Stvaranje i izvođenje suvremene glazbe kao metoda učenja glazbenim jezikom

The article analyses the results of a case study on a workshop for contemporary music which represents an excellent example of arts partnership in Slovenia. The aim of the workshop was to stimulate creative use of contemporary musical language in connection with the development of the lifelong cultural awareness and expression competence. The results of the interviews with 17 participants of the workshop pointed out the complex occurrence of various indicators, which, at the level of personal, social and intellectual competences, determined the nature of musical expression through contemporary music and indirectly influenced the development of the lifelong cultural awareness and expression competence. Through the creative process, participants expressed motivation and sensitivity for contemporary music and developed their musical abilities as well as their sense of community and self-identity. The identified challenges included students’ lack of musical experience with contemporary music, the low priority given to contemporary music in schools as well as teachers’ lack of professional knowledge in this field.U članku se analiziraju rezultati studije slučaja o radionici za suvremenu glazbu koja predstavlja izvrstan primjer suradnje obrazovnih i kulturnih institucija. Cilj radionice bio je potaknuti kreativnu uporabu suvremenog glazbenog jezika u povezivanju razvoja doživotne kompetentnosti kulturne svijesti i izražavanja. Rezultati intervjua sa 17 sudionika radionice ukazuju na složenost pojave različitih pokazatelja koji na razini osobnih i društvenih kompetencija određuju prirodu glazbenog izražavanja kroz suvremenu glazbu i posredno utječu na razvoj kompetencija u kulturnoj svijesti i izražavanju. Stvaranje i izvođenje suvremene glazbe potaknulo je samospoznaju sudionika, istraživanje parametara glazbenog jezika, izražavanje osjećaja, interakciju s drugima, toleranciju, zajedničko rješavanje problema, razmjenu iskustava, stavova i mišljenja, razmišljanja o vlastitom radu i ocjenjivanju. Kreativnim procesom sudionici su izrazili motivaciju i osjetljivost za suvremenu glazbu i razvili svoje glazbene sposobnosti te osjećaj zajedništva i vlastita identiteta. U tom okviru rezultati potvrđuju važnost kreativnog izražavanja iskustva, ideja i emocija suvremenim glazbenim jezikom, što se može shvatiti kao važan korak u razvoju doživotne kompetentnosti kulturne svijesti i izražavanja. Identificirani izazovi uključuju nedostatak glazbenih iskustava učenika za suvremenu glazbu na svim razinama obrazovanja, slabi prioritet koji se daje suvremenoj glazbi u školama, kao i nedostatak stručnog znanja nastavnika u tom području. Studija ističe potrebu za više iskustva u suvremenom glazbenom jeziku u općim i glazbenim stručnim školama

Odgojitelji i glazbeno nadarena djeca u slovenskim vrtićima

The aim of the present study, which involved preschool teachers, was to explore the area of working with musically gifted children. In particular, we focused on the identification of musically gifted children and monitoring of their musical development, preschool teachers’ competence for working with children, and evaluation of factors important for the development of musically gifted children. Research results showed that the majority of preschool teachers: were able to identify musically gifted children; rarely monitored and documented children’s musical development systematically and did not acquire enough knowledge for working with musically gifted children during their formal and informal education. Among the important factors influencing the development of musically gifted children, preschool teachers pointed out motivation to work with musically gifted children, identification of musically gifted children, cooperation with music experts and parents, and implementation of additional musical activities.Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom djecom tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti

Stavovi studenata prema umjetničkom i kulturnom odgoju u slovenskom odgojno-obrazovnom sustavu

The paper presents the results of the research involving 552 university students from across Slovenia. The research explores students\u27 cultural and artistic status, their attitudes towards/opinion on the inclusion of culture and arts in the education system, and their attitude towards education and the arts. The results show that students do not consider spiritual, cultural and aesthetic values to be of great importance. They believe that primary and secondary schools should focus more on the reading culture and Intermedia Arts, and higher education system should focus on the goals relating to the formation of positive attitudes towards the cultural heritage. Students from different study programmes agreed particularly on the need for team planning in the learning process, and on the importance of art education in the development of an individual\u27s creative potential. They agreed less on the measures necessary for the improvement of the quality of arts education and the set of views related to the contents in the higher education of future preschool and school teachers. Results relating to the objectives of the research also show statistically significant differences between study programmes. Arts and cultural education in the education system was assigned higher importance by social sciences, preschool education and early primary education university students than by the natural sciences students.U radu su prikazani rezultati istraživanja u kojem su sudjelovala 552 studenata iz cijele Slovenije. Istraživanje ispituje kulturni i umjetnički status studenata, njihov stav/mišljenje o uključivanju kulture i umjetnosti u odgojno-obrazovni sustav, kao i njihov stav prema odgoju i umjetnosti. Prema dobivenim rezultatima, studenti ne smatraju da su duhovne, kulturne i estetske vrijednosti od velike važnosti. Oni vjeruju da se osnovne i srednje škole trebaju više usredotočiti na kulturu čitanja i intermedijalnu umjetnost, a sustav visokog obrazovanja na ciljeve koji se odnose na formiranje pozitivnih stavova prema kulturnoj baštini. Studenti različitih studijskih programa složili su se posebno da postoji potreba timskog planiranja u procesu učenja, kao i da je umjetnički odgoj od velike važnosti za razvoj kreativnog potencijala pojedinca. U manjoj su mjeri iskazali slaganje s mjerama potrebnima za poboljšanje kvalitete umjetničkog odgoja i stavovima koji se odnose na sadržaje u visokom obrazovanju budućih odgojitelja i učitelja. Rezultati koji se odnose na ciljeve istraživanja također pokazuju statistički značajne razlike između studijskih programa. Umjetničkom i kulturnom odgoju u odgojno-obrazovnom sustavu veću važnost pridaju studenti društvenih znanosti, učiteljskog i odgojiteljskog studija nego studenti prirodnih znanosti