'Faculty of Political Science, University of Zagreb'
Abstract
U članku se analizira razvijenost građanstva na području jadranskih regija, odnosno
odabranih gradova. Za analizu građanstva iz liberalne i komunitarne
koncepcije i na njima utemeljenih teorija racionalnog izbora i strukturalnih
teorija izvedeni su različiti modeli građanstva: model kognitivnog angažmana,
model općih poticaja, model građanskog voluntarizma i model socijalnog kapitala.
Iz različitih modela operacionalizirane su varijable koje su mjerene putem
anketnog upitnika na slučajnom stratificiranom uzorku od 1127 ispitanika.
Rezultati deskripcijske analize varijabli modela građanstva govore nam o različitoj
distribuciji ispitivanih varijabli, što upozorava na kompleksnost mjerenja
građanstva. Distribucija rezultata pokazuje više ili manje očekivane frekvencije
pojedinih pokazatelja, bez ekstremnih odstupanja. Diskriminacijska analiza
nam je pokazala da se do 9% ukupnog varijabiliteta među skupinama ispitanika
različitih regija može pripisati skupovima ispitivanih varijabli različitih modela
građanstva. Takav varijabilitet između regija je očekivan, jer se radi o vrlo
sličnom kulturnom naslijeđu sa zajedničkom poviješću, sličnom političkom i
društvenom kontekstu. Međutim, utvrđene razlike među regijama u odnosu na
varijable modela građanstva, iako nisu velike, mogu se pripisati nekim specifičnostima
razmatranih područja. Rezultati pokazuju da je razlikovanje ispitanika
više uvjetovano življenjem u pojedinom gradu, nego socio-ekonomskim
i urbanim obilježjima, što jasno potvrđuje važnosti društvenog i prostornog
konteksta te kulturološke uvjetovanosti u razvoju građanstva.The articles analyzes the level of development of citizenship in the Adriatic
regions, i.e. in a selection of cities. For the purpose of analysis of citizenship,
from the liberal and communitarian conceptions, as well as the theories of
rational choice and structural theories, which are based upon them, various
models of citizenship have been derived: the model of cognitive engagement,
the model of general stimuli, the model of civil voluntarism, and the model
of social capital. From said models variables are operationalized, which are
measured according to a sample survey based on a random stratified sample
of 1127 examinees. The results obtained by descriptive analysis of the models
of citizenship testify to a varied distribution of examined variables, which
points to the complexity of citizenship measurement. The distribution of results
shows more or less expected frequencies of particular indicators, with no
extreme deviations. The discriminative analysis has demonstrated that up to 9
percent of total variability between groups of examinees in different regions
may be ascribed to sets of examined variables of different citizenship models.
Such variability between regions is expected, for they have a highly similar
cultural heritage with common history and a similar political and social context.
Still, the ascertained interregional differences with regard to the variables
of citizenship models, although they are not momentous, can be ascribed to
some specific traits of areas under consideration. The results show that differences
between examinees are caused by residence in a particular city rather
than by social-economical and urban characteristics, which clearly confirms
the importance of the social and spatial context, and of culturological conditioning
in the development of citizenship
