Vježba speleološkog spašavanja iz špiljskog sustava Đula-Medvedica

Državna vježba speleospašavanja u organizaciji Odsjeka za speleološka spašavanja Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) održana je od 4.- 6. lipnja 2004. godine u špiljskom sustavu Đula–Medvedica u Ogulinu. U vježbi je sudjelovalo 57 spašavatelja iz 9 postaja HGSS-a, 11 speleologa i gost iz Jamarske reševalne službe Slovenije, a cilj je bio spašavanje ozlijeđenog speleologa iz najdaljeg dijela špilje, za što je kompleksni i komplicirani sustav Đule-Medvedice bio idealan poligon. To je najdulji špiljski sustav u Hrvatskoj s 16 396 metara tlocrtne duljine. Dio sustava najudaljeniji od ulaza, Hobiton, bio je početna točka za ovu vježbu. U transportu ozlijeđenog bilo je potrebno savladati brojne uske, blatom pokrivene kosine i prijeći vertikalne dijelove uz pomoć nosila, Tirolske prečnice i horizontalne prečnice preko jezera i velikih dvorana. Ozlijeđenog se dugo nosilo na nosilima kroz kanale špilje, što je bilo osobito naporno

Slike s istraživanja Jame među cestama 1968. godine

Članovi speleološkog odsjeka Planinarskog društva Željezničar iz Zagreba izgrađuju speleološku vitlo 1955. godine. Do 1975. godine kada je to vitlo postalo dio muzejskog postava, s njim su istraživali više od 50 dubokih jama. Dok bi se speleolog spuštao po ljestvicama, čelična sajla vitla sprječavala ga je od mogućeg pada, osim u slučaju istraživanja Jama među cestama u lipnju 1968. Ova je jama otkrivena 1960. godine tijekom regionalnih speleoloških istraživanja, ali zbog nedostatka opreme nije istražena do kraja. Čak i 1968. godine jama nije bila potpuno opremljena ljestvicama, jer je nedostajalo 5 metara do samog dna, pa je posljednji dio istražen isključivo pomoću čelične sajle vitla. Špilja se nalazi u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera, oko 600 metara istočno od sela Sertić Poljana, prema mjestu Poljanak. Na topografskim kartama označeno je kao špilja

WITH PROFESSOR ANTE GLAVIČIĆ IN THE VLAŠKA PEĆ CAVE 1996

Špilja Vlaška peć, udaljena desetak km sjeverno od Senja, mala je špilja, gotovo cijela osvijetljena danjim svjetlom. Osim speleološkog, u njoj su obavljena paleontološka i arheološka istraživanja, kojima je ustanovljeno da su tu živjeli špiljski medvjedi te da su ljudi u njoj obitavali tijekom brončanog i željeznog doba. Prvo arheološko rekognosciranje Vlaške peći obavio je Ante Glavičić (1969.), koji je pokušao odgonetnuti i čudne natpise pokraj špilje i u špilji te je o njima pisao 1982. Autor je špilju istraživao od 1989., kada je počeo surađivati s Antom Glavičićem, a o zagonetnim znakovima pisao je 1992. Godine 1996. autor je posjetio Vlašku peć zajedno s Antom i Miroslavom Glavičićem, koji su u napuštenim sondama prethodnih istraživača tražili i našli još dijelova keramike. Nekoliko fotografija s tog izleta budi sjećanje na svestrano zanimanje prof. Ante Glavičića na povijest Senja i njegovu okolicu.The Vlaška Peć Cave, about 10 km north of Senj, is a small cave, almost entirely lit by daylight. Besides speleological research, paleontological and archaeological investigations have also been conducted, which have established that cave bears lived there and that humans also lived in it during the Bronze and Iron Ages. Ante Glavičič carried out the first archaeological reconnaissance of Vlaška Peć (in 1969), when he tried to figure out the strange inscriptions in and near the cave and he also wrote about them in 1982. The author has investigated the cave since 1989, when he began to cooperate with Ante Glavičić, and he wrote about the mysterious signs in 1992. In 1996 the author visited Vlaška Peć with Ante and Miroslav Glavičić, who in the abandoned test holes of previous investigators, looked for and found pieces of ceramics. Several photographs from that trip will bring back memories of the versatile Prof. Ante Glavičić, the history of Senj and its surroundings