CroDiab - registar osoba sa šećernom bolešću - Brodsko-posavska županija - aktivnosti i podaci

Š ećerna bolest jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema razvijenih zemalja s uzlaznim trendom u broju oboljelih u cijelom svijetu. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj oko 300 000 osoba ima šećernu bolest. Ona je i jedan od 10 vodećih uzroka smrti i vrlo značajan rizični čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti, onesposobljenja i invaliditeta.             Važan sastavni dio javnozdravstvenih aktivnosti u borbi sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj je i osnivanje nacionalnog registra - CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću. Prijava bolesnika u CroDiab postaje zakonski obavezna 2005. godine za sve liječnike uključivanjem u plan obaveznih statističkih istraživanja u Republici Hrvatskoj (Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti RH; NN 28/05, 58/05, 04/06) odlukom Vlade i Sabora RH. CroDiab je osmišljen i realiziran kao sveobuhvatan sustav koji omogućava kako prikupljanje   podataka na svim razinama zdravstvene zaštite tako i njihovu integraciju, obradu i analizu

Pozdravna riječ urednice teme

Poštovani čitatelji, Šećerna bolest je skupina metaboličkih poremećaja obilježenih hiperglikemijom nastalom zbog poremećaja u izlučivanju i/ili djelovanju inzulina, a njen tijek je obilježen razvojem akutnih i kroničnih komplikacija. Dok akutne komplikacije zbog sve veće dostupnosti inzulina u razvijenim zemljama više nisu značajni javnozdravstveni problem već problem kliničara dijabetologa, najveće opterećenje bolesti nose kronične komplikacije. One su glavni uzrok mortaliteta u osoba sa šećernom bolešću te glavni uzrok rastućeg opterećenja zdravstvenog proračuna troškovima dijabetesa. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (International Diabetes Federation) učestalost šećerne bolesti u svijetu 2010. godine iznosi 6.6%, a u Europi 8.5% u dobnoj skupini 20-79 godina. Ne zabrinjava samo trenutna visoka učestalost i velik broj osoba sa šećernom bolesti već i izraziti trend porasta učestalosti šećerne bolesti tijekom posljednjih desetljeća koji se kontinuirano nastavlja. Predviđa se da će porast učestalosti u razdoblju od 2010. do 2030. iznositi 54% na svjetskoj razini odnosno da će broj oboljelih sa 284.6 milijuna porasti na 438.4 milijuna(1). Šećerna je bolest također značajan razlog preuranjene smrti bolesnika a najnovije procjene govore o udjelu od čak 11% u sveukupnoj smrtnosti Europske regije (2) i udjelima od preko 15% u svim dobnim skupinama ženske populacije starije od 50 godina. Istraživanja su pokazala da u Republici Hrvatskoj, u dobnoj skupini od 18 - 65 godina, ima preko 170000 osoba sa šećernom bolešću, a od toga oko 70000 (42%) ne zna za bolest. U ovoj dobnoj skupini prevalencija iznosi 6,1%, a u starijoj dobi još je i veća (između 15 i 20%) tako da se sveukupna prevalencija procjenjuje na oko 9% u odraslih (18+ godina) što iznosi gotovo 300000 osoba (3). Šećerna bolest nalazi se među 10 vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2008. godine nalazila se na 8. mjestu vodećih uzroka smrti sa 2,49% (4). Ona je također i vrlo važan rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrti u našoj zemlji, te razvoj onesposobljenja i invaliditeta koji nastaju kao posljedica njenih komplikacija. Zbog velikog broja oboljelih, kao i socijalnih, zdravstvenih i ekonomskih opterećenja s kojima je šećerna bolest povezana ona predstavlja jedan od najvažniji javnozdravstvenih problema današnjice. Izuzetno mi je zadovoljstvo da je stoga baš ona odabrana za temu ovoga broja, a uređivanje teme bila je izuzetna čast. No realizacija zasigurno ne bi bila moguća bez pomoći kolega koji su sudjelovali u realizaciji članaka i pomogli mi da započnemo sa predstavljanjem šećerne bolesti i veličine problema koji ona danas predstavlja te im se ovim putem najsrdačnije zahvaljujem. Puno hvala i uredništvu Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo na ukazanom povjerenju i pomoći prilikom objavljivanja. Srdačan pozdrav, Tamara Poljičani

