Doprinos raspona verbalnoga radnog pamćenja razumijevanju teksta u ranoj adolescenciji

Cilj je ovoga rada ispitati doprinos raspona verbalnoga radnog pamćenja objašnjenju varijance razumijevanja teksta kod mlađih adolescenata. Kako bi se mogao kontrolirati efekt relevantnih varijabli pri ispitivanju odnosa raspona radnoga pamćenja i razumijevanja, ispitan je rječnik i raspon verbalnoga kratkoročnog pamćenja, kao i učinkovitost procesiranja u oba zadatka pamćenja. U istraživanju je sudjelovalo 186 učenika sedmih razreda triju osnovnih škola (98 dječaka i 88 djevojčica). Kako bi se ustanovilo je li samostalni doprinos raspona verbalnoga radnog pamćenja objašnjenju varijance razumijevanja teksta značajan kada se kontroliraju ostali relevantni čimbenici, proveden je niz hijerarhijskih regresijskih analiza. Rezultati pokazuju da je raspon verbalnoga radnog pamćenja značajan samostalni prediktor razumijevanja kada se zasebno kontroliraju efekti pojedinih relevantnih varijabli, no njegov samostalni doprinos prestaje biti statistički značajan kada se sve varijable zajedno uključe u analizu. Najjačim se prediktorom razumijevanja pokazao rječnik. Rezultati upućuju na zaključak da prediktivna vrijednost raspona verbalnoga radnog pamćenja za razumijevanje pri čitanju primarno proizlazi iz zajedničke varijance koju ta varijabla dijeli s ostalim mjerama kojima se ispituje jezično procesiranje.</p

Iskustvo zanesenosti kod likovno darovitih osnovnoškolaca u programu LIADO

Cilj je ovog rada ispitati doživljavaju li likovno daroviti učenici viših razreda osnovne škole iskustvo zanesenosti prilikom uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u sklopu programa LIADO (Likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca) te prepoznaju li nastavnice-mentorice stanje zanesenosti kod učenika i stvaraju li okruženje učenja koje pridonosi njegovom doživljavanju. Također, ispitano je jesu li učenici zadovoljni programom te postoji li povezanost između iskustva zanesenosti i zadovoljstva učenika programom. Doživljaj zanesenosti kod učenika i njihovo zadovoljstvo ispitano je upitnikom, dok su s tri nastavnice-mentorice provedeni polustrukturirani intervjui. Rezultati su pokazali da je većina učenika doživjela iskustvo zanesenosti tijekom aktivnosti u programu, a i mentorice su prepoznale takvo stanje kod učenika. Mentorice su u poučavanje integrirale elemente nužne za nastanak iskustva zanesenosti kod učenika. Učenici su bili generalno zadovoljni programom, a viša percepcija značajki zanesenosti bila je povezana s većim zadovoljstvom učenika

Iskustvo zanesenosti kod likovno darovitih osnovnoškolaca u programu LIADO

Cilj je ovog rada ispitati doživljavaju li likovno daroviti učenici viših razreda osnovne škole iskustvo zanesenosti prilikom uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u sklopu programa LIADO (Likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca) te prepoznaju li nastavnice-mentorice stanje zanesenosti kod učenika i stvaraju li okruženje učenja koje pridonosi njegovom doživljavanju. Također, ispitano je jesu li učenici zadovoljni programom te postoji li povezanost između iskustva zanesenosti i zadovoljstva učenika programom. Doživljaj zanesenosti kod učenika i njihovo zadovoljstvo ispitano je upitnikom, dok su s tri nastavnice-mentorice provedeni polustrukturirani intervjui. Rezultati su pokazali da je većina učenika doživjela iskustvo zanesenosti tijekom aktivnosti u programu, a i mentorice su prepoznale takvo stanje kod učenika. Mentorice su u poučavanje integrirale elemente nužne za nastanak iskustva zanesenosti kod učenika. Učenici su bili generalno zadovoljni programom, a viša percepcija značajki zanesenosti bila je povezana s većim zadovoljstvom učenika

