Historical Contribution of Otorhinolaryngology in Split Region till 1923

The beginnings of the modern otorhinolaryngology in Croatia started in the second half of the 19th century. Before that, there were only rare attempts of some doctors who published medical papers touching the frame of otorhinolaryngology. Mainly those were the PhD\u27s disertations at Vienna, Budapest and Padua University. Among them there was dr Ivo Manola from Split, who in Padua in 1834 took a doctor\u27s degree dealing with otologic diseases. Dr Nikola Fertilio (Nerežišća the island of Brač, 1861 ‒ Trieste, 1928) was the first otorhinolaryngologist out of a hospital in Split and Dalmatia. He studied medicine partly in Graz and Vienna, where he graduated in 1890. During 1903 he finished severeal otorhinolaryngological courses which were held by professors Viktor Urbantschitsch and Alfred Bing and by private doctor assistant professor Markus Hajek. During the winter 1903/04 he attended the „Semestralkurs über praktische Orhenheilkunde“ at professor Adam Politzer, founder and managing director of the first Otology Clinic in Vienna and the world in 1873. He worked in Trieste, where he practiced otorhinolaryngology. Dr. Fertilio a specialist for diseases of nose, ear and throat, occasionally, usually during his holidays, came from Trieste to Dalmatia (Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik and Kotor) to treat and operate patients. He was comming to Split from 1904 till 1914. He published and announced his commings in the local newpapers. He used to come in summer, most often in August and stayed from several days till two weeks. He stayed and had a practice in Hotel Bellevue. As there wasn\u27t an otorhinolaryngologist in the regional hospital of Split till 1923, otorhinolaryngological operations were occasionally performed by doctors of other surgical branches. Otorhinolaryngologist dr Aleksandar Doršner came to Split hospital in 1923 and organized otorhinolaryngological service that he led till 1934

The Influence of Retinal Eye Diseases on Painting

In this work the possible infl uences of some retinal eye problems on paintings of several famous artists are considered. The change of painting styles and artistic expression in different periods and ages in a group of world-wide well-known painters are described and correlated with known or suspected retinal diseases. Some of them largely became recognizable because of that. Contemplations are offered about the effects of retinal diseases in the works of Degas, Munch, Cézanne, O’Keeffe, Constable and Goya. Retinal eye diseases have a signifi cant impact on the work of selected famous painters

Impact of Weak Organic Acids on Precipitation of Poly(acrylic acid) Stabilized Silver Nanoparticles; an Electrochemical Approach

Owing to recent developments in the field of silver nanoparticle (AgNP) based conductive inks for inkjet printing, there is a growing demand for implementation of novel synthetic routes. This study presents a synthesis of silver colloid with an average particle diameter of less than 3 nm. AgNPs were obtained by a chemical reduction method, using hydrazine as a reducing agent, and poly(acrylic acid), (PAA), as a grain-stabilizing agent. Synthesis was provided using highly concentrated aqueous solutions. To obtain PAA-coated silver nanopowder, weak organic acids were introduced as precipitation agents. The main goal of this work was to study the impact of various organic precipitants on nanosurface-adsorbed polyacid for enhanced ink stability, by implementing electrochemical techniques. Cyclic voltammetry and electrochemical impedance spectroscopy were the main methods in describing all steps of the procedure – from preliminary experiments to whole system characterization. For a comprehensive study of the nanoink suspension, dynamic light scattering (DLS) and electrokinetic potential measurements were carried out. The obtained results show, through a very apparent decrement in anodic current responses, the influence of different organic acid precipitants on nanoink destabilization. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License

Postoji li audiovestibularni post-COVID sindrom?

