Rod Ecclisopteryx (Insecta: Trichoptera: Limnephilidae) u Hrvatskoj: rasprostranjenost i aspekti zaštite

This paper presents the distribution of two species of the genus Ecclisopteryx in Croatia based on literature data and the new records: E. keroveci and E. ivkae. The species E. ivkae was recorded at eight sites in the catchment area of the Cetina River, while E. keroveci occurs within the catchment area of the Kupa River and along the Veličanka River. Due to the restricted distribution, we proposed conservation and protection measures for both species.U ovom radu je prikazana rasprostranjenost dviju vrsta roda Ecclisopteryx u Hrvatskoj: E. keroveci i E. ivkae, na osnovu literaturnih podataka i novih nalaza. Vrsta E. ivkae zabilježena je na slivnom području rijeke Cetine, a vrsta E. keroveci na slivnom području Kupe i rijeci Veličanki. U radu su predložene i mjere zaštite za obje vrste, a odnose se na zaštitu kako samih vrsta tako i staništa na kojem obitavaju

Changes in flow and the discharge regime on the Ilova river

U radu su analizirani protočni režimi na rijeci Ilovi i njihove promjene od sredine XX stoljeća. Analizirani su podatci o karakterističnim protocima s postaja Veliko Vukovje, Munije i Bastaji. Usporedba srednjih sezonskih protoka na postaji Veliko Vukovje pokazala je da je u posljednjem razdoblju (1991.-2016.) u odnosu na prethodno klimatološki standardno (1961.-1990.) došlo do znatnog porasta srednjeg jesenskog protoka i znatnoga pada srednjeg ljetnog protoka. Usporedba sa sezonskim promjenama padalina i kretanjem sezonskih srednjih temperatura u Daruvaru pokazuje da su ove promjene povezane s promjenama u režimu padalina, a ljetno smanjenje protoka povezano je s porastom srednje ljetne temperature zraka u poriječju, što znači i povećanom evapotranspiracijom. Usporedbom godišnjih hodova u odabranim razdobljima pokazalo se da je na postaji Veliko Vukovje na mjesečnim razinama relativno najznačajnije (ljetno) smanjenje protoka u srpnju i kolovozu, smanjenje protoka u veljači i naglašeno rujansko povećanje protoka. Na postajama Munije i Bastaji glavna je razlika naspram postaje Veliko Vukovje da ne bilježe ni apsolutno a ni relativno značajno smanjenje (ljetnih) protoka u srpnju i kolovozu. Temeljni je zaključak da su promjene protočnih režima Ilove u razdoblju od 1961. do 2016. ponajprije uzrokovane promjenom klimatskih elemenata, unatoč primjetnim antropogenim utjecajima u poriječju, odnosno provedenim hidrotehničkim mjerama kao i postojanju velikih ribnjaka.This paper presents the discharge regimes on the Ilova River and their changes since the mid-20th century. Characteristic discharges at the hydrological stations Veliko Vukovje, Munije and Bastaji were analysed. Observation of mean seasonal discharges at the Veliko Vukovje hydrological station showed that in the contemporary period (1991-2016), there was a significant increase of mean autumn discharge and a significant decrease of mean summer discharge compared to the previous climatic standard period (1961-1990). Comparison with seasonal precipitation changes and seasonal air temperatures changes at the Daruvar main meteorological station, situated in the catchment area, proved that they are linked to the seasonal discharge changes on the Ilova River. Comparing the annual courses of mean monthly discharges and monthly modular coefficients in selected periods at Veliko Vukovje, it can be concluded that at the monthly level, the most significant are (summer) decrease of discharges in July and August, discharge decrease in February and a notable September discharge increase. The main differences at the Munije and Bastaji hydrological stations compared to the Veliko Vukovje station is the absence of both absolute and relative decreases of discharge values in the summer months. The main conclusion is that the discharge regime changes observed on the Ilova River are mainly caused by local climate change, despite notable anthropogenic influences in the catchment area, mainly hydrotechnical measures and the presence of relatively large fishponds

