166 research outputs found
Uticaj Äubrenja azotom na proizvodne i kvalitativne osobine sejanih travnjaka u sistemu održive proizvodnje
Nitrogen fixation in grass-leguminous mixtures is not sufficient to satisfy the nitrogen requirements of plants, therefore it is necessary to compensate this deficiency by nitrogen from mineral fertilizers. Objective of this study is to present the effect of N application in grass-leguminous mixtures on their production and qualitative properties, i.e. to give an answer to the question if application of nitrogen fertilizers results in the increase or decrease of yield, quality and changes in the structural composition of the grassland. N from mineral fertilizers, especially considerable amounts of nitrogen, changes the structural composition of grasslands - the share of leguminous plants decreases and share of grasses increases. Yield of dry matter increases with added nitrogen fertilizers. The amounts of nitrogen fertilizer which exceed the requirements of plants reduce the economical justification of fertilization and sometimes can have even opposite effect. Nitrogen fertilization increases the content of crude proteins and protein yield, whereas other quality parameters decrease or remain unchanged. Too much nitrogen in crops leads to nitrate accumulation in plants which is undesirable quality parameter.Azotofiksacijom u travno-leguminoznim smeÅ”ama nije moguÄe zadovoljiti potrebe biljaka za azotom, pa je potrebno taj nedostatak nadoknaditi azotom iz mineralnih Äubriva. Cilj ovog rada jeste da prikaže efekat primene N Äubriva u travno leguminoznim smeÅ”ama na njihove proizvodne i kvalitativne karakteristike, odnosno da da odgovor na pitanje da li upotrebom azotnih djubriva dolazi do poveÄanja ili smanjenja prinosa, kvaliteta kao i promena strukturnog sastava travnjaka. N iz mineralnih Äubriva, naroÄito visoke koliÄine azota, menjaju strukturni sastav travnjaka tako Å”to smanjuju udeo leguminoza, a poveÄavaju udeo trava. Prinos suve materije se poveÄava dodavanjem azota Äubrivima. KoliÄine koje prevazilaze potrebe biljaka za azotom smanjuju ekonomsku opravdanost Äubrenja i nekad mogu da imaju suprotan efekat. Äubrenje azotom poveÄava sadržaj sirovih proteina i prinos proteina, dok se ostali parametri kvaliteta smanjuju ili ostaju nepromenjeni. Prevelike koliÄine azota u usevu dovode do nagomilavanja nitrata u biljkama kao nepoželjnog parametra kvaliteta
Nerazgradiv protein - znaÄajan faktor balansiranja obroka za jagnjad u tovu
Although sheep breeding in our country mainly had extensive character, there is still room for implementation of the new concept of expression of nutritional value of proteins, primarily in fattening of lambs. For the purpose of maximum use of the genetic potential of high-yielding meat/fattening sheep breeds, share of undegradable protein in diet must be taken into consideration, since high protein requirements of such animals cannot be satisfied by microbial protein synthesis from usual protein and energy sources. Therefore, in contemporary, science based systems for assessment of protein value of feeds, degradability of proteins from food in rumen plays major role. In absence of data in domestic literature related to undegradability of proteins in certain feeds, results obtained in this study should be perceived as direction for future norming of diets in fattening of lambs in the intensive rearing system.Iako ovÄarska proizvodnja u naÅ”oj zemlji ima uglavnom ekstenzivan karakter, u njoj ipak ima mesta za primenu novog koncepta izražavanja hranidbene vrednosti proteina, pre svega u tovu jagnjadi. U cilju maksimalnog iskoriÅ”Äavanja genetskog potencijala visokoproizvodnih rasa ovaca za meso, mora se voditi raÄuna o udelu nerazgradivog proteina u obroku, s obzirom da se mikrobioloÅ”kom sintezom proteina iz uobiÄajenih izvora proteina i energije ne mogu zadovoljiti visoke potrebe takvih grla u proteinima. Zbog toga, u savremenim, nauÄno zasnovanim sistemima za ocenu proteinske vrednosti hraniva, važno mesto zauzima razgradivost proteina hrane u buragu. U nedostatku domaÄih podataka o nerazgradivosti proteina pojedinih hraniva, rezultate istraživanja u ovom radu treba shvatiti kao davanje odreÄenih reÅ”enja i putokaz za normiranje obroka za tov jagnjadi u intenzivnom sistemu gajenja
