Prirodna i kulturna baština u prostornim planovima i sudjelovanje graana u javnopolitičkom procesu

Rijeka Krka i Pokrčje svojom su prirodnom i kulturnom baštinom vrlo prepoznatljiv fenomen hrvatskog krajobraza i hrvatskog kulturnog naslijeđa. Očuvanje i zaštita prirodnih i kulturnih dobara, uz ostalo, osigurava se i provodi sustavom prostornog uređenja kroz dokumente prostornog uređenja. Dokumentima prostornog uređenja ostvaruju se ciljevi prostornog uređenja, među kojima su razumno korištenje i zaštita prirodne baštine te zaštita kulturnih dobara i vrijednosti. U postupku donošenja prostornih planova sudjeluje velik broj aktera s različitim interesima. Od posebne je važnosti sudjelovanje građana, koje je u zavisnosti od razvijenosti građanske političke kulture te svijesti i spremnosti elita na osiguravanje građanske participacije u procesu donošenja odluka. U prvom dijelu ovog rada prikazat će se tretman zaštite prirodne i kulturne baštine u prostornim planovima nekih županija te u prostornim planovima uređenja odabranih općina i gradova, posebno u Pokrčju. U drugom dijelu rada pokazat će se niska razina sudjelovanja građana u donošenju prostornih planova u jadranskim regijama, odnosno odabranim gradovima, te nepostojanje statistički značajne razlike u građanskoj participaciji u postupku donošenja prostornih planova i njihova zavisnost od razvijenosti građanstva. Ujedno, pokazano je da odrednice razvijenosti građanstva kao što su obrazovanje, slobodno vrijeme, mobilizacija, članstvo u udrugama i povjerenje u institucije objašnjavaju 22,5 % varijance građanske participacije u prostornom planiranju

LEVEL OF DEVELOPMENT OF CITIZENSHIP IN THE ADRIATIC REGIONS

U članku se analizira razvijenost građanstva na području jadranskih regija, odnosno odabranih gradova. Za analizu građanstva iz liberalne i komunitarne koncepcije i na njima utemeljenih teorija racionalnog izbora i strukturalnih teorija izvedeni su različiti modeli građanstva: model kognitivnog angažmana, model općih poticaja, model građanskog voluntarizma i model socijalnog kapitala. Iz različitih modela operacionalizirane su varijable koje su mjerene putem anketnog upitnika na slučajnom stratificiranom uzorku od 1127 ispitanika. Rezultati deskripcijske analize varijabli modela građanstva govore nam o različitoj distribuciji ispitivanih varijabli, što upozorava na kompleksnost mjerenja građanstva. Distribucija rezultata pokazuje više ili manje očekivane frekvencije pojedinih pokazatelja, bez ekstremnih odstupanja. Diskriminacijska analiza nam je pokazala da se do 9% ukupnog varijabiliteta među skupinama ispitanika različitih regija može pripisati skupovima ispitivanih varijabli različitih modela građanstva. Takav varijabilitet između regija je očekivan, jer se radi o vrlo sličnom kulturnom naslijeđu sa zajedničkom poviješću, sličnom političkom i društvenom kontekstu. Međutim, utvrđene razlike među regijama u odnosu na varijable modela građanstva, iako nisu velike, mogu se pripisati nekim specifičnostima razmatranih područja. Rezultati pokazuju da je razlikovanje ispitanika više uvjetovano življenjem u pojedinom gradu, nego socio-ekonomskim i urbanim obilježjima, što jasno potvrđuje važnosti društvenog i prostornog konteksta te kulturološke uvjetovanosti u razvoju građanstva.The articles analyzes the level of development of citizenship in the Adriatic regions, i.e. in a selection of cities. For the purpose of analysis of citizenship, from the liberal and communitarian conceptions, as well as the theories of rational choice and structural theories, which are based upon them, various models of citizenship have been derived: the model of cognitive engagement, the model of general stimuli, the model of civil voluntarism, and the model of social capital. From said models variables are operationalized, which are measured according to a sample survey based on a random stratified sample of 1127 examinees. The results obtained by descriptive analysis of the models of citizenship testify to a varied distribution of examined variables, which points to the complexity of citizenship measurement. The distribution of results shows more or less expected frequencies of particular indicators, with no extreme deviations. The discriminative analysis has demonstrated that up to 9 percent of total variability between groups of examinees in different regions may be ascribed to sets of examined variables of different citizenship models. Such variability between regions is expected, for they have a highly similar cultural heritage with common history and a similar political and social context. Still, the ascertained interregional differences with regard to the variables of citizenship models, although they are not momentous, can be ascribed to some specific traits of areas under consideration. The results show that differences between examinees are caused by residence in a particular city rather than by social-economical and urban characteristics, which clearly confirms the importance of the social and spatial context, and of culturological conditioning in the development of citizenship

Reforma lokalne samouprave: mogući smjerovi

Reforma upravno-teritorijalne organizacije treba uzeti u obzir socijalne i gospodarske pretpostavke te uvažiti minimalno tri osnovna zahtjeva – gospodarsku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identite

