Health Effects of Pyretrins and Pyrethroids

Piretrini i piretroidi su učinkoviti insekticidi u širokoj upotrebi: u kućanstvima i u poljoprivredi, šumarstvu i komunalnoj higijeni. Nalaze se u brojnim pripravcima opće uporabe, primjerice insekticidnim aerosolima protiv komaraca i drugih insekata, repelentima za komarce u obliku isparivača i tableta, insekticidnim šamponima za liječenje ušljivosti u ljudi i šamponima za kućne ljubimce te pripravcima protiv nametnika na sobnom i vrtnom bilju. U organizam se mogu unijeti ingestijom (akcidentalno, suicidalno ili hranom), inhalacijom i kožom. Ciljno tkivo za toksično djelovanje piretrina i piretroida je živčani sustav jer pobuđuju natrijeve kanale aksona neurona te dovode do njihove povećane podražljivosti. Drugi važan učinak je alergogeno djelovanje, koje je izraženije pri izlaganju piretrinima nego sintetskim piretroidima. S obzirom na to da ne postoji specifični antidot za otrovanje piretrinima i piretroidima, liječenje je simptomatsko i suportivno. U članku se, nadalje, navode mjere za prevenciju otrovanja i smanjenje izloženosti ovim pesticidima u općoj populaciji i pri profesionalnoj primjeni.Pyrethrins, natural extracts of Chrysanthemum cinerariaefolium and Chrysanthemum cocineum flowers, and pyrethroids, synthetic analogues and derivatives of pyrethrins, are powerful insecticides. They are widely used in households and insect control in pets or livestock, in textiles such as carpets, wallpapers, furniture and clothes, as well as in agriculture, forestry and public health services. This article brings a list of pyrethrin and pyrethroid insecticides registered for use in plant protection in Croatia. Pyrethrins and pyrethroids can enter the organism by ingestion (accidental or suicidal ingestion or in food), by inhalation and/or by skin contact. Although these pesticides pose a relatively low risk to mammals due to rapid metabolism with no significant accumulation, they can induce adverse health effects, more often in acute poisoning, but also due to chronic exposure. The primary target of pyrethrin and pyrethroid toxicity is the nervous system, since they act directly on the sodium channels of nerve cell axons, leading to hyperexcitation. Another important toxicological mechanism is allergenicity, which is more pronounced with pyrethrins than with synthetic pyrethroids. Because there is no antidote for pyrethrin and pyrethroid poisoning, treatment is symptomatic and supportive. The article discusses the measures for poisoning prevention and alleviation of exposure to pyrethrins and pyrethroids in occupational settings and in general population

Komercijalno krmivo za glodavce kao povremeni uzrok obolijevanja i ugibanja u uzgojnoj koloniji štakora

In the last fifteen years there were several feed-related outbreaks of morbidity and mortality in the InstituteÕs breeding colony of Wistar rats. The last event took place in April 1999, one month after the use of a new supply of the usual standard rodent feed. Animals did not thrive and manifested generalised oedema, hypoalbuminaemia, elevated liver enzymes, and high mortality. The effect of feed was assessed first by feeding a group of sick females during 14 days with either suspected feed (A-March) or with the earlier supply of feed (A-January) of the same producer. Then a group of healthy male rats Y59 from another breeding colony was fed either suspected feed (A-March) or feed from another producer (feed B). Although neither chemical nor microbiological deviation in feed analysis had been detected, decreased consumption and slower body weight gain in all animals fed with feed A-March suggested an association between this batch of feed and the increased morbidity in those animals. Eventually, the entire rat colony was put down and replaced with a new breed which was given a new brand of feed.Tijekom posljednjih petnaest godina u Jedinici za uzgoj laboratorijskih životinja soja Wistar Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, u nekoliko navrata došlo je do obolijevanja i ugibanja životinja u uzgajalištu kada je izravno ili neizravno kao uzrok tomu dokazano krmivo. Posljednji takav događaj zbio se u travnju 1999. godine. Približno mjesec dana nakon primjene nove pošiljke hrane za pokusne glodavce od dugogodišnjega domaćeg proizvođača (hrana A od ožujka), u životinja su se počeli pojavljivati znakovi bolesti i povećano ugibanje. U oboljelih štakora opaženo je usporeno napredovanje, edemi, hipoalbuminemija i povišene vrijednosti jetrenih enzima. Napravljena su dva kratka pokusa. Prvo je skupina ženki štakora Wistar iz istog uzgoja koje su pokazivale znakove bolesti hranjena 14 dana hranom za koju se posumnjalo da je uzrokovala obolijevanje (hrana A od ožujka) uz istodobno hranjenje druge (kontrolne) skupine prije proizvedenom hranom istog proizvođača (hrana A od siječnja). U štakorica hranjenih sumnjivom hranom (A od ožujka) opažena je znatno manja potrošnja hrane i vode, a ukupni prirast tjelesne mase bio je statistički značajno manji nego u štakorica hranjenih kontrolnom hranom (A od siječnja). U drugom pokusu uspoređivano je napredovanje dviju skupina zdravih mužjaka štakora soja Y59 iz drugog uzgajališta. Jedna skupina hranjena je sumnjivom hranom (A od ožujka), a druga hranom drugog proizvođača (hrana B). Skupina hranjena suspektnom hranom (A od ožujka) ponovno je pokazivala zaostajanje u rastu, čak i negativni prirast i imala manju prosječnu potrošnju hrane u odnosu na kontrolnu skupinu (na hrani B). Provedenim mikrobiološkim i kemijskim analizama hrane nisu se mogli otkriti štetni sastojci ili odstupanja u esencijalnim prehrambenim sastojcima. Međutim, izrazito zaostajanje u rastu životinja hranjenih hranom proizvedenom u ožujku 1999. u oba pokusa upućuje na to da je ta pošiljka hrane bila povezana s povećanim obolijevanjem i uginućem životinja u uzgojnoj koloniji tijekom proljeća 1999. godine. Nakon toga sve životinje u uzgajalištu morale su se eutanazirati, uveden je novi uzgojni soj i od tada se primjenjuje standardna hrana od drugog proizvođača

Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci

U interdisciplinarnom postupku istraživan je utjecaj ruralnoga i urbanoga načina stanovanja, zagađenja zraka cestovnim prometom i peludi na učestalost obolijevanja od alergijskog rinitisa i astme u Vinkovcima. Rezultati upućuju da se utjecaj ruralnog i urbanog načina stanovanja u novim naraštajima gubi vjerojatno zbog izjednačavanja uvjeta života. Sezonalnost pojavljivanja obiju bolesti, međutim, naglašava javnozdravstveni problem izloženosti peludi drveća i ambrozije, koji se može ublažiti urbanističkim planiranjem.This interdisciplinary research explores the impact of rural and urban residential habits and air pollution caused by traffic and pollen on the incidence of allergic rhinitis and asthma in Vinkovci. The results suggest the impact of rural and urban residential features of new generations is waning due to the growing similarities between life conditions. However, seasonality of both diseases highlights the public health issues of exposure to tree pollen and ambrosia which can be alleviated through urban planning

Topivi receptor CD14 i ukupni IgE u serumu mladih atopičara odrasle dobi u ovisnosti o čimbenicima iz okoliša: pilot istraživanje

The CD14 receptor is expressed on the surfaces of monocytes, macrophages, and, to a lesser extent, of activated granulocytes and B lymphocytes (mCD14). It also exists in soluble form in the serum (sCD14), in which it binds microbial compounds and indoor allergens. The objectives of this study were to see whether serum sCD14 concentrations could be used as a marker of atopic disorders and to estimate the effects of environmental factors (tobacco smoke exposure, childhood residence in urban or rural areas, and having a pet) on sCD14 and IgE values. Mass fraction of sCD14 and total IgE were determined in the sera of atopic (N=53) and non-atopic (N=35) participants using the standard enzyme-linked immunosorbent assay. Exposure to pets and environmental tobacco smoke was estimated based on the International Study of Asthma and Allergies in Childhood questionnaire (ISAAC). Median sCD14 concentration was significantly lower in atopic than in non-atopic girls (3.49 vs. 3.83 μg mL-1; p<0.010). The number of smokers at home positively correlated with the sCD14 level in atopics, and urban atopics had significantly lower sCD14 levels than rural atopics (3.47 vs. 3.92 μg mL-1, p=0.028). Median total IgE concentration was significantly lower in atopic pet owners than in atopics with no pets (161 vs. 252 kIU L-1; p=0.021). In conclusion, while sex and environmental factors might be involved in sCD14 expression, particularly in atopics, we found no correlation between sCD14 and total IgE concentrations. The usefulness of sCD14 as a marker of atopic disorders should be investigated further, particularly in relation to the severity of allergic disorders.Receptor CD14 izražen je na površini monocita, makrofaga, te u manjoj mjeri na aktiviranim granulocitima i B limfocitima (mCD14). Također, CD14 postoji u topivom obliku u serumu (sCD14), koji ima važnu ulogu u vezanju nekih komponenata mikroorganizama i alergena unutarnjeg okoliša. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi mogu li se vrijednosti koncentracije sCD14 u serumu koristiti kao biljeg atopičnih poremećaja, te ustanoviti utjecaj čimbenika okoliša (pušenje, stanovanje u gradskom-ruralnom području tijekom djetinjstva te kućni ljubimci) na vrijednosti sCD14 i IgE. Koncentracija sCD14 i ukupni IgE određeni su u serumu atopičara (N=53) i neatopičara (N=35) standardnim enzim-imunokemijskim metodama. Izloženost okolišnim čimbenicima (kućni ljubimci, pušenje) procijenjeni su prema Upitniku iz Međunarodne studije o astmi i alergiji (ISAAC). Medijan koncentracija sCD14 bio je značajno niži u atopičnih djevojaka nego u neatopičnih (3.49 vs. 3.83 μg mL-1; p<0.010). Koncentracija sCD14 u ispitanika atopičara bila je pozitivno povezana s brojem pušača u kući te značajno niža u atopičara s prebivalištem u gradu u odnosu na atopičare s prebivalištem na selu (3.47 vs. 3.92 μg mL-1, p=0.028). Pronašli smo značajno nižu koncentraciju ukupnog IgE u atopičara koji imaju kućne ljubimce negoli u atopičara bez kućnog ljubimca (161 vs. 252 kIU L-1; p=0.021). Zaključno, premda spol i okolišni čimbenici utječu na izražajnost sCD14, osobito u atopičara, nismo pronašli korelaciju između koncentracija sCD14 i ukupnog IgE. Značenje određivanja sCD14 kao biljega atopičnih poremećaja trebala bi se dalje ispitivati, naročito u vezi sa stupnjem ozbiljnosti alergijskih poremećaja