Uticaj goveÄeg loja u ishrani jagnjadi na tovne i klaniÄne karakteristike
Trial was carried out on 60 suckling lambs of Mis sheep population, divided into three groups. Beside milk, lambs consumed alfalfa hay and iso-protein concentrate mixtures (15% CP) ad libitum. Forage mixture I was of standard composition, whereas mixtures II and III contained 4 and 6% of beef tallow, respectively. Energy value of used mixtures I, II and III was 7,29, 7,71 and 7,94 MJ, respectively. Fattening duration was 60 days. Statistical processing of obtained data was performed using standard mathematical-statistical methods. Lambs on treatments I:II:III realized average daily gain of: 0,280 : 0,303 : 0,277 kg. Conversion of dry matter of diet was: 2,68: 2,58: 2,93 kg; of energy: 19,08 : 18,37 : 20,71 MJ NEM; of protein: 481 : 451: 514 g. Values of the meat yield of warm carcass were: 57,89 : 58,63 : 58,46%. The best production results in regard to gain, and feed conversion were realized by lambs on treatment with 4% of beef tallow in the mixtures.Ogled je izveden na 60 neodbijene jagnjadi Mis populacije ovaca koji su bili podeljeni u tri grupe. Osim mleka, jagnjad su konzumirala seno lucerke i izoproteinske smeÅ”e koncentrata (15% SP) ad libitum. Krmna smeÅ”a I je bila standardnog sastava, dok su smeÅ”e II i III sadržavale 4, odnosno 6% goveÄeg loja. Energetska vrednost koriÅ”Äenih smeÅ”a I, II i III je bila 7,29, 7,71 i 7,94 MJ, respektivno. Trajanje tova je bilo 60 dana. StatistiÄka obrada podataka je uraÄena standardnim matematiÄko-statistiÄkim metodama. Jagnjad na tretmanima I:II:III su ostvarila proseÄni dnevni prirast od 0,280 : 0,303 : 0,277 kg. Konverzija suve materije obroka je bila 2,68: 2,58: 2,93 kg, energije, 19,08 : 18,37 : 20,71 MJ NEM, proteina, 481 : 451: 514 g. Vrednosti za prinos mesa u toplom trupu su bile 57,89 : 58,63 : 58,46%. Najbolje proizvodne rezultate u pogledu prirasta i konverzije hrane su ostvarila jagnjad na tretmanu sa 4% goveÄeg loja u smeÅ”ama
Procena gentskog potencijala ovaca u razliÄitim proizvodnim sistemima
Evaluation of phenotypic value of most present sheep breeds in Serbia is carried out as well as those populations which should have greater significance in the future. In this way, clear picture was obtained of strength and potentials of sheep production in different rearing systems, which will serve better defining of the direction of genetic-selection activities in the future. Researches have shown that there is high variability of traits depending on the observed factors. It is indicative that in the intensive system sheep breeds are forces of production direction meat and meat-wool, whereas in semi-intensive and extensive systems, predominant are breeds of tripartite direction. The best results in intensive rearing system were obtained in Mis sheep. In semi-intensive system, there is huge difference in body mass between Pirot improved sheep and Tsigai sheep, as well as between all investigated breeds in this system in regard to milk traits. Tsigai lambs realized higher body mass at the age of 90 days. Lipska sheep was dominant in regard to quantity of milk in lactation, but its fertility was the lowest. Mass of fleece was the lowest in sheep of Pirot improved population. There were no significant differences