Changes in flow and the discharge regime on the Ilova river

U radu su analizirani protočni režimi na rijeci Ilovi i njihove promjene od sredine XX stoljeća. Analizirani su podatci o karakterističnim protocima s postaja Veliko Vukovje, Munije i Bastaji. Usporedba srednjih sezonskih protoka na postaji Veliko Vukovje pokazala je da je u posljednjem razdoblju (1991.-2016.) u odnosu na prethodno klimatološki standardno (1961.-1990.) došlo do znatnog porasta srednjeg jesenskog protoka i znatnoga pada srednjeg ljetnog protoka. Usporedba sa sezonskim promjenama padalina i kretanjem sezonskih srednjih temperatura u Daruvaru pokazuje da su ove promjene povezane s promjenama u režimu padalina, a ljetno smanjenje protoka povezano je s porastom srednje ljetne temperature zraka u poriječju, što znači i povećanom evapotranspiracijom. Usporedbom godišnjih hodova u odabranim razdobljima pokazalo se da je na postaji Veliko Vukovje na mjesečnim razinama relativno najznačajnije (ljetno) smanjenje protoka u srpnju i kolovozu, smanjenje protoka u veljači i naglašeno rujansko povećanje protoka. Na postajama Munije i Bastaji glavna je razlika naspram postaje Veliko Vukovje da ne bilježe ni apsolutno a ni relativno značajno smanjenje (ljetnih) protoka u srpnju i kolovozu. Temeljni je zaključak da su promjene protočnih režima Ilove u razdoblju od 1961. do 2016. ponajprije uzrokovane promjenom klimatskih elemenata, unatoč primjetnim antropogenim utjecajima u poriječju, odnosno provedenim hidrotehničkim mjerama kao i postojanju velikih ribnjaka.This paper presents the discharge regimes on the Ilova River and their changes since the mid-20th century. Characteristic discharges at the hydrological stations Veliko Vukovje, Munije and Bastaji were analysed. Observation of mean seasonal discharges at the Veliko Vukovje hydrological station showed that in the contemporary period (1991-2016), there was a significant increase of mean autumn discharge and a significant decrease of mean summer discharge compared to the previous climatic standard period (1961-1990). Comparison with seasonal precipitation changes and seasonal air temperatures changes at the Daruvar main meteorological station, situated in the catchment area, proved that they are linked to the seasonal discharge changes on the Ilova River. Comparing the annual courses of mean monthly discharges and monthly modular coefficients in selected periods at Veliko Vukovje, it can be concluded that at the monthly level, the most significant are (summer) decrease of discharges in July and August, discharge decrease in February and a notable September discharge increase. The main differences at the Munije and Bastaji hydrological stations compared to the Veliko Vukovje station is the absence of both absolute and relative decreases of discharge values in the summer months. The main conclusion is that the discharge regime changes observed on the Ilova River are mainly caused by local climate change, despite notable anthropogenic influences in the catchment area, mainly hydrotechnical measures and the presence of relatively large fishponds

Morphological State of Rivers in the Ilova River Catchment

Poriječje rijeke Ilove u Središnjoj Hrvatskoj pod znatnim je antropogenim utjecajem zbog brojnih hidrotehničkih radova, izgradnje kanalâ i ribnjakâ. Do sada u poriječju Ilove nisu istraživane posljedice izgradnje tih hidrotehničkih objekata i uređenja vodotokâ na njihovu hidromorfologiju. Nakon povijesnog pregleda značajnijih hidrotehničkih radova u radu su prikazani rezultati istraživanja morfoloških značajki vodotokâ u poriječju Ilove prema smjernicama Okvirne direktive EU-a o vodama i Metodologije monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja Hrvatskih voda. Analizirana su ukupno 534 km vodotokâ i određeno je 48 vodnih tijela za koja je utvrđeno morfološko stanje. Ukupno 38,5 % duljine vodotokâ, odnosno 21 vodno tijelo u poriječju Ilove, ne zadovoljava ciljeve prema Okvirnoj direktivi EU-a o vodama jer je dobilo ocjenu umjereno promijenjeno, loše ili vrlo loše morfološko stanje. Zabrinjavajuće je da su loše ocjene, uz dionice u naselju i oko njega, dobile i mnoge dionice izvan naselja.The Ilova River catchment in Central Croatia is under significant human impact as a result of extensive river training works, construction of canals and fish farms. The consequences of building these hydrotechnical structures and river training works on the hydromorphology of streams in the Ilova catchment have not been investigated to date. Following a historical overview of the significant water works, this paper depicts the results of an assessment of morphological features of streams in the Ilova catchment pursuant to the EU Water Framework Directive (WFD) requirements and Croatian Waters’ Methodology for monitoring and assessment of hydromorphological features. A total length of 534 km of streams was analysed, which led to the delineation of 48 water bodies for which the morphological condition was evaluated. In the Ilova River catchment, 38.5% of the total watercourse length, respectively twenty-one water bodies, did not meet WFD objectives as they were classified as moderate, poor or bad with respect to morphological condition. The results showing that not only those water bodies within and around settlements but also remote water bodies have a failing morphological status is a matter of concern