Uvodnik / Editorial

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je vodeća javnozdravstvena ustanova u zemlji i regiji. Na takvu viziju razvoja obavezuje mjesto i uloga koji ima u okviru i izvan zdravstvenog sustava naše zemlje. Takvu viziju razvoja omogućuje visoka razina znanja, stručnosti i predanosti poslu naših stručnjaka, znanstvenika i djelatnika. Takvoj vizija razvoja utire put 120 godina duga povijest postojanja.Temeljna misija je omogućiti jasno i učinkovito prepoznavanje aktualnih javnozdravstvenih potreba populacije i anticipaciju budućih trendova te osiguravanje preduvjete za učinkovito upravljanje istima, s temeljnom svrhom očuvanja i unaprjeđenja zdravlja populacije

Lifestyle Habits of People with Self-Reported Diabetes: Changes during a Five-Year Period

The aims of our study were to investigate the prevalence of risk factors in persons with previously known diabetes (»old DM«), persons with diabetes developed during the 2003–2008 period (»new DM«) and diabetes-free individuals within the CroHort study. Risk factors were defined as physical inactivity, unhealthy nutritional regimen, smoking and excessive alcohol consumption, while diabetes status was self-reported. The most prevalent risk factor in both »old DM« and »new DM« group was physical inactivity (46.7% and 33.7% in 2003; 46.8% and 46.3% in 2008), then smoking (12.1% and 14.6%; 12.7% and 14.4%), unhealthy diet (8.8% and 13.8; 8.2% and 10.0%) and heavy alcohol consumption (11.1% and 6.0%; 7.8% and 13.8%). Diabetes-free individuals had higher rates of smoking and unhealthy diet, and lower rates of alcohol consumption and physical inactivity than both diabetes groups. These results indicate the need for comprehensive actions oriented towards persons with diabetes concerning physical activit

Lifestyle Habits of People with Self-Reported Diabetes: Changes during a Five-Year Period

The aims of our study were to investigate the prevalence of risk factors in persons with previously known diabetes (»old DM«), persons with diabetes developed during the 2003–2008 period (»new DM«) and diabetes-free individuals within the CroHort study. Risk factors were defined as physical inactivity, unhealthy nutritional regimen, smoking and excessive alcohol consumption, while diabetes status was self-reported. The most prevalent risk factor in both »old DM« and »new DM« group was physical inactivity (46.7% and 33.7% in 2003; 46.8% and 46.3% in 2008), then smoking (12.1% and 14.6%; 12.7% and 14.4%), unhealthy diet (8.8% and 13.8; 8.2% and 10.0%) and heavy alcohol consumption (11.1% and 6.0%; 7.8% and 13.8%). Diabetes-free individuals had higher rates of smoking and unhealthy diet, and lower rates of alcohol consumption and physical inactivity than both diabetes groups. These results indicate the need for comprehensive actions oriented towards persons with diabetes concerning physical activit

Prevalence of diabetes mellitus in Croatia

The aim of this study was to obtain an accurate estimate of diabetes prevalence in Croatia and additional estimates of impaired fasting glucose (IFG), undiagnosed diabetes, and insulin resistance. The study was part of the First Croatian Health Project. Field work included a questionnaire, anthropological measurements, and blood sampling. A nationally representative sample of 1653 subjects aged 18-65 years was analyzed. A total of 100 participants with diabetes were detected, among them 42 with previously unknown diabetes. The prevalence was 6.1% (95% CI: 4.59-7.64), with a significant difference by age. IFG prevalence (WHO-criteria) was 11.3%. The ratio of undiagnosed/diagnosed diabetes was 72/100, unevenly distributed by the regions. HOMA-IR was >1 in 40.4% of the subjects. This survey revealed a higher prevalence of diabetes than previously estimated, whereas that of IFG was as expected. A significant difference in the proportion of undiagnosed diabetes among the regions warrants attention

CroDiab - registar osoba sa šećernom bolešću - Brodsko-posavska županija - aktivnosti i podaci

