The Croatian-Dutch Rashomon Effect

Dugogodišnje proučavanje nizozemske kulturne i jezične interakcije (nizozemski – hrvatski) na sveučilišnoj i srednjoškolskoj razini rađa svijest o nizu dodirnih točaka između dviju kultura i jezičnih sustava. Kako su umrežene spoznaje jedne kulturne sredine o drugoj, kako se percipiraju hrvatski i nizozemski jezik u sklopu svojih društvenih struktura, kakva je općenito slika kojom Hrvatska standardizira svoje mjesto u nizozemskom jezičnom i društvenom okružju? Izgleda li Hrvatska ipak drugačije kada je promatra netko “ispod razine mora”?The research results prove and/or disprove some of the widely accepted perceptions Dutch people have about Croats and vice versa, but also reveal certain facts about us. The perception of particular problems, the social and cultural environment, from the Croatian point of view, as well as of the Dutch “below the sea level”, definitely requires additional reflection. Without any doubt, the conclusion should be that Croatia needs much stronger overall promotion now, today and every day in every situation. Satisfaction lies in presuming that our research and the presentation of the results constitute a small contribution to Croats promoting themselves outside Croatian borders in a positively aggresive manner. Therefore, let us join forces and work together, let us not be anonymous on the map of Europe. We should have a strong awareness that our place has always been, and will be, exactly there

Izumire li nizozemski jezik?

The Dutch language is a mother tongue for 23 million people. It is the 8th language in the European Union and it is being taught at 190 universities around the world. On the Internet it takes up an important role as one of the most frequently used languages. Therefore, why should one be afraid that Dutch is dying out? The biggest concern is that English is going to take over the global communication as a “lin-gua franca”. In the past English loaned words from Dutch. Today the situation is the other way round. Dutch people are very modest when talking about their language and culture and they accept the multicultural society as an integral part of their everyday life. Being multicul-turally-minded, they are building up a multilingual society as well, but sometimes they forget about the importance of their own mother tongue. How is the Dutch language treated by its native speakers and how strong is the preference (especially) for the English language within various segments of the Dutch society? Modern technology is developing very fast, making an increasingly significant impact on languages. Due to historical circumstances, Dutch has influenced other languages throughout many centuries, leaving its traces in other cultures. The Netherlands plays an important role in the European Union and is one of its founding members. In order to maintain good international contacts, using the knowledge of Dutch and other foreign languages is of high importance for the development of business and a success-ful economy. The crucial question regarding the mentioned contacts is whether national iden-tity pride (the use of the Dutch language) or the tendency towards simple, more effective communication in English will eventually prevail. This begs the question what kind of future the Dutch language is facing within the European Union.Nizozemski je jezik materinski jezik 23 milijuna ljudi, osmi jezik Europske unije te ga se po-dučava na 190 sveučilišta širem svijeta. Na internetu zauzima važno mjesto kao jedan od na-jčešće korištenih jezika. Dakle, zašto bi se trebalo brinuti da će nizozemski izumrijeti? Najveća je zabrinutost da će engleski jezik kao „lingua franca” preuzeti globalnu komuni-kaciju. U prošlosti engleski je jezik posuđivao od nizozemskog, dok je danas situacija obr-nuta. Nizozemci su vrlo skromni kada govore o svojem jeziku i kulturi te prihvaćaju multikul-turalno društvo kao integralni dio svoje svakodnevice. Upravo zbog takvog načina razmišl-janja i razvijanja višejezičnosti u društvu, ponekad zaborave važnost vlastitoga materinskog jezika. Kako postupaju izvorni govornici nizozemskog prema svom jeziku i koliki se prioritet daje (pogotovo) engleskom jeziku unutar različitih segmenata nizozemskog društva? Moderna se tehnologija razvija brzo i sve snažnije utječe na jezike. Slijedom povijesnih prilika nizozemski je utjecao na druge jezike stoljećima, ostavljajući tragove i u drugim kulturama. Nizozemska ima važnu ulogu u Europskoj uniji i jedna je od njezinih osnivačica. Za održavanje dobrih međunarodnih kontakata korištenje nizozemskog i ostalih stranih jezika od velikog je značenja, a posebice za uspješno djelovanje u području poslovanja i gospodarstva. Ključno je pitanje za održavanje navedenih kontakata hoće li prevladati ponos nacionalnog identiteta (korištenje nizozemskog jezika) ili usmjerenost prema jednostavnijoj i uspješnijoj komunikaciji na engleskom jeziku. Navedena dilema postavlja neizbježno pitanje o buduć-nosti nizozemskog jezika unutar Europske unije

