Granična čvrstoća trupa korodiranih naftnih tankera

Korozijska istrošenja i zamorne pukotine su jedan od glavnih razloga kolapsa konstrukcije trupa kod ostarjelih brodova. Pod djelovanjem opće korozije dolazi do smanjenja debljina elemenata trupa, a samim tim i smanjenja momenta otpora glavnog rebra, koja uzrokuju pad nosivosti brodske konstrukcije. U ovom radu analiziran je utjecaj opće korozije na graničnu čvrstoću tri naftna tankera na temelju izvještaja o mjerenju debljina nakon 10, 15 i 20 godina. Nejednolika korozija i zamorne pukotine su približno simulirane smanjenjem geometrijskih karakteristika poprečnog presjeka trupa u svrhu procijene njihovog utjecaja na graničnu čvrstoću. Granična uzdužna čvrstoća je provjerena na temelju metode progresivnog kolapsa (PCA) upotrebom programa MARS klasifikacijskog zavoda Bureau Veritas i završno rezultati proračuna su uspoređeni s važečim IMO zahtjevima

Pregled klimatskih prilika u Jadranskom moru

Rad daje pregled klimatski prilika, poglavito vjetra i vjetrovnih valova, na Jadranskom moru na temelju podataka dostupnih u stručnoj literaturi. Smješten centralno u sjevernom dijelu Mediteranskog mora Jadran ima specifičnu klimu s obzirom da je omeđen kopnom s tri strane te smješten između dva parelelna planinska masiva (Apenini i Dinaridi). Dvije dominante klimatske pojave, vjetrovi bure i juga, posebno su razmatrani. Jadransko more strateški je važan resurs okolnim zemljama u područjima brodogradnje, pomorstva, eskploatacije zaliha fosilinih goriva, nautičkog turizma, marikulture i ribarstva, te eventualno kao obnovljivi izvor energije. Informacije o klimatskim prilikama mogu služiti u svrhu planiranja i upravljanja u istima

Utjecaj bočnog nagiba na granični moment savijanja oštećenog broda

U slučaju oštećenja brodske konstrukcije, potrebno je donositi brze odluke, koje se zasnivaju na procjeni utjecaja oštećenja na sigurnost broda, koristeći pritom metode proračuna granične čvrstoće. Uobičajeno je da se procjena sigurnosti oštećenog broda u uspravnom položaju provodi u odnosu na granični vertikalni moment savijanja. Međutim, stanje ravnoteže oštećenog broda može se značajno promijeniti, pri čemu dolazi do promjene gaza, trima i bočnog naginjanja broda. Kod bočnog nagiba, moment savijanja se može razložiti na dvije komponente, jednu okomitu na i drugu paralelnu s neutralnom linijom neoštećenog trupa. Isti problem možemo također razmatrati na način da opterećenje uspravnog broda složenim momentom savijanja razložimo na vertikalnu i horizontalnu komponentu. Ovakvim problemima obično se pristupa koristeći nelinearnu jednadžbu sa spregnutim vertikalnim i horizontalnim momentom savijanja. Cilj ovog članka je dati pregled objavljenih radova koji sadržavaju takve spregnute jednadžbe i jednu od njih primijeniti na oštećeni tanker opterećen složenim momentom savijanja uslijed bočnog nagiba broda. Svrha rada je procjena utjecaja bočnog nagiba broda na sigurnost oštećene brodske konstrukcije