Listening Closely: Narrative Sensitivity and Thematic Apperception in Ben Lerner’s The Topeka School

This article offers Ben Lerner’s 2019 novel The Topeka School “as a case study to argue that even literary texts that are steeped in Theory or feature “diagnostic” narrators (Dames) do not interpret themselves but require active readers to do so. By modeling the novel’s narrative structure on the psychological Thematic Apperception Test (TAT), the narrator obliges the reader to listen to his stories as if she were a psychologist interpreting a patient’s test results. I suggest that, for The Topeka School“, adopting the same attitude of “narrative sensitivity” that psychologists bring to the evaluation of the TAT proves a productive reading strategy (Cramer 28). Especially the idea of listening closely to the text yields profound insights into its form and politics due to its central interest in the nexus of voice and masculinity. Careful attention to narrative perspective, voice, and style reveals that the novel makes powerful political claims through its form alone. It figures male violence as a structural, not an individual problem and links it to the existence of a form of collective voice of white male US-America that can speak through a liberal-minded writer just as well as through a Trump-voter or even Donald Trump himself

Emfiteuza kanoničke kuće u Rovinju u prvoj polovici XVIII. stoljeća

Središte istraživanja usmjereno je na emfiteuzu kuće (kanonike) u kojoj su obitavali rovinjski kanonici i porečki biskupi prigodom vizitacija u Rovinju. U uvodu se ukratko upućuje u izvore i stanje Rovinja u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Središnji dio sažeto predstavlja kanoniku i predstavnike Rovinja zadužene za izgradnju nove zborne crkve sv. Eufemije te probleme na koje su nailazili. Potom slijede rasprave o cijeni iznajmljenoga prostora. Završni dio donosi Ugovor o emfiteuzi. U prilogu se objavljuju cjeloviti prijepisi pravnih akata povezanih s emfiteuzom kanoničke kuće

The effects of the low cost carriers\u27 presence on airport performance: evidence from Croatia

Purpose – Although Low Cost Carriers (LCCs) expansion coincided with the growth of tourism demand in Croatia (and worldwide), their arrival on Croatian airports has happened just recently. As data related to their impact on airport business performance is scarce, the following research is done for the purpose of filling up a small portion of this knowledge gap. Design – Besides the theoretical framework on the issue of the LCCs impacts on airports business performance, the paper also gives empirical insights into the matter on the Croatian international airports. Methodology – Information were collected by using both available secondary data as well as the results of a semi structured questionnaire filled in by the officials from the Croatian international airports, in the period from January to May 2014. Findings – The empirical research has showed that respondents had positive opinion on the LCCs presence and their overall impact on the airports business performance. Related to the findings some strategic directions for the policy makers have been given. Originality – This article is one of the very few dealing with the LCCs presence on Croatian airline market and definitely the only one discussing LCCs impacts on Croatian airport performance from the airports’ managers point of view

PRILOG O HRVATSKIM IMENIMA JEDRENJAKA IZGRAĐENIMA U DALMACIJI U SVJETLU HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA

U radu se donose imena jedrenjaka izgrađenih u Splitu, Trogiru te na otocima Braču i Hvaru, koji su plovili pod austrijskom, odnosno austro-ugarskom zastavom, zapravo hrvatska imena jedrenjaka, bez obzira na njihovo porijeklo – hebrejsko, latinsko, talijansko... Radom se nastoji utvrditi je li i u kolikoj mjeri hrvatski narodni preporod u Dalmaciji utjecao na davanje jedrenjacima hrvatskih imena

2D animacija u pokretnoj grafici

Animacija je u svojoj srži umjetnost pokreta, te pokret u animaciji postaje moćno sredstvo prenošenja poruke. 2D animacija podrazumjeva oblikovanje pokretnih sličica u dvodimenzionalnom prostoru. Pri tome, da bi ona uspješno vizualno komunicirala, potrebno je poštivati zakone pokreta iz prirode, te zakone pokreta u 2D animaciji koji su uspostavljeni kroz prve animirane filmove, no i zakone konstrukcije prostora uspostavljene tokom stoljeća povijesti umjetnosti. U animaciji je bitna i dimenzija vremena, koje se mjeri u sličicama u sekundi. Prostor i vrijeme se ujedinjuju kompozicijom sekvence, pri čemu se mogu koristiti forme kontinuiteta, te forme diskontinuiteta. Na animaciju se postavljaju određeni tehnički zahtjevi, koji ponajviše ovise o njenoj namjeni: video, televizija, film, Internet ili CD-ROM. Ovi tehnički zahtjevi mogu biti ograničavajući, stoga je nekada potrebno raditi kompromise na račun oblikovanja, efekata ili kvalitete sve sa svrhom da ju krajnji korisnik može nesmetano pregledavati. Animacija namjenjena za multimediju ima posebne zahtjeve koji proizlaze iz njene interaktivnosti. Da bi ona zadovoljila krajnjeg korisnika, potrebno je detaljno isplanirati svaki korak izrade, uzeti u obzir sva ograničenja, te obaviti potrebna testiranja. Animacija ima\ud svoj određeni proces izrade koji se razlaže na pripremnu fazu, konceptualizaciju ideja, te na samu izvedbu. Naposlijetku, svaki element animacije ima svoje rođenje, život i smrt, a priča svoj početak i kraj, premda ne mora biti ispričana tim redoslijedom. Animacija omogućuje manipulaciju prostorom i vremenom i u njoj nema ograničenja za maštu