Identitäten im Web: Geschlechtsbezogene und nationale Stereotypen in kroatischen Breitband-Portalen

This article combines content analysis and semiotic analysis to discuss various ways of perceiving and creating identity of the users of new media products in the transition society of Croatia. The analysis of gender and national stereotypes on the mainstream Croatian Internet portals is meant as a contribution to understanding of what happens when technologies gaining prominence simultaneously with the processes of individualization and reflexive modernization (Beck) meet with a cultural context in which modern and premodern tendencies prevail. The results of our analysis reveal that the owners and editors of the analyzed portals make their business decisions departing from the perception of an \u27unproblematic\u27 identity of the users. In spite of a relative scarcity of national stereotypes, the content of the portals is mostly directed at what is perceived as a non-individualized and unfragmented, male-identified audience. Methodologically, the article aims to demonstrate that an essentially old media technique of analysis can be successfully applied to a new media product.^lanak razmatra na~ine percipiranja i stvaranja identiteta korisnika i korisnica novih medija u tranzicijskom hrvatskom dru{tvu, metodolo{ki se oslanjaju}i na kombinaciju analize sadr`aja sa semioti~kom analizom. Analiza rodnih i nacionalnih stereotipa na hrvatskim web portalima zami{ljena je kao doprinos razumijevanju susreta tehnologija prominentnih u procesima individualizacije i refleksivne modernizacije (Beck) s kontekstom kulture u kojoj prevladavaju moderne i predmoderne tendencije. Rezultati analize pokazuju da vlasnici i urednici analiziranih portala donose svoje poslovne odluke polaze}i od percepcije "neproblemati~nog" identiteta korisnika i korisnica. Unato~ razmjerno malom broju nacionalnih stereotipa, sadr`aj portala uglavnom je namijenjen publici koja se percipira kao neindividualizirana, nefragmentirana i mu{ki identificirana. U metodolo{kom smislu, ~lanku je namjera pokazati da se tehnika analize prikladna starim medijima mo`e uspje{no upotrijebiti i u analizi novih medija.Im Artikel wird untersucht, auf welche unterschiedliche Weisen die Identitäten von BenutzerInnen neuer Medien in der kroatischen Transitionsgesellschaft entstehen und perzipiert werden; die Verfasser stützen sich bei ihrer Untersuchung auf die kombinierte Methode einer Inhaltsund semiotischen Analyse. Die Analyse geschlechtsbezogener und nationaler Stereotypen in kroatischen Web-Portalen ist als Beitrag gedacht, der dabei helfen soll, das Zusammentreffen prominenter Technologien, die in Individualisierungsprozessen sowie Prozessen reflexiver Modernisierung begriffen sind (Beck), mit einem Kulturkontext, in dem moderne und vormoderne Tendenzen überwiegen, besser zu verstehen. Die Untersuchung ergab, dass sich die Besitzer und Redakteure der analysierten Web- Portale in ihrem geschäftlichen Vorgehen leiten lassen von den Vorstellungen "unproblematischer" Identitäten auf Seiten ihrer BenutzerInnen. Trotz einer relativ geringen Menge nationaler Stereotypen wenden sich die untersuchten Portale hauptsächlich an ein Publikum, das als nicht individualisiert, nicht fragmentiert und als männlichen Geschlechts identifiziert wird. In methodologischer Hinsicht wollten die Verfasser zeigen, dass die den älteren Medien angepasste Analysetechnik auch zur Analyse neuer Medien erfolgreich angewandt werden kann

Klasa u jugoslavenskom socijalizmu i u postjugoslavenskim društvima: prema bourdieuovskom repozicioniranju problema (Prvi dio)