THE INCIDENCE OF SURGICALLY TREATED PATIENTS WITH PRIMARY HYPERPARATHYROIDISM AT THE CLINIC FOR EAR, NOSE AND THROAT DISEASES WITH HEAD AND NECK SURGERY, UNIVERSITY HOSPITAL OF SPLIT IN A FIVE-YEAR PERIOD : FROM 2013 TO 2017

Cilj istraživanja: Glavni je cilj ovog istraživanja prikazati incidenciju kirurški zbrinutih bolesnika oboljelih od primarnog hiperparatireoidizma. Prikazani su i prosječna dob i raspodjela ispitanika po spolu, etiologija primarnog hiperparatireoidizma, najčešća lokacija adenoma te prosječne preoperativne i postoperativne vrijednosti serumskog kalcija. Materijal i metode: Ovo povijesno presječno istraživanje obuhvatilo je 139 bolesnika oboljelih od primarnog hiperparatireoidizma koji su kirurški zbrinuti u Klinici za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Split u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017. godine. Podaci o ispitanicima prikupljeni su uvidom u pisani protokol Klinike i arhive povijesti bolesti. Podaci o dobi, spolu, dijagnozi, lokaciji adenoma, vrijednostima serumskog kalcija prije i prva tri dana iza kirurškog zahvata obrađeni su deskriptivnim statističkim metodama, a rezultati su prikazani tablično i grafički. Rezultati: U Klinici za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Split u navedenom petogodišnjem razdoblju kirurški je zbrinuto ukupno 139 oboljelih od primarnog hiperparatireoidizma, a primijećena je tendencija rasta incidencije. Prosječna dob oboljelih u trenutku operacije iznosila je 59,08 godina (raspon od 22 do 84 godine). Žene su činile 82,73% ispitanika s omjerom 4,79:1. Najčešći uzrok primarnog hiperparatireoidizma bio je solitarni adenom paratireoidne žlijezde (92,24%). Multipli adenom imalo je 5,76% ispitanika, a hiperplaziju i karcinom nijedan ispitanik. U donjoj desnoj žlijezdi bilo je lokalizirano 46,26% adenoma, u donjoj lijevoj 40,14%, gornjoj lijevoj 7,48% i u gornjoj desnoj 6,12% adenoma. Povišenu razinu serumskog kalcija prije kirurškog zahvata imalo je 91,87% ispitanika, a normalne vrijednosti prvog dana nakon zahvata imalo je 65,85% ispitanika. Zaključci: Incidencija oboljelih od primarnog hiperparatireoidizma koji se kirurški zrbinjavaju raste. Većina oboljelih su postmenopauzalne žene. Najčešći uzrok primarnog hiperparatireoidizma je solitarni adenom, a najčešća lokacija adenoma je u donjoj desnoj paratireoidnoj žlijezdi. Vrijednosti serumskog kalcija se većinom spuštaju u referentni interval već prvog postoperativnog dana što sugerira učinkovitost kirurškog liječenja.Objectives: The aim of this study is to show the incidence of surgically treated patients with primary hyperparathyroidism. We also showed the average age and distribution of subjects by sex, etiology of primary hyperparathyroidism, the most common location of parathyroid adenoma and average blood calcium levels before and after the surgery. Material and Methods: This retrospective cross-sectional study included 139 surgically treated patients with primary hyperparathyroidism at the Clinic for Ear, Nose and Throat Diseases with Head and Neck Surgery, University Hospital of Split from January 1st 2013 to December 31st 2017. The subjects’ data was collected from the archives of the Clinic. Data on age, sex, diagnosis, localization of adenoma and blood calcium levels before and during the first three days after the surgical procedure was processed by descriptive statistical methods and the results were shown in the form of tables and graphs. Results: At the Clinic for Ear, Nose and Throat Diseases with Head and Neck Surgery, University Hospital of Split in the aforementioned five-year period, total of 139 patients with primary hyperparathyroidism were surgically treated and there was a noticeable tendency towards increasing incidence. The average age at the time of surgery was 59.08 years (range from 22 to 84 years). Women accounted for 82.73% of patients with a ratio of 4.79:1. The most common cause of primary hyperparathyroidism was the solitary adenoma (92.24%). Multiple adenoma was found in 5.76% of patients, however, hyperplasia and carcinoma were not found. Of all adenoma, 46.26% was located in the right inferior parathyroid gland, 40.14% in the left inferior gland, 7.48% in the left superior and 6.12% in the right superior gland. Before the surgery. elevated blood calcium level was found in 91.87% of patients and on the first postoperative day normal level was found in 65.85% of patients. Conclusions: The incidence of primary hyperparathyroidism is increasing. Most of the patients are postmenopausal women. The most common cause of primary hyperparathyroidism is solitary adenoma and the most common adenoma site is in the right inferior parathyroid gland. The level of blood calcium in most cases returns to normal already on the first postoperative day which suggests the success of surgical treatment

