljenja bile uvelike rasprostranjene, a i smrtonosne, sada stavljene pod nadzor, a neke se već godinama ne pojavljuju. Stopa pobola od tuberkuloze se u posljednjih 20 godina više nego prepolovila. Tetanus se u nekoliko zadnjih godina javlja sporadično godišnje s jednom ili nijednom oboljelom osobom, a difterije nema već 40 godina. Hripavac se u većem broju oboljelih javljao sve do početka 90-tih godina, a nakon toga se godišnje pojavljuje u svega nekoliko slučajeva. Nakon 1967.godine više nema oboljelih od poliomijelitisa. Broj oboljelih od morbila pada od sredine 80-tih godina na svega nekoliko godišnje, od rubeole isto tako i to od sredine 90-tih godina, dok oboljelih od parotitisa unazad 10 godina ima samo ispod 10 oboljelih godišnje

Zaštitna vrijednost i nuspojave različitih vrsta cjepiva protiv gripe (Protective value and side effects of various influenza vaccines)

U Osječko-baranjskoj županiji je 2006. godine ukupno protiv gripe procijepljeno 38322 osobe, a zaprimljeno je 43620 doza cjepiva. Ove su se godine u Hrvatskoj prvi puta na tržištu pojavile tri različite vrste cjepiva: Fluad, registriran i primjenjivan samo za osobe starije od 64 godine te Vaxigrip i Influvac za sve osobe bez obzira na dob. U prosincu 2006. godine u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) je cijepljeno 1968 osoba. Cjepivom Fluad cijepljeno je 446, cjepivom Influvac 550 i cjepivom Vaxigrip 972 osobe. Pet mjeseci nakon provedenog cijepljenja i dva mjeseca nakon završetka epidemije gripe u Osijeku, obrađena su metodom slučajnog uzorka (u svibnju 2007.) telefonskom anketom ili intervjuom 102 ispitanika koja su cijepljena cjepivom Fluad, 47 ispitanika cijepljenih Vaxigrip cjepivom i 12 ispitanika Influvac cjepivom. Niti jedan ispitanik nije imao težih ili teških nuspojava na niti jednu vrstu cjepiva. Najmanje se jedna nuspojava na cjepivo javila u 41,5% cijepljenih cjepivom Fluad, a 22,6% u ispitanika cijepljenih Vaxigrip i Influvac cjepivom. Lokalnih je nuspojava na cjepivo bilo 34% u ispitanika cijepljenih Fluad cjepivom, odnosno 17% u ispitanika cijepljenih Vaxigrip i Influvac cjepivom. Fluad cjepivo štiti cijepljenike jednako dobro od kliničkog oblika gripe kao Vaxigrip i Influvac cjepiva, ali ima dvostruke više nuspojava na cjepivo. Nitko od ispitanika nije klinički obolio od gripe u vremenskom razdoblju od prosinca 2006. godine (kada su cijepljeni) do kraja svibnja 2007. godine (kada su ispitani). Nema razlike u zaštiti ispitanika cijepljenih različitim cjepivima protiv gripe od kliničkog oblika gripe

Kretanje zaraznih bolesti protiv kojih se provodi obvezno cijepljenje na području grada Osijeka (Development of communicable diseases liable to vaccination in the territory of the city of Osijek)

Program obvezatnog cijepljenja doprinio je da su sve teške dječje bolesti na području grada Osijeka koje su prije uvođenja cijepljenja bile uvelike rasprostranjene, a i smrtonosne, sada stavljene pod nadzor, a neke se već godinama ne pojavljuju. Stopa pobola od tuberkuloze se u posljednjih 20 godina više nego prepolovila. Tetanus se u nekoliko zadnjih godina javlja sporadično godišnje s jednom ili nijednom oboljelom osobom, a difterije nema već 40 godina. Hripavac se u većem broju oboljelih javljao sve do početka 90-tih godina, a nakon toga se godišnje pojavljuje u svega nekoliko slučajeva. Nakon 1967.godine više nema oboljelih od poliomijelitisa. Broj oboljelih od morbila pada od sredine 80-tih godina na svega nekoliko godišnje, od rubeole isto tako i to od sredine 90-tih godina, dok oboljelih od parotitisa unazad 10 godina ima samo ispod 10 oboljelih godišnje

Neke zarazne bolesti na području Osječko-baranjske županije od 1986. do 2006. godine (Some communicable diseases in the territory of the Osijek-baranya County from 1986 to 2006.)

Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) prikupila je i obradila podatke o nekim zaraznim bolestima na području Županije i usporedila ih s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obrađeni su podaci od 1986. godine jer od te godine postoje podaci u ZZJZ Osijek koji odgovaraju sadašnjem teritorijalnom ustroju Županije. Podaci iz ranijih godina nisu u cijelosti sačuvani zbog čestog mijenjanja pripadnosti pojedine epidemiološke službe. Ratna događanja tijekom Domovinskoga rata imala su više ili manje utjecaja na kretanje svih zaraznih bolesti. Stope pojedinih zaraznih bolesti u Osječko-baranjskoj županiji pratile su stope u Hrvatskoj. Stope svraba i spolno prenosivih bolesti (sifilisa i gonoreje) nakon rata povećale su se u odnosu na stope u Hrvatskoj. Stopa tuberkuloze koja je prije rata bila bitno niža od one u Hrvatskoj, nakon rata se povećala iznad prosjeka u Hrvatskoj da bi se u zadnjih nekoliko godina izjednačila s prosjekom Hrvatske. Stopa streptokoknih i crijevnih zaraznih bolesti je bitno niža nego u Hrvatskoj

Neke zarazne bolesti na području Osječko-baranjske županije od 1986. do 2006. godine (Some communicable diseases in the territory of the Osijek-baranya County from 1986 to 2006.)

Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ Osijek) prikupila je i obradila podatke o nekim zaraznim bolestima na području Županije i usporedila ih s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obrađeni su podaci od 1986. godine jer od te godine postoje podaci u ZZJZ Osijek koji odgovaraju sadašnjem teritorijalnom ustroju Županije. Podaci iz ranijih godina nisu u cijelosti sačuvani zbog čestog mijenjanja pripadnosti pojedine epidemiološke službe. Ratna događanja tijekom Domovinskoga rata imala su više ili manje utjecaja na kretanje svih zaraznih bolesti. Stope pojedinih zaraznih bolesti u Osječko-baranjskoj županiji pratile su stope u Hrvatskoj. Stope svraba i spolno prenosivih bolesti (sifilisa i gonoreje) nakon rata povećale su se u odnosu na stope u Hrvatskoj. Stopa tuberkuloze koja je prije rata bila bitno niža od one u Hrvatskoj, nakon rata se povećala iznad prosjeka u Hrvatskoj da bi se u zadnjih nekoliko godina izjednačila s prosjekom Hrvatske. Stopa streptokoknih i crijevnih zaraznih bolesti je bitno niža nego u Hrvatskoj

Procijepljenost djece protiv hepatitisa B rođene od HbsAg pozitivnih majki (Rate of vaccination against hepatitis B for children of HBsAg positive mothers)

Cijepljenje novorođene djece HbsAg pozitivnih majki u Kliničkoj bolnici Osijek je započelo krajem 1986. godine kao nesustavno cijepljenje. Godine 1989. započinje rutinsko ispitivanje trudnica na nosilaštvo HBsAg na odjelu za ginekologiju i porodiljstvo Kliničke bolnice Osijek. Godine 1992. započinje rutinsko cijepljenje novorođene djece pozitivnih majki koje se nastavlja sve do kraja 2007. godine. U tom vremenu cijepljenje se provodi rekombinantnim cjepivom po shemi 0,1,2,12 mjeseci. Niti jedno dijete nije primilo hiperimuni gama globulin bez obzira na majčina obilježja. Od 1992. do 2008. godine ukupno su cijepljena 402 (61,2%) djeteta rođena od HbsAg+ majke s najmanje jednom dozom cjepiva. Ukupno 246 djece je započelo cijepljenje u vremenskom razmaku do mjesec dana nakon poroda, 17 (4,2%) djece s 1-12 mjeseci nakon poroda, a više od jedne godine poslije poroda cijepilo se 139 (34,6%) djece. U prva tri dana života cijepljenje je započeto u samo 70% djece. Uspješnost procijepljenosti djece cjepivom protiv HBV od 86,6% je još uvijek niža u odnosu na prosječnu procijepljenost djece protiv bolesti protiv kojih se cijepi prema Programu obvezatnog cijepljenja u Hrvatskoj

Procijepljenost djece protiv hepatitisa B rođene od HbsAg pozitivnih majki (Rate of vaccination against hepatitis B for children of HBsAg positive mothers)