This article attempts to outline what its authors see as a potentially productive methodological approach for studying the connection between the notion of class in socialist Yugoslavia and class-related developments in its successor countries. The first part of the text consists of an extended elaboration of the ideological and social theoretical conceptions of class during the socialist period in Yugoslavia (1945–1990). This elaboration puts forth an interpretation that diagnoses an implicit and hitherto little noted interpretive move from Marx’s dual to Weber’s multidimensional model in the pre-empirical explanations of class in Yugoslav social theory. Following this, an account is given of the 1970s and 1980s class-centred empirical research in Yugoslavia, vacillating between Marxism and structural functionalism, and eventually aiming at an analytical reconciliation of the notions of class and stratum. In the second part of the article, a repositioning of the issue in terms of Bourdieu’s class theory is discussed as a potential contribution to explaining many of the blind spots of the socialist theorizing of class. This part of the article also contains a brief commentary of class-related research in post-Yugoslav societies, i.e. in the period of post-socialist transition. With references made to empirical studies carried out in two post-Yugoslav countries (Serbia and Croatia), the authors conclude that the concepts of methodologically cross-fertilized Bourdieuan class theory prove to be useful in this context as well, and can serve as a potent interpretive span between the socialist and post-socialist social spaces.Članak pokušava u glavnim crtama prikazati ono što njegova autorica i autor vide kao potencijalno produktivan metodološki pristup proučavanju veze između pojma klase u socijalističkoj Jugoslaviji i razvoja događaja povezanih s klasom u zemljama koje su joj sljednice. Prvi dio teksta sastoji se od dulje rasprave o ideološkim i društveno-teorijskim koncepcijama klase tijekom socijalističkog razdoblja u Jugoslaviji (1945.–1990.). U ovoj se raspravi predlaže interpretacija koja dijagnosticira implicitan i prethodno malo zamijećen interpretativni pomak od Marxova dualnoga prema Weberovu multidimenzionalnom modelu u predempirijskim objašnjenjima klase u jugoslavenskoj društvenoj teoriji. Nakon toga, donosi se prikaz empirijskih istraživanja usredotočenih na klasu iz sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, koja se kolebaju između marksizma i strukturalnog funkcionalizma te u konačnici teže analitičkom pomirenju pojmova klase i sloja. U drugom dijelu članka, raspravlja se o repozicioniranju problematike u smislu Bourdieuove teorije klase, što se vidi kao mogući doprinos objašnjavanju brojnih slijepih točaka socijalističkog teoretiziranja o klasi. Taj dio članka također sadržava sažet komentar istraživanja povezanih s klasom u postjugoslavenskim društvima, odnosno u razdoblju postsocijalističke tranzicije. Pozivajući se na empirijska istraživanja provedena u dvjema postjugoslavenskim zemljama (Srbiji i Hrvatskoj), autorica i autor zaključuju da se Bourdieuova teorija klase, obogaćena križanjem s drugim metodologijama, ponovno pokazuje korisnom u tom kontekstu i da može poslužiti kao uvjerljiva interpretativna poveznica između socijalističkih i postsocijalističkih društvenih prostora

Klasa u jugoslavenskom socijalizmu i u postjugoslavenskim društvima: prema bourdieuovskom repozicioniranju problema (Drugi dio)

This article attempts to outline what its authors see as a potentially productive methodological approach for studying the connection between the notion of class in socialist Yugoslavia and class-related developments in its successor countries. The first part of the text consists of an extended elaboration of the ideological and social theoretical conceptions of class during the socialist period in Yugoslavia (1945–1990). This elaboration puts forth an interpretation that diagnoses an implicit and hitherto little noted interpretive move from Marx’s dual to Weber’s multidimensional model in the pre-empirical explanations of class in Yugoslav social theory. Following this, an account is given of the 1970s and 1980s class-centred empirical research in Yugoslavia, vacillating between Marxism and structural functionalism, and eventually aiming at an analytical reconciliation of the notions of class and stratum. In the second part of the article, a repositioning of the issue in terms of Bourdieu’s class theory is discussed as a potential contribution to explaining many of the blind spots of the socialist theorizing of class. This part of the article also contains a brief commentary of class-related research in post-Yugoslav societies, i.e. in the period of post-socialist transition. With references made to empirical studies carried out in two post-Yugoslav countries (Serbia and Croatia), the authors conclude that the concepts of methodologically cross-fertilized Bourdieuan class theory prove to be useful in this context as well, and can serve as a potent interpretive span between the socialist and post-socialist social spaces.Članak pokušava u glavnim crtama prikazati ono što njegova autorica i autor vide kao potencijalno produktivan metodološki pristup proučavanju veze između pojma klase u socijalističkoj Jugoslaviji i razvoja događaja povezanih s klasom u zemljama koje su joj sljednice. Prvi dio teksta sastoji se od dulje rasprave o ideološkim i društveno-teorijskim koncepcijama klase tijekom socijalističkog razdoblja u Jugoslaviji (1945.–1990.). U ovoj se raspravi predlaže interpretacija koja dijagnosticira implicitan i prethodno malo zamijećen interpretativni pomak od Marxova dualnoga prema Weberovu multidimenzionalnom modelu u predempirijskim objašnjenjima klase u jugoslavenskoj društvenoj teoriji. Nakon toga, donosi se prikaz empirijskih istraživanja usredotočenih na klasu iz sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, koja se kolebaju između marksizma i strukturalnog funkcionalizma te u konačnici teže analitičkom pomirenju pojmova klase i sloja. U drugom dijelu članka, raspravlja se o repozicioniranju problematike u smislu Bourdieuove teorije klase, što se vidi kao mogući doprinos objašnjavanju brojnih slijepih točaka socijalističkog teoretiziranja o klasi. Taj dio članka također sadržava sažet komentar istraživanja povezanih s klasom u postjugoslavenskim društvima, odnosno u razdoblju postsocijalističke tranzicije. Pozivajući se na empirijska istraživanja provedena u dvjema postjugoslavenskim zemljama (Srbiji i Hrvatskoj), autorica i autor zaključuju da se Bourdieuova teorija klase, obogaćena križanjem s drugim metodologijama, ponovno pokazuje korisnom u tom kontekstu i da može poslužiti kao uvjerljiva interpretativna poveznica između socijalističkih i postsocijalističkih društvenih prostora

