Odnos između proljetne selidbe, temperature i godina istraživanja kod čvorka Sturnus vulgaris

The global average temperature has increased over the past 100 years, and the climate change has produced many responses in the plants, animals and the whole ecosystems. Numerous researches have discussed about the use of birds (and other organisms) as sensitive biomonitors for warm springs. I have been examining long-term trends of spring arrival in a population of Common Starling Sturnus vulgaris studied during 34 years in order to document patterns of its temporal variation and relationships to local spring temperatures. Common Starling is a short-distance migrant, wintering in the Mediterranean region (southwest Europe and northwest Africa). Many works from different areas have devoted attention to the negative correlation between the dates of spring migration and year, and the negative correlation between the dates of spring migration and air spring temperatures. In this study, the correlation between mean spring air temperatures and arrival date was not significant. Furthermore, the relationship between mean spring air temperatures and year was not significant either. Moreover, no significant correlation between arrival date and the entire research period (1980–2013) was detected.Na području Mokrica (Hrvatsko zagorje) je u razdoblju od 1980. do 2013. godine praćena proljetna selidba čvorka. Statistička je analiza pokazala da nije bilo ranijeg povratka čvoraka sa zimovanja u spomenutom razdoblju. Također, srednja mjesečna temperatura mjeseca veljače i ožujka nije se značajno promijenila od 1980. do 2013. godine. Prosječna temperatura na globalnoj je razini porasla u posljednjih stotinjak godina te su mnogi organizmi, pa tako i ptice, odgovorili na te promjene svojim životnim ciklusima. Mnoge se ptičje vrste vraćaju ranije sa zimovanja, neke su počele ranije s polaganjem jaja, jedne nesu veći broj jaja, druge nesu veća jaja, treće pomiču areal rasprostranjenja itd. Do sada je najviše radova objavljeno iz područja fenologije. Stupanj fenoloških promjena varira između vrsta, između lokaliteta, ali i unutar iste vrste različitih lokaliteta. Nužna su daljnja istraživanja i traženja još mnogih odgovora na klimatske promjene za razne životne cikluse ptica budući da je ornitofauna važna sastavnica mnogih ekosustava, a ptice imaju i značajnu ulogu bioindikatora

Praćenje povratka sa zimovanja populacije lastavice (Hirundo rustica) iz Mokrica (Hrvatska), 1980–2011

This paper shows the results of observed barn swallow Hirundo rustica arrival from wintering in Africa, south of the Sahara, to the nesting area in the village Mokrice (northwestern Croatia). The local barn swallow population was monitored for three decades (1980–2011). Although there have been constant fluctuations in date of spring arrival, there was no significant change in the trend of the arrival time. Spring air temperature (March–April), measured at a nearby meteorological station, showed a trend of significant increase in the average temperature by approximately 2.2 °C in the same period.Izloženi su rezultati opažanja u dolasku lastavica (Hirundo rustica) sa zimovanja iz Afrike južno od Sahare na područje gniježđenja u selo Mokrice (sjeverozapadna Hrvatska, Hrvatsko zagorje) u razdoblju od 1980. do 2011. godine. Iako su zabilježene stalne fluktuacije u datumu proljetnog dolaska, utvrđeno je da nije došlo do promjena u trendu vremena dolaska. Oscilacije temperature proljetnih mjeseci (ožujak–travanj) u najbližoj meterološkoj postaji ukazuju na trend porasta prosječne temperature za otprilike 2,2 °C u istom razdoblju

Dugogodišnje istraživanje dimenzija jaja populacije poljskog vrapca Passer montanus u odnosu na klimatske promjene