Š ećerna bolest jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema razvijenih zemalja s uzlaznim trendom u broju oboljelih u cijelom svijetu. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj oko 300 000 osoba ima šećernu bolest. Ona je i jedan od 10 vodećih uzroka smrti i vrlo značajan rizični čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti, onesposobljenja i invaliditeta.             Važan sastavni dio javnozdravstvenih aktivnosti u borbi sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj je i osnivanje nacionalnog registra - CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću. Prijava bolesnika u CroDiab postaje zakonski obavezna 2005. godine za sve liječnike uključivanjem u plan obaveznih statističkih istraživanja u Republici Hrvatskoj (Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti RH; NN 28/05, 58/05, 04/06) odlukom Vlade i Sabora RH. CroDiab je osmišljen i realiziran kao sveobuhvatan sustav koji omogućava kako prikupljanje   podataka na svim razinama zdravstvene zaštite tako i njihovu integraciju, obradu i analizu

Uvodnik / Editorial

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je vodeća javnozdravstvena ustanova u zemlji i regiji. Na takvu viziju razvoja obavezuje mjesto i uloga koji ima u okviru i izvan zdravstvenog sustava naše zemlje. Takvu viziju razvoja omogućuje visoka razina znanja, stručnosti i predanosti poslu naših stručnjaka, znanstvenika i djelatnika. Takvoj vizija razvoja utire put 120 godina duga povijest postojanja.Temeljna misija je omogućiti jasno i učinkovito prepoznavanje aktualnih javnozdravstvenih potreba populacije i anticipaciju budućih trendova te osiguravanje preduvjete za učinkovito upravljanje istima, s temeljnom svrhom očuvanja i unaprjeđenja zdravlja populacije

Hrvatski model – jučer-danas-sutra

Maksimalna moguća zaštita svih osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj bez obzira na prebivalište, socijalni status ili edukaciju u okviru dostupnih izvora dugogodišnja je težnja hrvatske dijabetološke zajednice a njen zajednički nazivnik zasigurno je Hrvatski model, prepoznat u široj medicinskoj zajednici kako kod nas tako i u svijetu. Hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću organiziran je i po prvi put zakonski potvrđen još 1972. godine dok ga Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća u okviru sastanka St. Vincent deklaracije 1992. godine. Hrvatski model je model trodimenzionalne mreže funkcionalno povezanih organizacija koja omogućuje optimalno provođenje aktivnosti primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i skrbi. On podržava funkcionalnu mrežu zdravstvenih ustanova u zaštiti osoba sa šećernom bolešću u sprezi sa Savezom udruga osoba sa šećernom bolešću Republike Hrvatske i Hrvatskim farmaceutskim društvom. Osnova modela je povezivanje svih dijelova zdravstvene službe koja sudjeluje u skrbi o šećernoj bolesti s težištem na sveobuhvatnosti pristupa koja neizostavno uključuje promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Oblik zdravstvene zaštite bolesnika sa šećernom bolešću - "Hrvatski model" sastoji se od kontinuirano otvorenih komunikacijskih kanala sa četiri osnovne razine zdravstvene zaštite. Osim opće komunikacije kanali omogućuju kontinuirano prenošenje znanja od specijalizirane prema općoj zdravstvenoj zaštiti, ali i evaluaciju nepotrebno upućenih bolesnika na liječenje u Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac. Osnova cijelog modela su timovi primarne zdravstvene zaštite čiji rad usklađuje odgovarajući centar u pojedinoj županiji – županijski centar za šećernu bolest. Županijski centar pored rada timova primarne zdravstvene zaštite objedinjuje i rad drugih centara u županiji ako postoje i pruža sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru tima internista i medicinske sestre dodatno educiranih u području šećerne bolesti (dijabetološki tim). Na razini cijele države organizirana su četiri regionalna centra koji obuhvaćaju rad županijskih centara i pružaju tercijarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru dijabetološkog tima ojačanog suradnjom s drugim specijalistima u ustanovi, dodatno educiranih u području problematike šećerne bolesti. Konačno cijela struktura objedinjena je radom Referentnog centra za dijabetes, Sveučilišne Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac (SKVV). Referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske, krovna je institucija za unapređenje preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih aktivnosti za osobe sa šećernom bolešću. Uz zdravstvenu zaštitu na tercijarnoj razini ona također unapređuje i koordinira rad zdravstvenih ustanova na regionalnoj i županijskoj razini