Fostering Creativity in Classroom: Triarchic Teaching

Rad se bavi načinima osmišljavanja razrednog okružja u funkciji razvoja kreativnih sposobnosti učenika u kontekstu poučavanja za kreativnost. Preduvjeti su razvoja kreativnosti učenika modeliranje kreativnosti nastavnika i poticanje uvjerenja o samodjelotvornosti. Neke od temeljnih tehnika poticanja kreativnosti učenika jesu preispitivanje postojećih pretpostavki, definiranje i redefiniranje problema, poticanje generiranja ideja i poticanje interdisciplinarnog pristupa idejama. Kako bi se izbjegle prepreke kreativnosti, važno je poticati preuzimanje razumnog rizika, omogućavati toleranciju dvosmislenosti/neizvjesnosti i dopuštati pogreške pri učenju. Složene tehnike poticanja kreativnosti učenika usmjerene su razvoju odgovornosti i samoregulacije u kreativnom stvaranju, kao i poučavanju vrijednosti ustrajnog zalaganja i odgode zadovoljstva u kreativnom radu. Kreativni rad zahtijeva uravnoteženost triju misaonih sposobnosti ključnih za uspješnu inteligenciju: analitičkih, kreativnih i praktičnih. Poučavanje prema principima uspješne inteligencije naziva se Trijarhično poučavanje i vrednovanje (Triarchic Instruction and Assessment, TIA) i temelji se na poticanju navedenih sposobnosti. Podrazumijeva učiteljevo pronalaženje materijala najprikladnijih za razvoj određenih sposobnosti (analitičkih, kreativnih i praktičnih) te pomaže učeniku kompenzirati ili ispraviti slabosti, a istaknuti jake strane, čime se pojačava i motivacija za učenje. Na kraju rada prikazani su primjeri provedbe trijarhičnoga poučavanja u nastavi školskog predmeta Hrvatski jezik u petom i šestom razredu, kroz korake planiranja trijarhičnoga poučavanja i vrednovanja.This paper deals with the design of the teaching environment with regard to the development of students’ creative abilities in the context of teaching for creativity. Modeling of creativity by the teacher and fostering students’ self-efficacy beliefs as prerequisites for the development of students’ creativity are discussed. Among basic techniques for developing student creativity questioning existing assumptions, defining and redefining problems, encouraging idea generation, and promoting an interdisciplinary approach to ideas are outlined. To avoid barriers to creativity, it is important to encourage sensible risk-taking, tolerate ambiguity, and allow for learning mistakes. Complex techniques for fostering student creativity aim to develop self-responsibility and self-regulation in creative work, as well as to teach the value of persistent effort and delaying gratification in creative work. Creative work requires a balance of the three thinking abilities that make up successful intelligence: analytical, creative, and practical. Teaching according to the principles of successful intelligence is called Triarchic Instruction and Assessment (TIA) and is based on fostering analytical, creative, and practical thinking. This means that the teacher should find the material that is best suited for the development of specific abilities (analytical, creative, and practical) and help students compensate for or correct their weaknesses while capitalizing their strengths thus increasing the students’ motivation to learn. Finally, examples of implementation of triarchic instruction in Croatian language classes of 5th and 6th grade are given through the steps of Triarchic Instruction and Assessment planning

Gender differences in (meta)cognitive and motivational factors of text comprehension of adolescents in Croatia and Slovenia

Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi razlikuju li se dječaci i djevojčice završnih razreda osnovne škole u Hrvatskoj i Sloveniji u razumijevanju pri čitanju, kao i u relevantnim (meta)kognitivnim (rječnik, metakognitivno znanje i sažimanje) i motivacijskim čimbenicima (interes, uključenost u čitanje, percipirana kompetentnost, vanjska motivacija) uključenim u razumijevanje. Istraživanje je provedeno na uzorcima učenika osmih razreda osnovne škole u Hrvatskoj (N = 240) i devetih razreda osnovne škole u Sloveniji (N = 265). Razumijevanje ekspozitornog i narativnog teksta ispitano je tekstovima iz međunarodnog ispitivanja pismenosti IEA (1991). Također su primijenjeni Test rječnika (Hershel, 1963), Upitnik metakognitivnog znanja i zadatak sažimanja, kao i Upitnik motivacije za čitanje (Wigfield i Guthrie, 1997). Djevojke imaju bolje metakognitivno znanje o strategijama čitanja, veću motivaciju za čitanje i bolje razumiju narativni tekst. Učenici iz Slovenije postižu više rezultate na mjerama (meta)kognitivnih čimbenika razumijevanja, te u intrinzičnoj motivaciji i u razumijevanju ekspozitornog teksta. Učenici iz Hrvatske iskazuju višu ekstrinzičnu motivaciju i percipiranu kompetentnost.The aim of the research was to examine gender differences in text comprehension, as well as in (meta)cognitive (vocabulary, metacognitive knowledge and summarizing) and motivational factors of reading (interest, reading involvement, perceived competency, extrinsic motivation). The study was conducted on a sample of eighth-grade students of elementary schools in Croatia (N = 240) and ninth-grade students from Slovenia (N = 265). Comprehension of expository and narrative texts was examined using the text used in the international IEA Study of reading literacy (1991). In addition to the text comprehension task, a Vocabulary test (Hershel, 1963), Metacognitive knowledge questionnaire and summarizing task, as well as The Motivation for Reading Questionnaire (Wigfield & Guthrie, 1997) were applied. Compared to boys, girls showed better metacognitive knowledge, higher motivation for reading and better narrative text comprehension. Slovenian students scored higher on measures of (meta)cognitive factors of reading and on intrinsic motivation scales and in expository text comprehension. Croatian students showed higher extrinsic motivation and perceived competency

The role of reading strategies in scientific text comprehension and academic achievement of university students

The aim of the study was to explore the relations between comprehension strategies engaged in different aspects of comprehension processing, and to examine the relationship of these strategies and text comprehension to academic achievement. The participants in the study were 112 undergraduate psychology students (10 male and 102 female). Text comprehension was assessed on three short scientific paragraphs on topics from cognitive psychology. A self-explanatory task was applied for assessing the use of three reading strategies: paraphrasing, bridging inferences and elaborations. Additionally, question generation and summarizing tasks were administered. Grade point average (GPA) was used as an indicator of academic achievement. Relations between reading strategies indicated grouping of the strategies that foster different aspects of comprehension processing from the text-base level to the situation model of the text. Students typically use paraphrases, regardless of their reading comprehension level; however, good comprehenders use more strategies that help readers to build global representation of the text compared to poor comprehenders. The use of elaboration strategies and the use of summarizing strategy were the best predictors of text comprehension. The effects of reading strategies on GPA were mediated by reading comprehension

(Meta)cognitive and motivational predictors of text comprehension of adolescents in Croatia and Slovenia

Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi obrasce povezanosti (meta)kognitivnih i motivacijskih varijabli i utvrditi značajne prediktore razumijevanja teksta. Istraživanje je provedeno na uzorcima učenika osmih razreda osnovne škole u Hrvatskoj (N = 240) i devetih razreda osnovne škole u Sloveniji (N = 265). Razumijevanje ekspozitornog i narativnog teksta ispitano je tekstovima iz međunarodnog ispitivanja pismenosti IEA (1991). Također su primijenjeni test riječnika (Hershel, 1963), upitnik metakognitivnog znanja i zadatak sažimanja, kao i Upitnik motivacije za čitanje (Peklaj i Bucik, 2003). Najbolji prediktor razumijevanja kod svih učenika je rječnik, dok je kod učenika u Hrvatskoj važan prediktor i intrinzična motivacija za čitanje.The aim of the research was to examine the pattern of relations between (meta)cognitive and motivational variables and to identify predictors of text comprehension. The study was conducted on a sample of eighth-grade students of elementary school in Croatia (N = 240) and ninth-grade students from Slovenia (N = 265). Comprehension of expository and narrative texts was examined on texts used in the international IEA Study of Reading Literacy (1991). In addition to the text comprehension task, Vocabulary test (Hershel, 1963), Metacognitive knowledge questionnaire and summarizing task, as well as The Motivation for Reading Questionnaire (Peklaj & Bucik, 2003) were applied. The best predictor of text comprehension in all students was vocabulary, while intrinsic motivation was also a significant predictor of text comprehension in Croatian students

