Editor’s note

Tibor Santo Dear readers, this is a new issue of the magazine, and it conatains certain changes. After covering health status and health protection in all Croatian counties, we have started a new chapter, and that is health and health protection in the neighbouring countries. We are covering these topics with the goal of exchanging experiences and encouragement of collaboration, while the ultimate goal is improving and keeping the area’s nations’ health. The first country we are collaborating with is the Republic of Hungary. Health and its protection are shown through the articles written by Hungarian authors. One of the novelties presented in this issue is that every article is written in Hungarian, Croatian and English. We introduced this feature because we assumed that the interest for these articles will be most expressed in the two neighbouring countries that have been tightly connected for many centuries. I wish to thank Dr. Judit Paller, the head of the Republic of Hungary Surgeon General’s Office for their readiness to help with publishing this issue. I would also like to thank Ibolya Juhasz, the head of the Public Health Department of the Surgeon General’s Office for agreeing to be the editor of this issue’s topic. I also wish to thank Dr. Kornelia Molnar for her contribution in publishing this issue. I strongly believe that the Croatian Public Health Magazine will encourage collaboration between the two neighbouring countries by showing the health status in the two countries

Riječ urednika teme

Prikazati sliku zdravlja u Osječko-baranjskoj županiji a pri tome izbjeći nizanje suhoparnih statističkih podataka bila je nakana autora u okviru teme broja: Zdravlje u Osječko-baranjskoj županiji. Pristup temama kao i odabir zdravstvenih problema koji su prikazani temeljen je na metodologiji korištenoj kod izrade županijskih slika zdravlja u okviru projekta Zdrave županije Hrvatske mreže zdravih gradova. Kako je tekst o programu ranog otkrivanja raka dojke već objavljen u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo, skrećemo pozornost čitateljstvu na isti kako bi mogao poslužiti kao dio mozaika o zdravlju i zaštiti zdravlja u županiji. Vjerujem da će i u narednim brojevima časopisa biti priloga koji će dopunjavati sliku o socijalnim i zdravstvenim prilikama u županiji pa unaprijed zahvaljujem budućim autorima. Zahvaljujem svim autorima priloga na uloženom trudu, ali i uredništvu časopisa na odluci da tema 15. broja bude zdravlje u Osječko-baranjskoj županiji

Riječ urednika teme

Prikazati sliku zdravlja u Osječko-baranjskoj županiji a pri tome izbjeći nizanje suhoparnih statističkih podataka bila je nakana autora u okviru teme broja: Zdravlje u Osječko-baranjskoj županiji. Pristup temama kao i odabir zdravstvenih problema koji su prikazani temeljen je na metodologiji korištenoj kod izrade županijskih slika zdravlja u okviru projekta Zdrave županije Hrvatske mreže zdravih gradova. Kako je tekst o programu ranog otkrivanja raka dojke već objavljen u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo, skrećemo pozornost čitateljstvu na isti kako bi mogao poslužiti kao dio mozaika o zdravlju i zaštiti zdravlja u županiji. Vjerujem da će i u narednim brojevima časopisa biti priloga koji će dopunjavati sliku o socijalnim i zdravstvenim prilikama u županiji pa unaprijed zahvaljujem budućim autorima. Zahvaljujem svim autorima priloga na uloženom trudu, ali i uredništvu časopisa na odluci da tema 15. broja bude zdravlje u Osječko-baranjskoj županiji

Od urednika broja

Poštovani čitatelji,pred vama je broj časopisa u kojem, nakon što je prikazano zdravlje i zdravstvena zaštita u svim hrvatskim županijama, otvaramo novu tematsku cjelinu : zdravlje i zdravstvena zaštita susjednih zemalja. Započinjemo s prikazom zdravlja i zdravstvene zaštite nama susjednih zemalja s ciljem razmjene iskustava i poticanja suradnje na unapređenju i očuvanju zdravlja naroda na ovom području. Prva zemlja s kojom započinjemo suradnju je Republika Mađarska. Zdravlje i zdravstvena zaštita u Mađarskoj prikazana je kroz članke mađarskih autora. Posebnost ovog broja časopisa je i da su članci napisani   i na mađarskom i na hrvatskom odnosno engleskom jeziku, polazeći od pretpostavke da će najveći interes za članke biti u naše dvije susjedne i prijateljske zemlje koje su stoljećima usko povezane.Posebno se želim zahvaliti na spremnosti i vrlo aktivnom sudjelovanju u nastanku ovog broja Uredu glavnog državnog liječnika Republike Mađarske na čelu s dr Judit Paller. Zahvaljujem se i Ibolyi Juhasz voditeljici odjela za javno zdravstvo Ureda glavnog državnog liječnika , što je prihvatila da bude urednik teme broja. Zahvaljujem se i dr Kornelii Molnar na doprinosu u nastanku ovog broja časopisa.čvrsto vjerujem da će Hrvatski časopis za javno zdravstvo, prikazom zdravstvenih prilika u susjednim zemljama, dati poticaj suradnji među susjedima na području zdravlja i zaštite zdravlja

Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Osječko-baranjskoj županiji

Provedba nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke počela je u Osječko-baranjskoj županiji mamografskim pregledom žena 1937. godišta 2. listopada 2006. godine. Programom je predviđeno da se tijekom 2 godine na preglede pozove ukupno nešto više od 43500 žena 1937. do 1955. godišta. Pregledi se obavljaju u ukupno 4 mamografske jedinice od čega su 2 u Osijeku (Dom zdravlja Osijek i Klinička bolnica Osijek) i po jedna u Đakovu i Našicama. Na punu opravdanost aktivnijeg pristupa u ranom otkrivanju raka dojke u županiji ukazuju i podaci o uzlaznom trendu kako broja novih slučajeva tako i mortaliteta koji su viši od prosjeka za Republiku Hrvatsku

Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Osječko-baranjskoj županiji

Provedba nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke počela je u Osječko-baranjskoj županiji mamografskim pregledom žena 1937. godišta 2. listopada 2006. godine. Programom je predviđeno da se tijekom 2 godine na preglede pozove ukupno nešto više od 43500 žena 1937. do 1955. godišta. Pregledi se obavljaju u ukupno 4 mamografske jedinice od čega su 2 u Osijeku (Dom zdravlja Osijek i Klinička bolnica Osijek) i po jedna u Đakovu i Našicama. Na punu opravdanost aktivnijeg pristupa u ranom otkrivanju raka dojke u županiji ukazuju i podaci o uzlaznom trendu kako broja novih slučajeva tako i mortaliteta koji su viši od prosjeka za Republiku Hrvatsku

Sustav primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj-kako ga unaprijediti (jedno promišljanje nastalo 20. 04. 2007. godine)

Značajno odstupanje od koncepcije štamparovskog doma zdravlja dovelo je do sljabljenja pozicije primarne zdravstvene zaštite. Tome je pridonio i desetogodišnji prekid specijalizacija iz opće/obiteljske medicine. Novi liječnici "poduzetnici" (nerijetko su to postali odmah iza obveznog liječničkog staža) ostavljeni su da sami rješavaju mnogobrojne probleme. To je rezultiralo udaljavanjem od proklamiranog cilja da se 80% problematike rješava u PZZ (upućivanje specijalisti je bilo za 44% veće u 2008. godini u odnosu na 1995. godinu). Sustav izobrazbe budućih liječnika treba promijeniti tako da se poveća udio znanja i vještina iz preventivnih struka. Jačanje instituta grupne prakse treba biti osnova vraćanja dobrih tradicija doma zdravlja. Broj osoba u skrbi u pojedinim djelatnostima unutar PZZ treba smanjiti. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite treba omogućiti bolju dostupnost iste a ne otežavati komunikaciju između liječnika i pacijenta (nerijetko liječnik više vremena provodi gledajući u ekran svog računala!). Bolja povezanost PZZ sa županijskim zavodima za javno zdravstvo pridonijeti će povećanju udjela preventivnih aktivnosti timova PZZ

Preventivni pregledi u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Osječko-baranjskoj županiji 2009. godine

Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Zdravstvena zaštita žena organizirana je u Hrvatskoj na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz rad specijalista ginekologa koji obavljaju svoju djelatnost u sastavu Doma zdravlja, u privatnim ordinacijama koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili privatne ordinacije bez ugovora s HZZO-om. Pri tome je osiguranicama omogućen slobodan izbora ginekologa, a s ciljem što bolje dostupnosti i kontinuiteta zdravstvene zaštite s tradicijom u Hrvatskoj dužom od 40 godina. Preventivni pregledi u zdravstvenoj zaštiti žena od velikog su značaja u očuvanju i unapređenju zdravlja žena. Njihovo masovnije provođenje 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća dovelo je do pada incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice u Hrvatskoj(1). Nakon 1990-ti godina dolazi do ponovnog porasta incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice uz porast stope incidencije u dobi od 45-49 i 55-59 godina. Navedeni trend prisutan je i u Osječko-baranjskoj županiji, uz nešto višu prosječnu stopu incidencije i smrtnosti(2,3)

Pojedini prilozi za ocjenu zdravstvenih i socijalnih prilika u Osječko-baranjskoj županiji

Opći podaci o Osječko-baranjskoj županijiOsječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine.Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor C5 koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče

Pojedini prilozi za ocjenu zdravstvenih i socijalnih prilika u Osječko-baranjskoj županiji

Opći podaci o Osječko-baranjskoj županijiOsječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine.Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor C5 koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče