The impact of passive smoking on asthma control in children

Izloženost duhanskom dimu je rizični čimbenik za nastanak ili pogoršanje mnogih poremećaja, uključujući astmu. Cilj ovog istraživanja je ustvrditi pogoršava li pasivno pušenje u djece vrijednosti spirometrijskih i alergijskih parametara mjerenih iz krvi. Provedeno je retrospektivno istraživanje parova u razdoblju od 2011. do 2013. godine, u Alergološkoj ambulanti Klinike za dječje bolesti KBC-a Split. U istraživanje je uključeno 60-ero djece u dobi od 5 do 18 godina s dijagnozom astme (postavljenom prema GINA smjernicama iz 2006. godine), koje smo podijelili u dvije skupine: 36-ero djece čiji su ukućani pušili i 24-ero kojoj su ukućani bili nepušači. Analizi rani su parametri krivulje protok-volumen: PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50 i FEF75 prije i poslije obavljenog bronhodilatacijskog testa sa dva udaha salbutamol (Ventolin) spreja, 100 μg po udahu; alergijski markeri iz krvi: ukupna konc. IgE-a u serumu, apsolutni i relativni broj eozinofi la u krvi te broj eozinoifi la u brisu nosa. Podatci su prikupljeni od roditelja putem upitnika te uvidom u elektroničku medicinsku dokumentaciju. Nije dokazana statistički značajna razlika između skupine djece izložene pasivnom pušenju i kontrolne skupine u promatranim vrijednostima. Broj pušača u kućanstvu također nije pokazao značajan utjecaj na spomenute vrijednosti. Pronađena je značajna razlika u vrijednosti ECP-a između skupine djece čiji su ukućani pušili u domu i one kojoj su ukućani pušili izvan njega (P = 0,009). Broj na dan popušenih cigareta u domu statistički značajno korelira s relativnim brojem eozinofi la u krvi (P = 0,048). Pasivno pušenje nije se pokazalo povezanim s brojem alergena na koje je dijete alergično.The aim of this study was to determine whether passive smoking aff ects spirometry parameters and allergy blood test results in children. A retrospective case control study was conducted in the allergy clinic of the Department of Pediatrics, Split University Hospital Center, during the 2011-2013 period. The study included 60 children with asthma, aged between 5 and 18, that presented to the allergy clinic with their parents. Children were divided into two groups: 36 children whose household members smoked and 24 children whose household members did not smoke. We analyzed spirometric parameters before and after bronchodilatator test with two salbutamol 100 micrograms/dose inhalations (Ventolin); allergy blood tests; and eosinophil count in nasal swab. All necessary data were collected by a questionnaire fi lled out by the parents and accessing the patient electronic medical records. There was no statistically signifi cant diff erence in spirometry parameters, eosinophil count in nasal swab and allergy blood tests between the group of children whose household members smoked and the control group. The number of household smokers showed no signifi - cant eff ect on the aforementioned values either. ECP concentration showed a statistically signifi cant diff erence according to the household members smoking within and outside the household (P=0.009). A positive correlation was found between the number of daily smoked cigarettes and relative eosinophil count (P=0.048). We found no connection between passive smoking and the number of allergens in children

Patau sindrom

Genetic syndromes caused by chromosomal aberrations involve a recognizable pattern of multiple congenital anomalies with increased neonatal and infant mortality, making care challenging for the family, primary care practitioners, and specialists. About 28% of children born with trisomy 13 die during the fi rst week of life. The median life expectancy is about 2.5 days. We present a 12-year-old girl, the longest living patient with Patau syndrome in Croatia, followed-up from the birth until the age of 12 years. The conventional nonintervention approach has been revised and we suggest changing the traditional view of the condition.Genetski sindromi uzrokovani kromosomnim aberacijama uključuju prepoznatljivi obrazac višestrukih prirođenih anomalija s povećanom smrtnošću novorođenčadi i dojenčadi, što skrb za njih čini teškom za obitelj, liječnike primarne zdravstvene skrbi i specijaliste. Oko 28% djece rođene s trisomijom 13 umire tijekom prvog tjedna života. Srednje očekivano trajanje života je oko 2,5 dana. Prikazujemo 12-godišnju djevojčicu, najduže živuću bolesnicu s Patauovim sindromom u Hrvatskoj, koju pratimo od rođenja do njezine sadašnje dobi od 12 godina. Konvencionalni pristup zasnovan na izostanku intervencije doživio je reviziju, a mi predlažemo promjenu tradicionalnog pogleda na ovo stanje

CHARACTERISTICS OF CHILDREN TUBERCULOSIS IN UNIVERSITY HOSPITAL CENTRE SPLIT FROM 1990 TO 2012

Tuberkuloza u dječjoj dobi posebna je bolest po svojim epidemiološkim i kliničkim osobitostima. Najučinkovitija mjera u suzbijanju širenja bolesti jest brzo otkrivanje te neodgodivo i učinkovito liječenje oboljelih. Kako najveći dio djece ima mikroskopski negativne iskašljaje, brzo postavljanje dijagnoze može biti problem. U ovom radu prikazali smo učestalost, liječenje, dijagnostiku i kliničke osobitosti djece liječene u KBC-u Split tijekom 22 godine.Childhood tuberculosis is a unique disease regarding epidemiological and clinical features. The most effective measures to combat the spread of the disease are rapid detection and prompt and effective treatment. As most of the children have negative sputum microscopy, rapid diagnosis can be challenging. In this paper, the data on incidence, treatment, diagnostic and clinical characteristics of children treated for tuberculosis in the University Hospital Centre Split during 22 years are presented