Prvi nalaz Tinodes antonioi Botosaneanu & Taticchi-Viganò, 1974 (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj s DNA barkod i ekološkim podacima i noticom na bioraznolikost i rasprostranjenost roda Tinodes u Hrvatskoj

The species Tinodes antonioi, a new species in the fauna of Croatia, was determined in northern Istria. The paper provides information about T. antonioi in Croatia (DNA barcode data, period of the finds, localities of the finds, numbers of males and females collected) as well as the biodiversity and distribution of the Tinodes genus in Croatia. A reference is made to the species endemic in Croatia, Tinodes andrasi, established to date at only one site in the south of Croatia (Konavle, Dalmacija).Vrsta Tinodes antonioi, kao nova u fauni Hrvatske, zabilježena je po prvi puta u sjevernoj Istri. U radu se daju informacije o T. antonioi u Hrvatskoj (DNA barkod podaci, periodi nalaza, lokaliteti nalaza, broj prikupljenih mužjaka i ženki), kao i bioraznolikost i rasprostranjenost roda Tinodes u Hrvatskoj. Daje se osvrt i na endem Hrvatske, Tinodes andrasi, zabilježen samo na jednom lokalitetu u Hrvatskoj (Konavle, Dalmacija)

LAND AND PLANT PRODUCTION CONDITIONS FOR THE IRRIGATION OF AGRICULTURAL CROPS IN KRAPINA ZAGORJE COUNTY

U krapinsko zagorskom kraju sve su češće pojave manjka oborina i vode u tlu za normalan rast i razvoj usjeva. U cilju primjene natapanja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje , u članku analiziramo u prvom redu sadašnju i potencijalnu pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje do 500 m.n.m., nagiba terena 0-16%, ukupno neto površine 50.075 ha, zatim stanje posjeda-poljoprivrednih gospodarstava i mogućnosti izbora kultura. Poljoprivredne površine županije obuhvaćaju oko 58 % teritorija. Obrađuje se oko 50%. U privatnom vlasništvu je oko 99%. Osnovno obilježje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost i rascjepkanost posjeda. Od zasijanih kultura prevladavaju žitarice (71%), krmno bilje (16,8%), krumpir (8,2%), povrće (4%), dok je pod ugarom i neobrađenih oranica i vrtova oko 3% poljoprivredne površine. U 2016. godini je natapano 19,35 hektara ratarskih i povrtnih kultura i voća na 51 ARKOD parceli i u 29 gospodarstava. Prema utvrđenom stupnju pogodnosti tla za natapanje i nagibu terena, preporučamo po načelu intenzivne poljoprivrede agro ili/i hidrotehničke mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje posjeda, tržišno održivi izbor poljoprivrednih kultura i odgovarajuće načine gospodarenja-korištenja poljoprivrednog zemljišta s natapanjem.In the Krapina Zagorje region, there are more frequent shortagees of precipitation and water in the soil for normal growth and development of crops. In order to apply grease and intensive agricultural production, the article analyzes in the first place the current and potential advantage of agricultural land for tillage up to 500 m.n.m., sloping ground 0-16%, total net area 50.075 ha, then the state of agricultural holdings and the possibility of choosing cultures. The county\u27s agricultural area covers about 58% of the territory. Approximately 50% is processed. Private ownership is about 99%. The basic feature of agricultural holdings is the fragmentation. Of the sown crops, cereals (71%), fodder crops (16.8%), potatoes (8.2%), vegetables (4%) prevail over grazing and unprocessed fields and gardens, accounting for about 3% of the agricultural area. In year 2016, in total 19.35 hectares of agricultural and vegetable crops and fruit were planted on 51 ARKOD parcels and 29 farms. According to the established degree of suitability of soil for irrigatin and tilting the terrain, we recommend on the principle of intensive agriculture agro and hydro-technical measures for the amelioration of agricultural land, land consolidation, a viable selection of agricultural crops and appropriate ways of managing and using agricultural land with irrigation

Osobine faune tulara (Insecta, Trichoptera) četiri jadranska otoka s noticom o DNA barkodiranju

