23 research outputs found

    Strojevi za izradu pletiva prikazani na sajmu ITMA 2019 u Barceloni

    Get PDF
    18. međunarodni sajam tekstilnih strojeva, opreme i tekstila ITMA 2019 održan je od 20. do 26. lipnja 2019. u Barceloni uz glavni moto: Inoviranje svijeta tekstila. U članku je dan osvrt na zanimljivosti prikazane iz područja pletenja i pletaćih sustava i tehnologija

    U Lodzu, Poljska, održan 49. međunarodni kongres tehnologa-pletača

    Get PDF
    U Lodzu, poznatom centru Poljske tekstilne industrije i znanosti, od 2. do 4. listopada 2018. godine održan je 49. kongres tehnologa-pletača, IFKT 2018, (IFKT – International Federation of Knitting Technologists). Kongres je organizirala poljska sekcija tehnologa-pletača, koju su predvodili dr. Elzbieta Mielicka i glavni tajnik Udruge prof.dr.ing. Marcus Weber. Snažnu potporu kongresu dao je Tekstilni istraživački institut iz Lodza. Kongresu tehnologa-pletača nazočilo je oko osamdeset sudionika iz 16 zemalja. Nakon dugo vremena bili su prisutni predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Bangladeša. Bilo je zanimljivih izlaganja i rasprava iz raznih područja izrade i primjene pletiva. Nekoliko referata bilo je posvećeno ručnom pletenju

    Strojevi za izradu pletiva prikazani na sajmu ITMA 2019 u Barceloni

    Get PDF
    18. međunarodni sajam tekstilnih strojeva, opreme i tekstila ITMA 2019 održan je od 20. do 26. lipnja 2019. u Barceloni uz glavni moto: Inoviranje svijeta tekstila. U članku je dan osvrt na zanimljivosti prikazane iz područja pletenja i pletaćih sustava i tehnologija

    World cotton production with particular reference to Peru

    Get PDF
    Koristeći baze podataka UN, FAO, navedena je svjetska proizvodnja pamučnih vlakana za posljednjih pedeset godina s osvrtom na dvadeset najznačajnijih proizvođača. Danas Kina i Indija proizvode oko 50 % svjetske proizvodnje pamučnog vlakna, a sedam zemalja, oko 80 %. U posljednjih desetak godina Peru proizvodi 45 do 50 tis. t godišnje, pretežito pamučnog vlakna dugog i ekstra dugog vlaska sorte Tanguis i Pima te del Cerro i Aspero. Peru proizvodi i oko 1500 t organskog pamučnog vlakna. U radu su navedene cijene pamučnog vlakna preuzete s burzi koje trguju pamučnim vlaknima. Peru izvozi oko 70 % svoje proizvedene odjeće na američko tržište.By using UN and FAO databases, the world production of cotton fibers is shown over the past fifty years, and twenty most important manufacturers are mentioned. Today, China and India produce about 50 % of the world cotton production and seven countries about 80 %. Over the past decade or so Peru has been producing 45 to 50 thousand tons per year, mostly long and extralong staple cotton fiber types Tanguis and Pima and del Cerro Aspero. Peru also produces approximately 1,500 t of organic cotton fibers. The paper also lists the cotton prices taken from cotton exchanges. Peru exports around 70 % of high-quality and fashionable clothes to the American market

    Impact of yarn count, noil percentage and yarn tension on structure of jersey fabric

    Get PDF
    Klasičnim postupkom predenja na prstenastoj predilici ispredene su pređe iz egipatskog pamuka Giza 75 FG finoća 14,3, 16,7, 20,0 i 25,0 tex. Svaka od navedenih pređa ispredena je sa većim koeficijentom uvijanja i različitim postotkom isčeska 14, 16, 18 i 20 %. Na kružnopletaćem jednoigleničnom stroju malog promjera iz navedenih pređa izrađene su dvije grupe glatko kulirnih desno-lijevih pletiva s različitom napetosti pređe pri njenom ulasku u pletaći sistem. Prva je grupa uzoraka izrađena s uobičajenom napetosti pređe koja se koristi kod izrade ovakvih pletiva (0,15 cN/tex), dok je druga grupa uzoraka izrađena s većom napetosti (0,40 cN/tex). Dobivena mjerenja statistički su obrađena i testirana.Using the combed cotton spinning route, a number of yarns from Egyptian cotton Giza 75 FG with counts of 14.3, 16.7, 20.0 and 25.0 tex were spun. Each of the yarns were spun with a higher twist factor and different noil percentage of 14, 16, 18 and 20%. The yarns are being used to knit two groups of plain single jersey fabrics on a small diameter single bed circular knitting machine with two different yarn tensions at the knitting zone. The first group of samples was knitted with a usual yarn tension used in making knitted fabrics underwear (0.15 cN/tex), while the other group of sample was knitted with a higher tension (0.40 cN/tex). The measurements are statistically analyzed and tested