Realisation of the right to local self-government in spatial planning

U Hrvatskoj se raspravlja o razvijenosti lokalne samouprave, procesu decentralizacije, autonomiji i ograničenjima lokalne samouprave. Ustavno definiranje lokalne samouprave na tragu je načela supsidijarnosti iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Međutim, operacionalizacija ustavnih odredbi u zakonu koji uređuje pitanje lokalne samouprave i u sektorskim zakonima pokazuje da se Ustavom zajamčena prava lokalne samouprave ne osiguravaju u potpunosti, a naročito ne načelo supsidijarnosti. Analizira se politika prostornog uređenja koja obuhvaća poslove uređenja naselja i stanovanja te prostornog i urbanističkog planiranja. U prostornom uređenju, kao jednom od najznačajnijih poslova lokalne samouprave, narušava se autonomija lokalne samouprave kroz nepreciznu dodjelu poslova i preklapanje u nadležnostima između regionalne i lokalne razine, zadiranje u ovlasti lokalne samouprave, prekoračenje u provedbi nadzora i lošu praksu postupanja regionalnih i državnih tijela tijekom izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja.Spatial planning is a very important governance tool in local communities, because many local public affairs have their spatial component. The paper focuses on the realisation of the right to local self-government in Croatia in the field of spatial planning policy. In this manner, the paper follows current debates about the development of the Croatian local self-government, decentralisation process, local autonomy, and limitations to local governance. The Croatian Constitution accepts subsidiarity principle from the European Charter of Local Self-Government. Provisions of the Law on Local and Regional Self-Government and regulation of the sectoral Law on Spatial Planning and Construction do not fully ensure the implementation of the constitutional right to local self-government: subsidiarity principle and the principle of control of constitutionality and legality are particularly endangered. The main issues tackle imprecise regulation of local affairs, unclear delimitation of local and regional competences with regard to spatial planning, the possibility of intervening into local powers by the means of secondary legislation and spatial plans of the counties, the power of central bodies to misuse their control competences, legally imposed obligation of local units to ask for opinions, comments, and consents of separate and higher bodies, bad practice of regional and central bodies during the preparation of local spatial plans, etc. The position of local councils, which are competent only to adopt the spatial plan as a whole document, without having a possibility to amend its draft version, is quite remarkable in the negative sense of the word. Such a situation puts elected local councillors in an absurd situation

Citizenship and the Forms of Political Support: A Case-Study of the Croatian Adriatic Regions

U članku razmatramo pitanje političke potpore u Hrvatskoj koja se odnosi na povjerenje i legitimitet spram autoriteta i institucija koje postoje u političkome sustavu. Dosadašnja istraživanja koja su se provodila u Hrvatskoj govore o relativno niskoj razini povjerenja u političke autoritete i institucije. U radu polazimo od Eastonovih dimenzija političke potpore: potpora autoritetu, potpora institucijama, potpora demokraciji i potpora zajednici. Svi ti oblici političke potpore subjektivne su orijentacije građana prema jedinicama političkog sustava. Odnos građana prema jedinicama političkog sustava otvara, s druge strane, pitanje građanstva. Na temelju različitih modela građanstva razmatramo odnos elemenata političkog sustava i različitih dimenzija političke potpore u specifičnom kontekstu jadranskih županija. Rezultati do kojih smo došli upućuju na to da se razina potpore povećava od nižih, specifičnih oblika potpore (potpora autoritetima i potpora institucijama), gdje je ona relativno niska, prema višim, difuznim oblicima potpore (potpora zajednici). U pozadini političke potpore, naročito potpore demokraciji, jesu performanse političkog sustava, odnosno potpora je više instrumentalno nego intrinzično utemeljena.The article is dealing with the issue of political support in Croatia, related to the issues of trust and legitimacy towards authority and institutions, as the elements of the political system. Previous research conducted in Croatia evidences a relatively low level of trust in the political authorities and institutions. In this paper we go by Easton’s dimensions of political support: authority support, support to institutions, support to democracy and support to community. All these forms of political support represent the subjective orientations of citizens towards the units of the political system. On the other hand, orientation and relationship of citizens towards the units of the political systems poses the question of citizenship. The paper is exploring the relation of subjective orientations of citizens towards the political systems units and different dimensions of political support in the specific context of Adriatic regions of Croatia, on the basis of the established models of citizenship developed by various authors. The results point out that the level of support rises as we go from the lower, specific types of support (support to authorities and support to institutions) towards higher, diffuse modes of support (support to community). In the background of the political support, especially “support to democracy”, there are performances of the political system. In other words, political support is more instrumentally then intrinsically founded

Constitutional Determination of Local Self-government in Transitional Countries of Central and Eastern Europe (comparative analysis)