Cijepljenje novorođene djece HbsAg pozitivnih majki u Kliničkoj bolnici Osijek je započelo krajem 1986. godine kao nesustavno cijepljenje. Godine 1989. započinje rutinsko ispitivanje trudnica na nosilaštvo HBsAg na odjelu za ginekologiju i porodiljstvo Kliničke bolnice Osijek. Godine 1992. započinje rutinsko cijepljenje novorođene djece pozitivnih majki koje se nastavlja sve do kraja 2007. godine. U tom vremenu cijepljenje se provodi rekombinantnim cjepivom po shemi 0,1,2,12 mjeseci. Niti jedno dijete nije primilo hiperimuni gama globulin bez obzira na majčina obilježja. Od 1992. do 2008. godine ukupno su cijepljena 402 (61,2%) djeteta rođena od HbsAg+ majke s najmanje jednom dozom cjepiva. Ukupno 246 djece je započelo cijepljenje u vremenskom razmaku do mjesec dana nakon poroda, 17 (4,2%) djece s 1-12 mjeseci nakon poroda, a više od jedne godine poslije poroda cijepilo se 139 (34,6%) djece. U prva tri dana života cijepljenje je započeto u samo 70% djece. Uspješnost procijepljenosti djece cjepivom protiv HBV od 86,6% je još uvijek niža u odnosu na prosječnu procijepljenost djece protiv bolesti protiv kojih se cijepi prema Programu obvezatnog cijepljenja u Hrvatskoj

Procijepljenost zdravstvenih djelatnika protiv hepatitisa B (Rate of anti-hepatitis B vaccination for health workers)

Zdravstveni su djelatnici tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti u povećanom riziku od zaražavanja hepatitis B virusom. Stoga je ministarstvo zdravstva RH još 1995. godine donijelo Odluku da se svi zdravstveni djelatnici obvezatno cijepe protiv hepatitisa B. Istom odlukom je odlučeno da se zdravstvenim djelatnicima prije cijepljenja ne trebaju određivati obilježja hepatitisa B u krvi u smislu prijašnje zaraze. Cjepivo i cijepljenje je povjereno zavodima za javno zdravstvo. Cijepljenje je obavljeno rekombinantnim cjepivom po shemi 0, 1, 6 mjeseci u područje deltoidnog mišića s dozom za odrasle od 0,1 ml. Cijepljenje je uspješno provedeno u 4303 zdravstvena djelatnika. Na području Osječko-baranjske županije od 1995. do veljače 2008. godine ukupno je cijepljeno 5500 zdravstvenih djelatnika s ukupno potrošenom 17.291 dozom. Prosječna potrošnja po cijepljenom zdravstvenom djelatniku je 3,14 doza cjepiva. Primarno je procijepljeno 82% zdravstvenih djelatnika od onih koji su započeli s cijepljenjem, a 70% u odnosu na ukupno zaposlene u zdravstvu županije

Procijepljenost zdravstvenih djelatnika protiv hepatitisa B (Rate of anti-hepatitis B vaccination for health workers)

Zdravstveni su djelatnici tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti u povećanom riziku od zaražavanja hepatitis B virusom. Stoga je ministarstvo zdravstva RH još 1995. godine donijelo Odluku da se svi zdravstveni djelatnici obvezatno cijepe protiv hepatitisa B. Istom odlukom je odlučeno da se zdravstvenim djelatnicima prije cijepljenja ne trebaju određivati obilježja hepatitisa B u krvi u smislu prijašnje zaraze. Cjepivo i cijepljenje je povjereno zavodima za javno zdravstvo. Cijepljenje je obavljeno rekombinantnim cjepivom po shemi 0, 1, 6 mjeseci u područje deltoidnog mišića s dozom za odrasle od 0,1 ml. Cijepljenje je uspješno provedeno u 4303 zdravstvena djelatnika. Na području Osječko-baranjske županije od 1995. do veljače 2008. godine ukupno je cijepljeno 5500 zdravstvenih djelatnika s ukupno potrošenom 17.291 dozom. Prosječna potrošnja po cijepljenom zdravstvenom djelatniku je 3,14 doza cjepiva. Primarno je procijepljeno 82% zdravstvenih djelatnika od onih koji su započeli s cijepljenjem, a 70% u odnosu na ukupno zaposlene u zdravstvu županije