Recent studies have illustrated that increasing temperatures have had considerable effects on species and entire ecosystems. In this study I examine long-term trends of egg dimensions (length, breadth and volume) in the population of Tree Sparrows (Passer montanus), investigated during 36 years (1980–2015), in relation to spring temperatures. This species is a common, sedentary, hole-nesting and socially monogamous passerine bird in research area. Research took place in Mokrice area in north-western Croatia. Average temperatures in spring (mean March–April) have significantly increased during the monitored period of time. In population in north-western Croatia there was no increase or decrease in egg dimensions. Correlations between mean spring temperatures and mean egg length, and egg breadth and egg volume were not significant. Spring precipitations (March–April) did not change over the years and did not affect egg dimensions. Data on changes in egg dimensions are relatively scarce in comparison with data on other breeding parameters in birds and, in some cases, controversial; some authors report increase in egg dimensions while others report decreases in egg dimensions in different bird species and populations as a response to climate warming. Thus, changes in egg dimension are a very complex issue in bird demography because there are many traits apart from climate that have impact on egg size, such as female condition, genetic and habitat characteristics etc., so further investigations on this subject are necessary.U posljednjih dvadesetak godina sve više radova dokumentira utjecaj klimatskih promjena kako na pojedine vrste tako i na cijele ekosustave. U ovome radu dati su rezultati dugogodišnjeg uzorkovanja dimenzija jaja (duljina, širina i volumen) populacije poljskog vrapca u odnosu na srednje proljetne temperature (ožujak–travanj) i srednju količinu padalina (ožujak–travanj) tijekom 36–godišnjeg razdoblja. Općenito, o utjecaju okolišnih čimbenika na dimenzije jaja ima malo objavljenih radova. Uzorkovanja u ovome radu obavljena su na području sela Mokrice (sjeverozapadna Hrvatska) u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Proljetne su temperature u prosjeku značajno porasle u istraživanom razdoblju dok u padalina nije bilo promjena. Međutim, nije došlo do odgovora na porast srednje proljetne temperature (ožujak–travanj) u istraživane populacije u smislu povećanja ili smanjenja dimenzija jaja. Rezultati istraživanja u ovom području demografije ptica su oskudni i u nekim slučajevima kontradiktorni. Neki autori govore o povećanju prosječne veličine jaja, dok drugi govore o smanjenju veličine jaja u nekih vrsta ptica kao odgovor na porast temperature. Očito, veličina jaja u ptica složeno je pitanje budući da je tu uključeno i niz drugih čimbenika osim sve toplijih proljeća, primjerice stanje ženke, genetička komponenta, obilježja staništa itd

Datumi povratka vuge (Oriolus oriolus L.) Sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na sve toplija proljeća

Numerous regions worldwide are affected by Earth climate warming. Most studies of bird phenology in relation to global and regional climate change have focused on trends in arrival dates and breeding dates. The study investigates the results of phenological spring migration research on Eurasian Golden Oriole during a period of 26 years (1991–2016) in relation to average spring air temperatures (April–May) and year in deciduous forests (northwestern Croatia). Data is available for spring arrivals detected by the first song. Arrival date advanced significantly during the research period. According to the linear regression slopes, models suggested that in Eurasian Golden Oriole arrival date has advanced 6 days in period 1991–2016. Furthermore, average spring air temperatures (April–May) increased significantly during the study period. Furthermore, date of arrival was significantly negative correlated with average spring temperatures. My results provide evidence that warms spring has impacted spring migration arrival dates of Eurasian golden oriole of the deciduous forests in northwestern Croatia.Klimatsko zatopljenje dokumentirano je na mnogim područjima Zemlje. Mnogi znanstveni radovi o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet ponajprije se odnose na fenologiju, a u prvom redu na povratak ptica sa zimovanja i početak nesidbe jaja. U ovome članku prezentiraju se rezultati 26-godišnjeg (1991-2016) praćenja proljetne migracije vuge u bjelogoričnim šumama na području sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na prosječne proljetne temperature travnja i svibnja (razdoblje povratka sa zimovanja). Podaci su se prikupljali na temelju prvog glasanja vuge pojedine godine. Dobiveni rezultati sugeriraju da se vuge vraćaju šest dana ranije u odnosu na početnu godinu istraživanja. U spomenutom istraživačkom razdoblju osim što se vuge na području gniježđenja pojavljuju sve ranije, istodobno je došlo do signifikantnog porasta prosječnih temperatura travnja i svibnja. Zabilježena je značajna negativna korelacija između datuma povratka i prosječnih proljetnih temperatura, što nas upućuje na zaključak da su sve toplija proljeća vjerojatno razlogom sve ranijeg povratka vuge sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske

Utjecaj uklanjanja jaja iz gnijezda na veličinu pologa u čvorka Sturnus vulgaris

U ornitološkoj se literaturi spominje različito ponašanje ptica ako im uzimamo jaja tijekom nesenja. Neke su ptice snesle znatno više jaja u odnosu na broj karakterističan za vrstu, dok u drugih to nije zabilježeno. Na području Mokrica (sjeverozapadna Hrvatska) uzimao sam jaja čvorka Sturnus vulgaris iz parova gnijezda (prvi polog, 2003. godine). Iz jednog para uzimao sam svako sneseno jaje, iz drugog para svako jaje sneseno nakon prvog jajeta, iz trećeg para svako jaje sneseno nakon drugog jajeta i tako dalje – do šestog para gnijezda gdje sam uzimao svako jaje sneseno nakon petog jajeta. U gnijezdima gdje sam uzeo i prvo jaje ptice su prestale nesti dok su u ostalim gni jezdi ma nesle do broja karakterističnog za vrstu. U prosjeku je sneseno 6,11 jaja po gnijezdu što nije značajno različito od prosječne veličine pologa čvorka utvrđene u dosadašnjim istraživanjima iste populacije