    Rastezljivost desno-desnih platirnih pletiva za izradu rekreacijske odjeće

    Get PDF
    Izrađena su i analizirana četiri uzorka desno-desnih kulirnih pletiva koja se upotrebljavaju u izradi rekreacijske odjeće. Prvi uzorak je izrađen s pamučnom pređom finoće 20 tex u glatkom kulirnom desno-desnom prepletu. Ovaj uzorak služi kao osnovica za usporedbu parametara strukture i rasteznih svojstava ostalih uzoraka koji su izrađeni u platirnim prepletima. Drugi je uzorak izrađen u djelomičnom platiranju, raporta 1+3. U ovom slučaju svi su redovi izrađeni s pamučnom pređom finoće 20 tex, a u svako četvrti red je upletena poliamidna (PA) filamentna pređa finoće 44 dtex. Treći je uzorak pletiva izrađen u djelomičnom platiranju 1+1, tj. u jedan se red upliće samo temeljna pamučna pređa finoće 20 tex, a u drugi red, pored ove pređe se upliće PA filamentna pređa finoće 44 dtex. Četvrti je uzorak izrađen u potpunom platiranju pri čemu se u svaki red pletiva upliću po jedna pamučna pređa finoće 20 tex i jedna PA filamentna pređa finoće 44 dtex. Svi su uzorci izrađeni na kružnopletaćem dvoigleničnom stroju finoće E17. Analizirani su parametri strukture pletiva i rastezna svojstva

    Thermophysiological wear comfort of viscose and tencel socks

    Get PDF
    Projektirane su i izrađene muške čarape u višestruko platirnom desno-lijevom prepletu s viskoznom i tencel pređom finoće 20 tex, multifilamentnom PA 6.6 pređom finoće 156 i 220 dtex i pamučnom pređom finoće 25 tex. Određena je masa, debljina, visina tijela, duljina stopala, polovica opsega tijela i polovica opsega stopala čarape. Određena je termofiziološka udobnost čarapa mjerenjem otpora prolazu topline na termalnom stopalu. Rezultati su pokazali da uzorci čarapa koji u strukturi imaju prstenastu pređu imaju veći otpor prolazu topline u odnosu na uzorke sa rotorskom i aerodinamičkom pređom. Dobivena razlika otpora prolazu topline uzoraka čarapa po tipu bazne pređe je značajna. Najveći otpor prolazu topline imaju viskozne čarape izrađene iz prstenastih pređa uz dodatak grublje pamučne i PA 6.6. pređe, dok najmanji otpor imaju čarape iz tencel rotorske pređe.Men’s socks were designed and manufactured in multiple plated single jersey structure using 20 tex viscose and Tencel yarn, 156 and 220 dtex multifilament PA 6.6 yarn and 25 tex cotton yarn. Sock mass and sock thickness were determined, the height of the sock leg, the length of the sock foot and half of the leg circumference and half of the foot circumference were measured. Thermophysiological sock wear comfort was determined by measuring thermal resistance on the thermal foot manikin. The results revealed that the sock samples containing the ring spun yarn in the structure had higher thermal resistance than the socks containing rotor and air-jet spun yarns. The obtained difference of thermal resistance of the sock samples per type of the basic yarn was significant. The viscose socks made of ring spun yarns with an added coarser cotton yarn and PA 6.6 yarn had the highest thermal resistance, while the lowest thermal resistance was recorded for the Tencel rotor spun yarns
    corecore