(Meta)cognitive and motivational predictors of text comprehension of adolescents in Croatia and Slovenia

Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi obrasce povezanosti (meta)kognitivnih i motivacijskih varijabli i utvrditi značajne prediktore razumijevanja teksta. Istraživanje je provedeno na uzorcima učenika osmih razreda osnovne škole u Hrvatskoj (N = 240) i devetih razreda osnovne škole u Sloveniji (N = 265). Razumijevanje ekspozitornog i narativnog teksta ispitano je tekstovima iz međunarodnog ispitivanja pismenosti IEA (1991). Također su primijenjeni test riječnika (Hershel, 1963), upitnik metakognitivnog znanja i zadatak sažimanja, kao i Upitnik motivacije za čitanje (Peklaj i Bucik, 2003). Najbolji prediktor razumijevanja kod svih učenika je rječnik, dok je kod učenika u Hrvatskoj važan prediktor i intrinzična motivacija za čitanje.The aim of the research was to examine the pattern of relations between (meta)cognitive and motivational variables and to identify predictors of text comprehension. The study was conducted on a sample of eighth-grade students of elementary school in Croatia (N = 240) and ninth-grade students from Slovenia (N = 265). Comprehension of expository and narrative texts was examined on texts used in the international IEA Study of Reading Literacy (1991). In addition to the text comprehension task, Vocabulary test (Hershel, 1963), Metacognitive knowledge questionnaire and summarizing task, as well as The Motivation for Reading Questionnaire (Peklaj & Bucik, 2003) were applied. The best predictor of text comprehension in all students was vocabulary, while intrinsic motivation was also a significant predictor of text comprehension in Croatian students

Attitudes of students and parents towards ICT with regard to the experience of using the iPad in classroom

The interactive information and communication technologies (ICT) have been introduced to many classrooms lately. Therefore, it is important to examine whether the expectations of students and their parents regarding technology implementation are fulfilled. The aim of the present study was to compare attitudes towards ICT in general towards the use of tablet computers in education, regarding the decision to use iPad and the experience of using iPad in the classroom. An attitudes questionnaire was administred in four groups of students and their parents. In the 5th grade, one group has just decided to use iPad in classroom, and one group decided not to use it. In the 7th and 8th grade one group has had two years of experience in using iPad in classroom, while the other group had no experience. The results showed that students and parents who chose to use iPad had more positive attitudes towards tablet use in teaching and learning, and perceived less negative effects of ICT use than students and parents who have not been using iPad. However, a difference between parents’ attitudes was found in the 5th grade, but not in the 7th and 8th grades. The parents of older students who have been using iPad for several years have less positive attitudes towards tablet use than parents of the 5th grade students who just decided to use it. Our findings point to a complex interplay between social norms and experience in educational settings that could be explained within several theoretical frameworks relating to technology acceptance (e.g. TAM2, Venkatesh & Davis, 2000)