Effects of Troglitazone and Insulin on Glucose Production in Cultured Hepatocytes Isolated from Rats on High Fat Diet

Increased dietary fat intake in general, and saturated fat specifically, will lead to the impairment of insulin action. The aim of this study was to find out the changes in hepatic glucose output in dependence of fat diet and a possible direct action of insulin and trogitazone in hepatocytes. Hepatocytes were isolated by a collagenase perfusion technique and cultured for 24 h in M 199 serum-free medium. The glucose production in hepatocytes isolated from rats on high fat diet (unsaturated fat) was 79% higher compared to control and even 139% higher than in rats on high-fat diet (saturated fat). Troglitazone significantly decreased the glucose production in hepatocytes obtained from rats on unsaturated fat diet. The troglitazone in presence of insulin totally normalized glucose production but also only in hepatocytes obtained from rats on unsaturated-fat diet. The troglitazone showed an insulinomimetic as well as insulin-sensitizing effect but only in rats on unsaturated-fat diet

A Contribution to the Study of Dutch Surnames on the Example of Surnames Motivated by the Appellative GRAAF

Rad se bavi analizom prezimena motiviranih apelativom graaf (hrv. grof). Takva prezimena potječu od naziva plemićkih titula u Nizozemskoj i Flandriji stoga su najprisutnija nizozemska prezimena. Analizi slučaja prethodi kratak pregled povijesnog, sociokulturološkog i ortografskog konteksta u okviru nizozemskoga jezičnog područja kako bi se kristalizirala situacija zašto se nizozemska prezimena motivirana istim apelativima bilježe na različite načine u Nizozemskoj i Flandriji. Prvi dio članka daje osvrt na položaj onomastike u nederlandistici, na povijesni pregled nizozemskih prezimena s područja Nizozemske i Flandrije, s posebnim naglaskom na promjene prije i poslije uvođenja službenog pravopisa nizozemskog jezika 1804. godine, te na motivacijsku klasifikaciju nizozemskih prezimena. Za potrebe ove analize slučaja prvo je provedena kvantitativna analiza. Napravljen je popis koliko je nositelja prezimena motiviranih apelativom graaf, a popis je zatim podijeljen prema varijantama u prezimenima. Za statistiku broja prezimena iz područja Flandrije korišteni su podaci Statbela, belgijskoga državnog zavoda za statistiku, a za statistiku o prezimenima u Nizozemskoj popis je preuzet iz baze podataka onomastičke mreže Netwerk Naamkunde. Sljedeći korak u istraživanju odnosi se na pretraživanje oblika prezimena graaf, a konačan je rezultat prikazan u tablici. Pregledom navedenih popisa uočavaju se tri varijante (pravopisna, morfosintaktička i fonemska) u načinu bilježenja prezimena. One su analizirane u nastavku teksta. Kako bi se utvrdila rasprostranjenost tih varijanti korištena su dva mrežna izvora, točnije, dvije baze podataka: Familienamenbank za Nizozemsku i Familienaam za Belgiju. Zatim su, prema vlastitoj adaptaciji, napravljene slike kojima je prikazana rasprostranjenost najčešćih varijanti prezimena graaf. Prezime De Graaf je u Nizozemskoj najrasprostranjenije u povijesnoj grofoviji Holland, a u Belgiji (Flandriji) na graničnom području s Nizozemskom. Također, prikazana je i rasprostranjenost prezimena Degraeve, De Graeve i Degrave (u Belgiji), a rezultati pokazuju ograničenu mobilnost i decentralizaciju. U zadnjem dijelu analize osvrnuli smo se na podrijetlo prezimena graaf s obzirom na motivacijsku klasifikaciju nizozemskih prezimena (v. Brouwer 2000c). Gotovo se sve četiri navedene kategorije javljaju u raznim pravopisnim varijantama prezimena s graaf. To se odnosi na prezimena nastala od osobnih imena, zatim na prezimena prema podrijetlu, ona motivirana zanimanjem i prezimena nadimačkog postanja. Doprinos ovog rada jest taj što su u njemu prvi put analizirana prezimena motivirana apelativom graaf. Ujedno, ovo je i prvi antroponomastički članak na hrvatskom jeziku o prezimenima s nizozemskoga jezičnog područja te omogućuje hrvatskim antroponomastičarima podrobnije upoznavanje s nizozemskim antroponomastikonom.This paper deals with the analysis of surnames motivated by the appellative graaf (i.e. count). Such surnames are derived from nobility titles in the Netherlands and Flanders and are the most common Dutch surnames. The case study is preceded by a brief overview of the historical, sociocultural and orthographic context within the Dutch language area to explain why Dutch surnames motivated by the same appellative are spelled differently in the Netherlands and Flanders. The first part of the article gives a review of the position of onomastics in Dutch Studies, the historical overview of Dutch surnames from the Netherlands and Flanders, with special emphasis on the changes before and after the introduction of the official spelling system of the Dutch language in 1804, and also on motivational classification of Dutch surnames. For the purposes of this case study, we first performed a quantitative analysis. We compiled a list to see how many holders of surnames motivated by the appellative graaf there are. We then divided the list into categories according to variations in the surnames. For the number of surnames in Flanders, we used the statistics from Statbel, the Belgian statistical office, and for the surnames in the Netherlands, the statistics from the database of the onomastic network Netwerk Naamkunde. The next step in the study was to search for the various forms of surnames containing the appellative graaf. The results of the search are shown in the pertaining table. A review of the lists reveals three variants in the forms of surnames (in terms of spelling, morphosyntax and phonology). These are analysed further in the text. Two online databases were used to determine the prevalence of the variants: FamilienamenBank for the Netherlands and Familienaam for Belgium. We then outlined the distribution of the most common variants of the surname graaf on the maps of the Netherlands and Belgium. In the Netherlands, the surname De Graaf has the highest concentration in the historic county of Holland, and in Belgium (Flanders), in the area bordering the Netherlands. Also, the distribution of the surnames Degraeve, De Graeve and Degrave (in Belgium) is shown. The results indicate somewhat limited mobility and decentralization. In the final part of the analysis, we looked at the origin of the surname graaf with respect to the motivational classification of Dutch surnames (see Brower 2000c), which divided the surnames into four categories: those derived from personal names, one’s origins, those motivated by occupation and those derived from nicknames. Almost all of the four categories occur in various spelling variants of surnames with the appellative graaf. The contribution of this paper is that surnames motivated by the appellative graaf are analyzed for the first time. Additionally, this is the first anthroponomastic article in Croatian on surnames from the Dutch language area. It will also enable Croatian anthroponomastics to get acquainted with the Dutch anthroponomasticon in detail