in regard to variability of the quantitative traits between sheep in extensive system, except in final body mass of lambs, where Svrljig and Pirot population were behind in comparison to Sjenica sheep.RazliÄiti sistemi gajenja ovaca, raznovrsnost ciljeva, nivo organizacije farmi, stepen ukljuÄivanja vladinih institucija u razvoju, implementaciji i održavanju procesa selekcije, su neki od faktora koji utiÄu na razvoj i napredak ovÄarstva jedne zemlje. Stoga se prvi korak ka napretku sastoji od definisanja rasa, odgajivaÄkih ciljeva, odgovarajuÄe tehnike i metodologije za merenje proizvodnih osobina životinja. Na uspeh u ovom poslu najveÄi uticaj imaju: efikasnost kontrola i evidencije proizvodnih osobina, procedura procene genetskih parametara i odgajivaÄke vrednosti životinja i organizacija sistema za difuziju genetskog materijala. U ovÄarstvu Srbije poslednjih nekoliko decenija je nastala vidna promena u sistemu gajenja ovaca, pre svega poboljÅ”anjem ishrane. Pored toga sprovoÄeno je i oplemenjivanje lokalnih populacija selekcijom, planskim ili neplanskim ukrÅ”tanjem sa inostranim rasama. TakoÄe, neke uvožene rase adaptiravÅ”i se na nove uslove, gaje se u Äistoj rasi, ali njihov proizvodni potencijal nije uvek adekvatno predstavljen. KonaÄno, dobijene su i nove domaÄe produktivnije rase: Mis ovca i Pirotska oplemenjena populacija. Cilj ovog rada je da izvrÅ”i procenu fenotipske vrednosti najzastupljenijih rasa ovaca u Srbiji kao i onih populacija koje bi trebale imati veÄi znaÄaj u buduÄnosti. Time bi se dao doprinos sticanju prave slike o snazi i potencijalima ovÄarstva Srbije u razliÄitim sistemima gajenja i bolje definisao pravac daljeg genetsko selekcijskog rada. Istraživanja su pokazala da postoji visoka varijabilnost osobina u zavisnosti od svih posmatranih faktora. Indikativno je da se u intenzivnom sistemu forsiraju rase ovaca mesnatog ili kombinovanog tipa, smer meso i meso-vuna, dok u poluintenzivnom i ekstenzivnom sistemu dominiraju rase trojnog smera proizvodnje, meso-mleko-vuna. U intenzivnom sistemu gajenja, najbolje rezultate je pokazala populacija Mis ovce. U poluintenzivnom sistemu postoji vrlo znaÄajna razlika u masi tela izmeÄu pirotske oplemenjene ovce i cigaje, kao i izmeÄu svih ispitivanih rasa ovog sistema u pogledu mleÄnosti. Jagnjad cigaje su ostvarila najveÄu masu tela sa 90 dana. Lipska ovca po koliÄini mleka u laktaciji dominira. Sa druge strane plodnost lipske ovce je najmanja, dok je masa runa najmanja kod ovaca pirotske oplemenjene populacije. Ekstenzivno gajenje ovaca je najviÅ”e zastupljeno u planinskim krajevima Srbije. Nema znaÄajnih razlika u pogledu varijabilnosti kvantitativnih osobina izmeÄu svrljiÅ”ke, sjeniÄke i pirotske ovce, osim u zavrÅ”noj masi tela jagnjadi, gde su SvrljiÅ”ka i Pirotska populacija u zaostatku u poreÄenju sa sjeniÄkom ovcom
Uticaj spoljnih i paragenetskih faktora na varijabilnost mase tela jagnjadi Mis populacije
The aim of the study was to determine effect of environmental and paragenetic factors on body mass of lambs at birth. Investigation was realized on experimental sheep farm of Institute for Animal Husbandry, Belgrade-Zemun. Animal included in this research were representatives of Mis sheep population. The results of the research confirm that values of the birth mass range from 4.43 kg to 4,58 kg observed by years and 4.48 kg to 4.55 kg depending on the lambing season. Statistical analysis showed that the existing differences still significant on the level (P (lt) 0.05). Variations of body mass in lambs depending on the mother's age range in the interval from 4.29 kg to 4.52 kg and statistically very significant(P (lt) 0.01). Type of birth has also expressed a significant effect on the body mass of lambs at birth and variations range from 4.31 kg (twins) to 4.59 kg (single). Existing differences was statistically very significant (P (lt) 0.01). Average body mass in lambs depending on sex of lamb were almost the same, 4.54 kg male and 4.52 kg female, and the difference is not statistically significant (P> 0.05).Polni žar kod veÄine ovaca u Srbiji ima sezonski karakter, Å”to znaÄi da ovce ispoljavaju estrus u toku letnjih meseci od jula do septembra. To je povezano sa mnogim genetskim i spoljnim faktorima poÄev od klime i trajanja svetlosnog dana do ishrane i drugih uticaja na organizam životinje. Najbolja potvrda ovome je da ovce iste rase ispoljavaju polni žar u razliÄito vreme u zavisnosti od geografso-klimatskog podruÄja gde se gaje (na primer: Engleska, Australija ili Srbija). Sa tim u vezi i jagnjenje ovaca pada u razliÄitim sezonama, a kod nas pretežno tokom zimskih meseci, Å”to nije najbolje sa aspekta plasmana jagnjadi. Zato je u primeni i takozvano vansezonsko jagnjenje, gde se ovce jagnje u razliÄitom i planski definisanom periodu godine. Broj potomaka dobijenih po jagnjenju jedan je od najvažnijih pokazatelja produktivnosti ovaca. Drugim reÄima, bioloÅ”ka efikasnost ovaca je uslovljena plodnoÅ”Äu odnosno sposobnoÅ”Äu reprodukcije. Masa jagnjadi pri roÄenju ima veliku ulogu u ostvarenju profitabilne proizvodnje, jer od poÄetne mase tela zavise ne samo prirast, veÄ vitalnost i mortalitet jagnjadi. Na masu tela pri roÄenju utiÄu brojni faktori genetske i paragenetske prirode. Ovim problemom su se bavili mnogi istraživaÄi, a ta tema je aktuelna i danas. Rezultati naÅ”ih istraživanja uticaja spoljnih i paragenetskih faktora na masu tela jagnjadi pri roÄenju u populaciji Mis ovce, potvrÄuju da za procenu genotipa treba poznavati viÅ”e faktora negenetske prirode. MeÄu njima su spoljna sredina (godina, sezona) koji se pre svega ogledaju preko ishrane, držanja i nege životinja tokom proizvodnog ciklusa, a posebno u toku bremenitosti. Pored spoljnih faktora, bitan uticaj na posmatranu osobinu imaju: starost majke, tip roÄenja i pol jagnjadi, dakle faktori koje ne možemo zvati spoljnom sredinom, veÄ odreÄenom bioloÅ”kom kategorijom, koju je najprikladnije nazvati paragenetskim uticajem. Svi ovi faktori u veÄoj ili manjoj meri, kako to potvrÄuju ova istraživanja, utiÄu na masu tela jagnjadi pri roÄenju i zato ih treba uzimati u obzir prilikom procene genetske vrednosti ovaca Mis populacije
Genetsko poboljŔanje plodnosti ovaca selekcijom po fizioloŔkim kvantitativnim parametrima
In this paper, fertility parameters of sheep are discussed and principles analyzed in order to obtain the optimal methods for their evaluation. Mathematical procedures for evaluation of genetic and phenotypic parameters and anticipation of genetic values, today, are mainly based on different linear and non-linear concepts, therefore it is necessary to accept the reality that there is no absolute accuracy. Special emphasis is on the possibility of use of physiological quantitative fertility indicators in sheep selection, considering that there is correlation between them and fertility traits. In this regard, the degree of response to direct and indirect selection within population is analyzed in order to established the nature of parameters necessary for evaluation of data and determine the relative degree of such response.U radu se razmatraju parametri plodnosti ovaca i analiziraju principi iznalaženja optimalnih metoda za njihovu procenu. IstiÄe se da su matematiÄki postupci za procenu genetskih i fenotipskih parametara i predviÄanje genetskih vrednosti danas uglavnom zasnovani na razliÄitim linearnim i ne linearnim konceptima, pa je zbog toga potrebno prihvatiti realnost da potpuna taÄnost za sada ne postoji. Poseban akcenat se stavlja na moguÄnost koriÅ”Äenja fizioloÅ”kih kvantitativnih pokazatelja u selekciji ovaca na plodnost, s obzirom da postoji korelacija izmeÄu njih i osobina plodnosti. U tom smislu, analizira se stepen odgovora na direktnu i indirektnu selekciju unutar populacije, kako bi se ustanovila priroda parametara neophodnih za ocenu podataka i utvrdili relativni stepeni takvog odgovora