To date, 13 species of Trichoptera from 11 genera and 8 families have been reported for the Adriatic islands of Cres, Krk, Pag and Hvar. Relatively recent research has been conducted on the islands of Cres, Krk and Pag, where 329 adults of Trichoptera belonging to 10 species from 8 genera and 6 families were collected. Most dominant was Ecnomus tenellus with 235 specimens collected (islands of Krk and Cres), followed by Leptocerus tineiformis (Krk) with 51 specimens collected. Only one specimen of the each species Stenophylax mitis (Cres) and Mystacides azurea (Krk) was recorded. Most of the species were recorded on the island of Krk (7), and the lowest on the island of Pag (2). Faunistically most interesting was the first finding of species Stenophylax mitis McL. for the fauna of Croatia.Na području jadranskih otoka (Cres, Krk, Pag, Hvar) utvrđeno je do sada 13 vrsta Trichoptera iz 11 rodova i 8 porodica. Novija istraživanja provedena su na otocima Cresu, Krku i Pagu u kojima je prikupljeno 329 adultnih oblika Trichoptera s 10 vrsta iz 8 rodova i 6 porodica. Najdominantnije vrste bile su Ecnomus tenellus s 235 prikupljenih primjeraka (Krk i Cres) i Leptocerus tineiformis (Krk) s 51 prikupljenim primjerkom, a samo s jednim primjerkom zabilježene su vrste Stenophylax mitis (Cres) i Mystacides azurea (Krk). Najveći broj vrsta utvrđen je na otoku Krku (7), a najmanji na otoku Pagu (2). Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Stenophylax mitis McL. koja je ovim istraživanjima utvrđena po prvi puta u fauni Hrvatske

DNA barkodiranje porodice Phryganeidae (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na filogeniju, rasprostranjenost i konzervacijsku biologiju

In Europe the Phyrganeidae family comprises 7 genera and 20 species. In Croatia, 6 species have been recorded from this family, and four of them recorded and collected in the last five years have been DNA barcoded. In terms of faunistic research, most interesting is the record of Trichostegia minor Curtis, 1834 from the region of the Gacka River in Lika, in upland Croatia. Up to now four species have been included in the BOLD system with 6 DNA-barcoded specimens. From the Gacka River area, 10 specimens of 8 species, including T. minor, have been barcoded and included into the BOLD system. Phylogenetic research based on DNA barcode data has shown some interesting results. Specimen of T. minor collected in the area of the Gacka River is clustered with a specimen of this species from Austria into a separate subgroup, which shows minor molecular specifics. Phylogenetic analysis has confirmed the justification of the status of a subspecies from Mongolia, Phryganea grandis rotundata Ulmer, 1905. Future Trichoptera fauna research in Croatia will continue investigations of the family Phryganeidae in various parts of the country for the purpose of ascertaining the detailed distribution of all the species recorded, to enable finding some other previously missing species, as well as collecting and DNA barcoding of Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) and Oligostomis reticulata (Linnaeus, 1761). With respect to these species, the data will also be useful for the area of conservation biology, necessary for their protection and for the protection of the sites in which they occur, for it is clear that these are very rare species in Croatia, T. minor also belonging to this group: 50% of the species from this family recorded in Croatia are rare and very rare species.Porodica Phyrganeidae broji u Europi 7 rodova i 20 vrsta. Iz ove porodice na području Hrvatske utvrđeno je 6 vrsta, od kojih su DNA barkodirane četiri vrste, zabilježene i prikupljene u posljednjih pet godina. Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Trichostegia minor Curtis, 1834 s područja rijeke Gacke (regija Lika), gorska Hrvatska. U BOLD bazu upisane su četiri vrste sa šest DNA barkodiranih primjeraka. S područja rijeke Gacke je DNA barkodirano i upisano u BOLD bazu 10 primjeraka s osam vrsta, uključujući i vrstu T. minor. Filogenetska istraživanja temeljena na analizi DNA barkod podataka pokazala su zanimljive rezultate. Primjerak vrste T. minor prikupljen na području rijeke Gacke grupira se s primjerkom te vrste iz Austrije u zasebnu podrgrupu, što ukazuje na manje molekularne specifičnosti. Filogenetska analiza potvrdila je i opravdanost statusa podvrste iz Mongolije, Phryganea grandis rotundata Ulmer, 1905. U budućim istraživanjima faune Trichoptera Hrvatske nastavit će se istraživanja porodice Phyrganeidae u različitim dijelovima Hrvatske u svrhu utvrđivanja detaljnijeg rasprostranjenja svih zabilježenih vrsta, potencijalnog nalaza neke još nezabilježene vrste, ali i nalaza te DNA barkodiranja vrsta Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) i Oligostomis reticulata (Linnaeus, 1761). Za te vrste bit će potrebno utvrditi i određene značajke u području konzervacijske biologije potrebne za njihovu zaštitu i zaštitu lokaliteta na kojima žive, jer je očito da su to vrlo rijetke vrste u fauni Hrvatske, a u koje pripada i vrsta T. minor; naime, 50% zabilježenih vrsta porodice Phyrganeidae u Hrvatskoj su rijetke i vrlo rijetke vrste