NUL authority file today

Rad će predstaviti normativnu bazu NSK, njezin razvoj i ulogu u postizanju nacionalnoga bibliografskoga nadzora. Budući da je NSK od 2013. godine članica VIAF-a (Virtual International Authority File), prikazat će se osnovne značajke te virtualne međunarodne normativne baze, njezina svrha, struktura i najvažniji statistički podaci vezani uz zapise normativne baze NSK. Razmotrit će se uključenje identifikatora ISNI u normativnu bazu NSK. Rad donosi prikaz načina i svrhe korištenja Univerzalne decimalne klasifikacije za nacionalne autore u normativnoj bazi NSK kao i reviziju zapisa normativne baze u skladu s novim, skraćenim izdanjem UDK.The paper presents the work on the NUL Authority File in the National and University Library in Zagreb, pointing out its crucial role in developing and achieving the national bibliographic control. The NUL Authority File has been a member of the Virtual International Authority File (VIAF) since 2013. The paper presents the VIAF, its basic features, the purpose, the structure and the most important statistical data related to records of NUL Authority File in VIAF. Furthermore, the paper presents the ISNI identifier, the process of integration of the ISNI identifier in the NUL Authority File, and the way the NUL uses Universal Decimal Classification (UDC) for distinguishing Croatian authors from others in the NUL Authority File. The paper also describes the process of correcting the authority records according to the new 2011 licensed abridged edition of the UDC