U radu se želi ukazati na važnost lokalne samouprave u razvoju demokracije pojedinog društva. Ono što se posebno naglašava su ustavno zajamčena prava na lokalnu samoupravu. U prvom dijelu rada u najkraćim crtama pokušava se pojmovna razgraničiti pojam lokalne samouprave u odnosu na neke slične pojmove. U drugom dijelu rada prikazani su ustavi tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, s posebnim naglaskom na ustavno određenje lokalne samouprave. Također je razmotrena i ustavna stipulacija načela Europske povelje o lokalnoj samoupravu pojedinih zemalja. Došlo se zaključka da se sva bitna obilježja koja osiguravaju samostalnost jedinica lokalne samouprave nalaze uporište u većini analiziranih ustava.The article deals with the importance of local self-government in development of particular society. It particularly stresses right to local self-government guaranteed by constitution. In the first part author deals with the definition of the term of local self-government. The second part presents the constitution of transitional countries of Central and Eastern Europe with the accent on constitutional determination of local self-government. The author also analysis the constitutional stipulation of principles of the European Charter dealing with the local self-government of particular countries. Finally author concludes that all important characteristic of local self-government autonomy are found in most of the constitutions being analyzed

Trudnoća i porođaj uz dijabetes melitus ovisan o inzulinu u KBC-u Split – retrospektivno istraživanje

Abstract. Aim: To evaluate the prevalence, assessment, and perinatal outcome of pregnancies complicated with diabetes mellitus type 1 (DM type 1) at a tertiary perinatal center in the town of Split, Dalmatia County. Materials and methods: The investigation was designed as a retrospective cohort study. All pregnant women with DM type 1 that were supervised and gave birth at Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Split University Hospital Center during a 7-year period (2009-2015), including those diagnosed in 2015 and having delivered in 2016, were included in the study group. Data were collected by the census method from legal protocol books. Control group included DM type 1-free pregnancies entered in the same protocol books just following a particular study woman, if meeting all inclusion and exclusion criteria. Results: There were 70 DM type 1 pregnancies, accounting for 0.2% of all deliveries. DM type 1 group newborns were statistically heavier (3650±605 vs. 3428±591g; p=0.031), more frequent large for gestational age (24.3% vs. 5.7%; p=0.002) and macrosomic (24.3% vs. 10%; p=0.033). Compared to control group, DM type 1 women had a significantly higher delivery rate in the 37th to 39th week of gestation (84.3% vs. 58.6%; p=0.001) and higher cesarean section rate (61.4% vs. 32.9%; p=0.001). Conclusion: DM type 1 significantly influences perinatal outcome. It requires multidisciplinary approach and complete supervision should be provided at specialized centers. Respecting the fetal origin of adult diseases theory, inappropriate protocol(s) and/or individual decision(s) can have many health consequences throughout newborns life, which highlights DM type 1 pregnancies to a public health level issue.Sažetak. Cilj: Ispitati učestalost, način nadzora i perinatalni ishod trudnoća kompliciranih dijabetes melitusom ovisnim o inzulinu (DM tip 1) u tercijarnom perinatalnom centru u Splitu. Materijali i metode: Istraživanje je osmišljeno kao retrospektivna kohortna studija. Popisnom su metodom uključene sve trudnice s dijabetes melitusom ovisnim o inzulinu koje su nadzirane i rodile su u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split u sedmogodišnjem periodu, od prosinca 2009. do prosinca 2015. godine, uključujući i one dijagnosticirane u 2015. godini koje su rodile početkom 2016. godine. Kontrolnu je skupinu sačinjavao jednak broj fizioloških trudnoća upisanih u Rađaonski protokol – neposredno nakon poroda pojedine ispitanice sa šećernom bolešću uzimani su podatci prve sljedeće rodilje iz kontrolne skupine. Obje skupine ispitanica zadovoljavaju kriterije uključenja i isključenja. Rezultati: U Klinici je analizirano 70 trudnoća i porođaja s dijabetes melitusom ovisnim o inzulinu, što je sačinjavalo 0,2 % ukupnih poroda. Novorođenčad majki s DM-om tipa 1 bila je statistički značajno teža od kontrolne skupine (3650±605 vs. 3428±591 g; p=0,031), češće je bila hipertrofična (24,3 % vs. 5,7 %; p=0,002) i makrosomna (24,3 % vs. 10 %; p=0,033). U usporedbi s kontrolnom skupinom, u ispitivanoj skupini bilo je statistički značajno više porođaja između 37. i 39. tjedna trudnoće (84,3 % vs. 58,6 %; p=0,001), uz značajno višu stopu dovršenja poroda carskim rezom (61,4 % vs. 32,9 %; p=0,001). Zaključak: DM tip 1 značajno utječe na perinatalni ishod, zahtijeva multidisciplinaran pristup i nadzor u visokospecijaliziranim centrima. Uzimajući u obzir da čimbenici intrauterinog života imaju ulogu i u razvoju mnogih bolesti u djece i odrasloj dobi, neadekvatni postupci i individualne odluke mogu pratiti dijete tijekom života, a i pogoršati postojeće majčine komplikacije, što ovoj bolesti daje još veću važnost