Nove vrste za Hrvatsku iz porodice Hydroptilidae, prikupljene u NP Krka, s posebnim osvrtom na bioraznolikost i DNA barkodiranje

In this study we present: two species of caddisflies new for Croatian fauna from the family Hydroptilidae (Hydroptila simulans Mosley, Orthotrichia costalis Curtis), first DNA barcoding of caddisfly species in the Krka National Park and a discussion about recorded caddisfly fauna in the Krka NP from this study. From a faunistic point of view several species are interesting: Hydropsysche mostarensis Klapálek, Hydroptila simulans Mosely, Hydroptila forfcipata Eaton, Orthotrichia costalis Curtis and Tinodes pallidulus McLachlan. For the species Oecetis notata Rambur we have recorded interesting taxonomical remarks. Furthermore, within this study we used DNA barcoding which showed to be a very good and useful method for identification of very small and morphologically similar species from the family Hydroptilidae, or females from the family Psychomyiidae.U ovome radu prikazujemo: dvije nove vrste zabilježene u fauni Hrvatske iz porodice Hydroptilidae (Hydroptila simulans Mosley, Orthotrichia costalis Curtis), prikaz DNA barkodiranja tulara u Nacionalnom parka Krka te osvrt na faunistički najzanimljivije vrste utvrđene tijekom ovih istraživanja. Faunistički najzanimljiviji su nalazi sljedećih vrsta: Hydropsysche mostarensis Klapálek, Hydroptila simulans Mosely, Hdroptila forfcipata Eaton, Orthotrichia costalis Curtis i Tinodes pallidulus McLachlan. Vrsta Oecetis notata Rambur nazanimljivija je s taksonomskog aspekta. U ovim istraživanjima metoda DNA barkodiranja pokazala se kao vrlo korisna u determinaciji vrlo malih i morfološki sličnih vrsta iz porodice Hydroptilidae te ženki iz porodice Psychomyiidae

Izvori: DNA barkodiranje tulara (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj s napomenama o taksonomiji i konzervacijskoj biologiji

The paper provides the results of DNA barcoding based on the cytochrome c oxidase subunit 1 mitochondrial gene (mtCOI) of 110 Trichoptera specimens collected in 36 springs in the PannonianPeripannonian, central mountainous and Mediterranean part of Croatia. We barcoded 70 species from 32 genera and 15 families. The data obtained show interesting faunistic and taxonomic results, for, for example, the species Rhyacophila cabrankensis, R. balcanica, Crunoecia kempnyi, Allogmaus auricollis and emphasize the need for further faunistic research into springs, in their role as habitats with a specific and very interesting fauna. The mtCOI DNA barcoding should be included in such research, because it would enable better presentation of the results, especially regarding biodiversity, taxonomy, phylogeny and conservation biology, not just as a segment of a local but also of a global process of understanding biodiversity in a different way. The results of this study show a global need for the protection of springs, because they are specific not only as habitats, but also as localities with an interesting fauna and often endemic species of very limited distribution (for example Rhyacophila cabrankensis).U radu se prikazuju rezultati DNA barkodiranja temeljenog na mitohondrijskom genu za podjedinicu 1 citokrom c oksidaze (mtCOI), za 110 primjeraka Trichoptera prikupljenih u 36 izvora u panonsko-peripanonskom, središnje-planinskom i mediteranskom području Hrvatske. DNA barkodirano je 70 vrsta iz 32 roda i 15 porodica. U studiji se ukazuje na neke zanimljive faunističke i taksonomske rezultate, npr. za vrste Rhyacophila cabrankensis, R. balcanica, Crunoecia kempnyi, Allogmaus auricollis te potrebu daljnjih faunističkih istraživanja izvora kao staništa sa specifičnom i vrlo zanimljivom faunom. U ta istraživanja zbog kvalitetnije prezentacije rezultata, posebno u područjima bioraznolikosti, taksonomiji, filogeniji i konzervacijskoj biologiji, potrebno je uključiti i metodu DNA barkodiranja mtCOI, kao segment ne samo lokalnog, nego i globalnog procesa u spoznavanju bioraznolikosti na jedan drugačiji način. Navedeni rezultati ovog rada ukazuju na globalnu potrebu veće zaštite izvora jer su specifični ne samo kao staništa, nego vrlo često i kao područja nalaza endemskih vrsta s vrlo malim područjem rasprostranjenja (npr. Rhyacophila cabrankensis)