Utjecaj uklanjanja jaja iz gnijezda na veličinu pologa u čvorka Sturnus vulgaris

U ornitološkoj se literaturi spominje različito ponašanje ptica ako im uzimamo jaja tijekom nesenja. Neke su ptice snesle znatno više jaja u odnosu na broj karakterističan za vrstu, dok u drugih to nije zabilježeno. Na području Mokrica (sjeverozapadna Hrvatska) uzimao sam jaja čvorka Sturnus vulgaris iz parova gnijezda (prvi polog, 2003. godine). Iz jednog para uzimao sam svako sneseno jaje, iz drugog para svako jaje sneseno nakon prvog jajeta, iz trećeg para svako jaje sneseno nakon drugog jajeta i tako dalje – do šestog para gnijezda gdje sam uzimao svako jaje sneseno nakon petog jajeta. U gnijezdima gdje sam uzeo i prvo jaje ptice su prestale nesti dok su u ostalim gni jezdi ma nesle do broja karakterističnog za vrstu. U prosjeku je sneseno 6,11 jaja po gnijezdu što nije značajno različito od prosječne veličine pologa čvorka utvrđene u dosadašnjim istraživanjima iste populacije

Izostanak podrške hipotezi ustupka između dimenzija i broja jaja tijekom prvog, drugog i trećeg gniježđenja poljskog vrapca Passer montanus

The trade-off between egg dimensions and clutch size is an important factor in life-history theory. Compromise between egg size and clutch size has been demonstrated in many species with negative, positive and non-significant correlations. The aim of the present study was to examine the relationship between egg dimensions (length, breadth, volume) and clutch size in a Croatian population of the Tree Sparrow Passer montanus for their first, second and third clutches in 2019. Neither negative nor positive associations were found between clutch size and egg dimensions in this study. Results do not support predictions based on the hypothesis of compromise between egg size (egg dimensions) and the number of eggs laid per nest (optimal clutch size/egg size).Istraživan je odnos između dimenzija jaja (duljine, širine i volumena) i broja jaja u gnijezdu poljskog vrapca Passer montanus tijekom prvog, drugog i trećeg legla na području sjeverozapadne Hrvatske 2019. godine, kako bi se utvrdilo eventualno postojanje kompromisa između dimenzija i broja jaja u pologu. Tijekom uzorkovanja korištene su škrinjice za gniježđenje s pokretnim otvorom radi jednostavnog pristupa gnijezdu. Kompromis između veličine jaja i broja snesenih jaja dokazan je kod nekih vrsta ptica ali i nekih drugih životinjskih vrsta. Objavljeni radovi dijelom govore o negativnoj korelaciji, dijelom o pozitivnoj, ali rezultati kod većine istraživanja prezentiraju nepovezanost. Rezultati ovog istraživanja ne podupiru hipotezu ustupka (trade-off), odnosno nije zabilježen kompromis između dimenzija jaja i broja jaja snesenih u pojedino gnijezdo niti u jednom od tri gniježđenja tijekom sezone

Neka obilježja gniježđenja bijele pastirice (Motacilla alba) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

In this study, some key aspects of the breeding performance of the pied wagtail are reported for the first time in northwestern Croatian. Only first clutches are included. The average egg length was 20.04 mm, breadth = 14.96 mm, volume = 2276.41 mm³ and egg shape index = 1.34. Egg dimensions and shape index did not vary significantly among the years in the study period (2006 to 2008). Egg size differences of the pied wagtail in different clutch size classes were also not significant. Egg length and egg breadth had the significant positive correlation. Average full clutch size for three years combined was 5.29, ranged from four to six eggs and modal clutch size was five (63.1 %). There was no significant difference in clutch size across the three years. We did not find any evidence for negative or positive relationships between clutch size and egg size in the researched bird species.U ovome radu prezentiraju su neki od parametara gniježđenja bijele pastirice na području sjeverozapadne Hrvatske. Istraživanje je obuhvaćalo razdoblje od 2006. do 2008. godine. U analizu je uključeno samo prvo gniježđenje u sezoni. Prosječna duljina jaja iznosila je 20,04 mm, širina 14,96 mm, volumen 2276,41 mm³ i indeksa oblika jaja 1,34. Dimenzije jaja kao i njihov oblik nisu bili značajno različiti tijekom istraživanih godina. Zabilježen je značajan pozitivni suodnos između dužine i širine jaja. Prosječno je u gnijezdu bilo 5,29 jaja (minimalno 4, maksimalno 6) – najčešće pet (63,1 %). Veličina pologa nije značajno varirala između godina istraživanja. Također nije bilo značajne povezanosti, bilo pozitivne ili negativne, između veličine jaja i veličine pologa