Identifikacija i kvantifikacija gljiva u travno-leguminoznoj silaži
Objective of the research was to determine the presence, total count and species of fungi in samples of grass-leguminous silages depending on the botanical composition of mixture, nitrogen fertilization and crop utilization phase. Most of identified fungi species are of Fusarium genus (80-91%). In analyzed samples of silage total fungi count in average for three year period of research (2005-2007) was 2.31-3.09 log10 CFU g-1 and it varied depending on the investigated factors. Factor of type of mixture had significant effect on fungi count in first two investigation years, whereas nitrogen fertilization caused variations in fungi count in the first and third investigation year. Cutting in early utilization phases statistically significantly influenced total fungi count only in one investigation year (2006).Cilj istraživanja je bio da se odredi prisustvo, ukupan broj i vrste gljiva u uzorcima silaža travno-leguminoznih smeÅ”a u zavisnosti od botaniÄkog sastava smeÅ”e, Äubrenja azotom i faze iskoriÅ”Äavanja useva. VeÄinom su identifikovane vrste gljiva iz roda Fusarium (80-91%). U ispitivanim uzorcima silaže ukupan broj gljiva u proseku za trogodiÅ”nji period istraživanja (2005-2007) je bio od 2.31-3.09 log10 CFU g-1 i varirao je u zavisnosti od ispitivanih faktora. Faktor vrsta smeÅ”e je znaÄajno uticao na broj gljiva u prve dve godine istraživanja, dok je Äubrenje azotom prouzrokovalo variranja u broju gljiva u prvoj i treÄoj godini istraživanja. Kosidba u ranijim fazama iskorÅ”Äivanja statistiÄki znaÄajno je uticala na ukupan broj gljiva samo u jednoj godini istraživanja (2006)
Influence of environmental factors on birth weight variability of indigenous Serbian breeds of sheep
The present investigation was carried out to study the influence of environmental factors on the birth weight variability of two breeds of sheep. Animals used in this research were taken from the Pirot and Svrljig indigenous sheep breeds. The data were collected from 1999 to 2009 and were analyzed to determine the effect of the year and season, age of the lamb, weight of the lamb, birth type and sex on the birth weight of lambs. Both sheep breeds were managed in the same farm and under the same farm conditions. Statistical analysis was performed by using GLM procedure of SAS statistical package program. Results showed that young (2 to 3 years) and old (6 to 7 years) mothers gave birth to lighter lambs, while sheep in the middle age (4 to 5 years) gave birth to lambs with the heaviest body weight. However, the differences were respectively significant (P (lt) 0.01). Birth weight of lambs also depended on weight of lamb, although differences in the average body weight of lambs were statistically significant (P (lt) 0.05). Type of birth also had effect on the body weight of lambs at birth in both Pirot and Svrljig breeds (P (lt) 0.05). Body weight of lambs at birth were almost the same for both sexes (3.39 and 3.36 kg for male and female in Pirot breed and 3.48 and 3.43 kg for male and female in Svrljig breed, respectively), though the difference was not statistically significant (P > 0.05). The values of birth weight observed for quite a number of years ranged from 3.27 to 3.52 kg in Pirot and 3.34 to 3.51 kg in Svrljig breed (P (lt) 0.01). Lambs born in the spring-summer season has the heaviest body weight at birth. Conversely, the significant difference (P (lt) 0.05) can only be interpreted as the factor of food source
- ā¦