Toward a Reflexive Internationalization

ForumForu

Socialism – a Dark Continent?

ForumForu

Bibliometrics cum grano

ForumForu

Religioznost i socijalni kapital u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj

This article attempts to assess differences in social capital of religious and nonreligious respondents in Mediterranean and Continental Croatia, based on the results of a 2018 nationally representative survey. The approach to analysis is based primarily on Bourdieu’s concept of social capital, but in addition to “structural” (networks of relationships and reliance), it also includes “cultural” (different forms of trust) indicators. The results of the analysis reveal that religiosity of the respondents and the types of their social capital are differently distributed in Mediterranean and Continental Croatia, as well as in the capital city of Zagreb, which was analysed separately, since previous research suggested that numerous indicators for that city differ significantly from those of the general sample. The analysis also revealed differences in the levels of “generalized trust” and trust in institutions, which were included to complement insights gained by the application of Bourdieu’s (structural) analytical categories. The religiosity of the respondents has been shown to be related to their social capital in all the analysed geographical regions (both in its “structural” and “cultural” aspects), yet in somewhat different ways. These differences can be partly explained by different histories of the interpenetration of religiosity and culture in different regions. However, the results suggest that the position of the respondents in the space of social inequalities should also be further researched.U članku se pokušavaju razmotriti razlike socijalnog kapitala religioznih i nereligioznih ispitanika/ ca u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, na temelju nacionalno reprezentativnog anketnog ispitivanja provedenog 2018 godine. Pristup analizi zasnovan je prvenstveno na Bourdieuovom konceptu socijalnog kapitala, ali uz „strukturne“ (mreže odnosa i oslonaca) uključuje i „kulturne“ (različite oblike povjerenja) indikatore. Rezultati analize pokazuju da su religioznost ispitanika/ca i tipovi njihova socijalnog kapitala različito distribuirani u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, kao i u glavnom gradu Zagrebu, koji je analiziran zasebno, s obzirom na to da prethodna istraživanja pokazuju da se brojni indikatori za taj grad značajno razlikuju od onih u općem uzorku. Analiza je također pokazala razlike u razinama „generaliziranog povjerenja“ i povjerenja u institucije, koje su uvrštene kao nadopuna spoznajama stečenim primjenom Bourdieuovih (strukturnih) analitičkih kategorija. Pokazalo se da je religioznost ispitanika/ca povezana s njihovim socijalnim kapitalom u svim analiziranim geografskim regijama (i u njegovim „strukturnim“ i u „kulturnim“ aspektima), premda na ponešto drukčiji način. Utvrđene razlike mogu se djelomično objasniti različitim povijestima interpenetracije religioznosti i kulture u različitim regijama. Međutim, rezultati upućuju na to da bi trebalo dalje istražiti i položaj ispitanika/ca u prostoru društvenih nejednakosti