Klimatske promjene i proljetne migracije žutarice Serinus serinus

Numerous migratory bird species have advanced their spring arrival over the past few decades. These arriving changes may be associated with climate change. The aim of this paper was to examine how the timing of the European Serin Serinus serinus spring migration is related to the year and the local spring air temperatures. The study was conducted in the rural area of the village Mokrice in north-western Croatia. This study shows that the European Serins have significantly advanced their first arrival date over the 37-year period by eight days. Over the same research period, the mean spring air temperature has significantly increased as well. The results indicate that the average spring air temperature affects the spring migration phenology of the European Serin in north-western Croatia.Ptice su jedna od najbolje istraženih životinjskih skupina u odnosu na recentne klimatske promjene, a to se posebice odnosi na njihovu fenologiju. Mnoge vrste ptica reagiraju na sve toplija proljeća posljednjih desetljeća te se vraćaju ranije sa zimovanja ili sve ranije polažu jaja, ali ne sve vrste ili populacije unutar iste vrste. U ovom članku prezentirani su rezultati praćenja proljetne selidbe lokalne populacije žutarice Serinus serinus na području naselja Mokrice (46°00’N – 15°55’E; 6,4 km²; oko 140 m nadmorske visine; sjeverozapadna Hrvatska) u razdoblju od 1980. do 2016. godine. Prvo proljetno opažanje ptice često se koristi u analizama. Međutim u ovome članku, prvo pojavljivanje predstavlja prosjek prvih pet opaženih ptica kako bi se izbjegao mogući utjecaj eventualno ekstremno ranog povratka jednog primjerka na ukupni rezultat. Rezultati ukazuju na sve raniji povratak žutarice sa zimovanja na područje gniježđenja, odnosno, ptice se vraćaju osam dana ranije 2016. u odnosu na 1980. godinu. U spomenutom razdoblju došlo je do statistički značajnog porasta srednje proljetne temperature zraka, a korelacija između datuma povratka i srednje temperature ukazuje na značajnu povezanost tih parametara što u konačnici upućuje na zaključak da sve toplija proljetna temperatura utječe na raniji povratak žutarice sa zimovanja u 37-godišnjem razdoblju

Neka obilježja gniježđenja bijele pastirice (Motacilla alba) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

In this study, some key aspects of the breeding performance of the pied wagtail are reported for the first time in northwestern Croatian. Only first clutches are included. The average egg length was 20.04 mm, breadth = 14.96 mm, volume = 2276.41 mm³ and egg shape index = 1.34. Egg dimensions and shape index did not vary significantly among the years in the study period (2006 to 2008). Egg size differences of the pied wagtail in different clutch size classes were also not significant. Egg length and egg breadth had the significant positive correlation. Average full clutch size for three years combined was 5.29, ranged from four to six eggs and modal clutch size was five (63.1 %). There was no significant difference in clutch size across the three years. We did not find any evidence for negative or positive relationships between clutch size and egg size in the researched bird species.U ovome radu prezentiraju su neki od parametara gniježđenja bijele pastirice na području sjeverozapadne Hrvatske. Istraživanje je obuhvaćalo razdoblje od 2006. do 2008. godine. U analizu je uključeno samo prvo gniježđenje u sezoni. Prosječna duljina jaja iznosila je 20,04 mm, širina 14,96 mm, volumen 2276,41 mm³ i indeksa oblika jaja 1,34. Dimenzije jaja kao i njihov oblik nisu bili značajno različiti tijekom istraživanih godina. Zabilježen je značajan pozitivni suodnos između dužine i širine jaja. Prosječno je u gnijezdu bilo 5,29 jaja (minimalno 4, maksimalno 6) – najčešće pet (63,1 %). Veličina pologa nije značajno varirala između godina istraživanja. Također nije bilo značajne povezanosti, bilo pozitivne ili negativne, između veličine jaja i veličine pologa