Primijenjena geometrija - volumen iskopa građevinske jame

Na svim studijima koje izvodi Graditeljski odjel Tehničkog veleučilišta u Zagrebu uvijek nastojimo povezati gradivo različitih kolegija kako bismo studentima pomogli usvojiti sva potrebna znanja i vještine, koje će kasnije znati na pravi način primijeniti u praksi. O tome smo već pisali u [2], [5], [6]. Ovim radom pokušat ćemo pokazati primjenu osnovnih geometrijskih pravila za rješavanje jednog čestog praktičnog problema u gradevinarstvu - izračuna volumena iskopa gradevinske jame. Takvi proračuni se rade u različitim praktičnim situacijama poput odredivanja potrebnih količina gradevinskih radova, potom za odredivanje potrebnih učinaka gradevinskih strojeva za iskop i transport materijala iz iskopa, te naposljetku za izračun i naplatu izvedenih gradevinskih radova. Znanja i vještine iz geometrije studenti usvajaju na kolegijima Nacrtna geometrija u graditeljstvu I i II (kolegiji prvog i drugog semestra Preddiplomskog stručnog studija graditeljstva), dok znanja i vještine potrebne za izradu navedenih proračuna studenti usvajaju na kolegijima Gradevinski strojevi, Organizacija gradenja I i II, Tehnologija gradenja i Organizacija gradilišta (kolegiji četvrtog, petog i šestog semestra Preddiplomskog stručnog studija graditeljstva). Navedenu povezanost znanja i vještina pokazat ćemo na jednom jednostavnom primjeru izračuna volumena iskopa građevinske jame

Korporativna tijela u kontekstu normativnog nadzora: Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) u AKM-zajednici

Cilj. Cilj je rada istražiti komparativno-korelacijsku problematiku oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u AKM-zajednici u skladu s trenutačnom praksom te Pravilnikom za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, utvrditi koje su prednosti primjene Pravilnika KAM i standardizacije podataka, a koje su moguće poteškoće i problemi. Metodologija. U prvom se dijelu rada prikazuju pravilnici i norme za oblikovanje pristupnica za korporativna tijela u trenutačnoj uporabi u baštinskim zajednicama, tumače se međunarodne norme implementirane u Pravilnik KAM te se Pravilnik KAM predstavlja kao standard za sadržaj podataka za oblikovanje pristupnica za korporativna tijela u baštinskim ustanovama. U drugom se dijelu analizom uzorka pristupnica za korporativna tijela u užem smislu i anketom odgovara na sljedeća istraživačka pitanja: a) Kakva je trenutačna praksa odabira i oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u sustavima triju AKM-ustanova iz uzorka te koje su razlike među njima? b) Kako će se iste pristupnice oblikovati prema Pravilniku KAM? c) Koje su moguće prednosti primjene Pravilnika KAM, a koje su moguće poteškoće i problemi? Rezultati. Istraživanjem se dobio uvid u trenutačnu praksu oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u trima AKM-ustanovama, koliko se te ustanove pridržavaju svojih pravilnika i normi te uvid u moguće prednosti i nedostatke standardizacije podataka i korištenja Pravilnika KAM kao zajedničkog standarda. Originalnost. Rad pridonosi AKM-zajednici jer obuhvaća problematiku odabira i oblikovanja usvojenih pristupnica za korporativna tijela u užem smislu u trima zajednicama te ih uspoređuje i svodi na zajednički nazivnik, Pravilnik KAM, koji omogućava standardizaciju, dijeljenje i ponovnu uporabu podataka o korporativnim tijelima

Gamma-Glutamyltransferase and C-Reactive Protein in Stable Chronic Obstructive Pulmonary Disease

Systemic inflammation and oxidative stress are the most important features of chronic obstructive pulmonary disease (COPD). The presence of oxidative stress in the airways of smokers, the largest population of COPD patients, is a consequence of direct inhalation of cigarette smoke and increased inflammation-related production of reactive oxygen species. On the other hand, oxidative stress appears to be the key component of many processes associated with chronic inflammation. We intend to examine whether serum C-reactive protein (CRP) concentration and gamma-glutamyltransferase (GGT) activity might be used as auxiliary markers in monitoring level of oxidative stress and inflammation in clinically stable COPD. We also investigated influence of cigarette smoking on these two systemic parameters. Catalytic activity of GGT and concentration of CRP were determined in sera of COPD patients (N=109) and in healthy controls (N=51) by using standard spectrophotometric method and immunoturbidimetric method, respectively. Concentration of CRP and activity of GGT were increased in COPD patients, as compared to healthy controls (p<0.05). We found a significant positive correlation between those two parameters in COPD patients (r=0.202, p=0.0371). Our results showed no difference in GGT activity (p=0.606) or CRP concentration (p=0.573) between groups of patients when subdivided according to the severity of the disease. Smoking did not have a significant impact on CRP and GGT values in COPD patients and healthy controls. We showed an increase of serum CRP and GGT values in COPD patients, and we suggest that serum GGT activity might also represent an inflammation/oxidative stress marker. It seems that COPD patients present higher serum CRP and GGT values than healthy subjects independently from their smoking habits