Lesefähigkeit in der Frühadoleszenz: Schülerprofile

Cilj je ovog istraživanja bio ustanoviti mogu li se prepoznati homogene skupine, odnosno profili učenika s obzirom na uspješnost razumijevanja i brzinu čitanja, razvijenost rječnika, raspon kratkoročnoga i radnoga pamćenja te uspješnost primjene strategija čitanja. U istraživanju je sudjelovalo 186 učenika sedmih razreda (98 dječaka i 88 djevojčica). Ispitivalo se razumijevanje triju kraćih tekstova i mjerila se brzina čitanja jednog od njih. Učenici su rješavali i test rječnika, upitnik strategijskoga čitanja, zadatke kratkoročnoga i radnoga pamćenja te se ispitivala uspješnost prepoznavanja fokusnih riječi u rečenici i nepodudarnih rečenica u tekstu. Klasterskom analizom jasno su se izdvojila četiri profila učenika. Prvi klaster čine loši čitači koji na svim zadacima postižu ispodprosječne rezultate. Četvrti klaster čine dobri čitači koji postižu iznadprosječne rezultate na svim varijablama, osim u brzini čitanja, koja je prosječna. Drugi i treći klaster čine učenici s prosječnim razumijevanjem, brzinom čitanja i rječnikom te prosječnom uspješnošću prepoznavanja fokusnih riječi i nepodudarnih rečenica. Učenici iz drugoga klastera imaju značajno manji raspon kratkoročnoga i radnoga pamćenja od učenika iz trećega klastera, ali izvještavaju da češće od njih rabe strategije čitanja. Rezultati idu u prilog teorijama koje naglašavaju važnost upotrebe kompenzacijskih strategija, kojima se mogu nadvladati ograničenja u rasponu radnoga pamćenja (Walczyk i sur., 2001.; 2007.).The aim of this study was to explore whether homogenous profiles of students could be differentiated based on their comprehension level, reading speed, vocabulary, short-term and working memory spans, and use of reading strategies. One hundred eighty six seventh-graders participated in the study (98 boys and 88 girls). Comprehension was assessed for three short texts, and reading speed for one of these. Students also completed vocabulary test, strategic reading questionnaire and short- -term and working memory tasks. The ability to detect focus words in the sentences and inappropriate sentences in the text was also tested. Cluster analysis yielded four distinct student profiles. The first cluster consists of poor readers who score below the average in all the tasks. The fourth cluster consists of good readers who score above the average in all the tasks, except for average reading speed. The second and the third cluster consist of students of average comprehension, reading speed, vocabulary and efficiency in detecting focus words and inappropriate sentences. The students from the second cluster have significantly smaller short-term and working memory spans than students from the third cluster, but they report more frequent use of reading strategies. These results are in line with theories emphasizing the importance of compensatory strategies in overcoming working memory limitations (Walczyk et al., 2001; 2007).In dieser Arbeit soll untersucht werden, ob im Hinblick auf Leseverständnis und Lesegeschwindigkeit, Wortschatzreichtum, die Belastbarkeit des Kurzzeit- und des Arbeitsgedächtnisses sowie hinsichtlich des Einsatzes erfolgreicher Lesestrategien in der Schülerpopulation homogene Gruppierungen bzw. bestimmte Schülerprofile erkennbar sind. An der Untersuchung nahmen 186 Siebtklässler* teil (98 Jungen und 88 Mädchen). Geprüft wurde das Leseverständnis von drei kurzen Texten, wobei im Falle eines der Texte auch die Lesegeschwindigkeit gemessen wurde. Des Weiteren lösten die Schüler und Schülerinnen einen Wortschatztest, einen Fragebogen zur Ermittlung strategischer Lesefähigkeiten sowie Aufgaben zur Prüfung des Kurzzeit- und des Arbeitsgedächtnisses; außerdem sollten sie Fokuswörter in Sätzen sowie in einem Text unpassende Sätze erkennen. Eine Clusteranalyse brachte klar vier Schülerprofile (Gruppierungen) zum Vorschein. Der erste Cluster besteht aus schlechten Lesern, die bei allen Aufgaben Resultate unterhalb der Durchschnittswerte erzielten. Der vierte Cluster besteht aus guten Schülern mit überdurchschnittlichen Ergebnissen bei allen Aufgaben; lediglich die Lesegeschwindigkeit erwies sich als durchschnittlich. Der zweite und dritte Cluster besteht aus Schülern mit durchschnittlichem Resultaten hinsichtlich Leseverständnis, Lesegeschwindigkeit und Wortschatzreichtum sowie Ermittlung von Fokuswörtern und unpassenden Sätzen. Die Schüler des zweiten Clusters weisen, im Vergleich mit Schülern des dritten Clusters, eine wesentlich geringere Belastbarkeit sowohl des Kurzzeit- als auch des Arbeitsgedächtnisses auf, doch berichten sie vom wiederholten Einsatz verschiedener Lesestrategien. Die gewonnenen Ergebnisse konnten Theorien bestätigen, denen zufolge kompensatorische Strategien dabei helfen können, bestimmte Defizite in der Belastbarkeit des Arbeitsgedächtnisses zu überbrücken (Walczyk et al., 2001; 2007.)