The purpose of this study was to present and analyze patients with audiovestibular post COVID-19 syndrome, and highlight the most characteristic and most common findings. We analyzed 87 patients aged between 20 and 86 years who presented to the Audiology Division between February 1, 2021 and July 1, 2021 after having been isolated due to the SARS-CoV-2 infection. Study patients presented with complaints of persistent hearing loss, tinnitus, and vertigo, lasting for more than 3 months. Study results showed that there was acute sensorineural hearing loss in 4 patients during the SARS-CoV-2 infection. None of the patients experienced complete hearing recovery after 3 months. High frequency hearing loss (at 4 kHz and 6 kHz) occurred bilaterally, and was found in 52 patients. This finding of gradual hearing loss was both the most characteristic and most common in COVID patients. Extensive damage can directly occur to inner ear structures, including hair cells, the Corti organ, and the cochlear nerve because of this viral infection. A total of 73 patients had tinnitus. 68 patients had unilateral tinnitus, and only 5 patients had bilateral tinnitus. Exacerbation of tinnitus was recorded in 12 patients and new-onset tinnitus in 61 patients. Vertigo occurred in 9 patients, all of which were new-onset. A conclusion of our research is that audiovestibular post-COVID syndrome does exist. Further research with more patients and over a longer period is needed to obtain a better and longer effect on the audiovestibular system and audiovestibular complications, as well as an insight into possible recovery.Svrha ovog istraživanja bio je prikazati i analizirati bolesnike s audiovestibularnim post-COVID-19 sindromom te istaknuti karakteristične i najčešće nalaze. Analizirali smo 87 bolesnika u dobi od 20 do 86 godina koji su se od 1. veljače 2021. do 1. srpnja 2021. godine javili u Audiološki odjel nakon što su prvi put izolirani zbog infekcije SARS-CoV-2, s pritužbama na trajni gubitak sluha, tinitus i vrtoglavicu koji su trajali dulje od 3 mjeseca. Rezultati studije pokazuju da je došlo do akutnog gubitka sluha kod 4 bolesnika tijekom infekcije SARS-CoV-2. Niti jedan od bolesnika nije doživio potpun oporavak sluha nakon 3 mjeseca. Visokofrekventni gubitak sluha (na 4 kHz i 6 kHz) dogodio se obostrano, a pronađen je u 52 bolesnika. Ovaj nalaz gubitka sluha bio je i najkarakterističniji i najčešći u bolesnika s infekcijom COVID. Tinitus je imalo 73 bolesnika. Jednostrani tinitus imalo je 68 bolesnika, a bilateralni tinitus samo 5 bolesnika. Pogoršanje tinitusa zabilježeno je u 12 bolesnika, a novonastali tinitus u 61 bolesnika. Vrtoglavica se pojavila u 9 bolesnika, od kojih su svi bili novonastali. Zaključak našega istraživanja je da audiovestibularni post-COVID sindrom postoji. Potrebna su daljnja istraživanja s više bolesnikai kroz dulje vrijeme kako bi se dobio bolji i dugotrajniji učinak na audiovestibularni sustav i audiovestibularne komplikacije, kao i uvid u mogući oporavak

FAMOUS DOCTORS WHO STAYED ON THE CROATIAN COAST AT THE TURN OF THE 20th CENTURY

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća brojne poznate osobe boravile su na hrvatskoj obali najčešće iz turističko-lječilišnih razloga, zatim zbog prirodnih ljepota, znanstvenih ili iz političkih razloga. Najčešće su dolazili iz područja tadašnje Austro-Ugarske i Njemačke, iz Rusije, ali i iz naših krajeva. Među njima su bili i mnogobrojni liječnici od kojih su neki i svjetski poznati. Najistaknutiji su bili kirurg Theodor Billroth, bakteriolog i nobelovac Robert Koch, patolog Rudolf Virchow, psihijatar Sigmund Freud. Oni su ostavili dubok trag i veliku korist na području na kojem su boravili.At the end of the 19th and the beginning of the 20th century many famous persons stayed on the Croatian coast mostly because of touristic and health reasons, than because of natural beauties, scientific or political reasons. Most often they came from Austro-Hungary, Germany or Russia but also from our homelands. Among them were also many famous doctors, some known worldwide. The most distinguished were the surgeon Theodor Billroth, the bacteriologist and a Nobel prize winner Robert Koch, the pathologist Rudolf Virchow, and the psychiatrist Sigmund Freud. They left a deep impression and a big benefit at the area they stayed in

Retina and aging

Cilj rada je prikazati kakve se promjene događaju na mrežnici oka u uznapredovaloj dobi.Sa starenjem se kvaliteta vida smanjuje čak, i kada nema nikakvih očnih bolesti. U starijoj dobi događaju se promjene na pripadajućoj žilnici, mrežničkim krvnim žilama, mrežnici i to naročito na mrežničkom pigmentnom epitelu, ganglijskim stanicama i neuroepitelnim stanicama. Kako sa starenjem propadaju svi dijelovi oka, tako i sama mrežnica, te joj se smanjuju mnoge vidne funkcije, što se odražava na kvalitetu života.The aim of this work is to show the changes in the retina in advancing age. The quality of sight deteriorates at advanced age even when there are no eye diseases. The changes in adjacent choroid, retinal blood vessels and retina occur. Retinal pigment epithelium, ganglion cells and neuroepithelial cells deteriorate in particular. As all parts of the eye deteriorate with advancing age, aging of the retina also occurs. Many of the retinal functions decrease, reflecting on the quality of life

Audiovestibularni simptomi COVID-19 infekcije

Iako najčešće zahvaća gornji respiratorni sustav sa simptomima vrućice, kašlja i umora, novi virus SARS-COV-2 može dovesti do pneumonije i težih komplikacija poput multiorganskog zatajenja. Kako pandemija pogađa sve veći broj osoba, pojavljuju se sve više simptomi koji nisu usko povezani s gornjim dišnjim sustavom. Javljaju se gastrointestinalni simptomi, neurološki i kardiološki simptomi, kožne promjene, te simptomi unutrašnjeg i srednjeg uha, poput gubitka sluha, tinitusa, otalgije i vrtoglavica. Moguća patogeneza virusno-induciranog gubitka sluha je u izravnom oštećenju stuktura unutrašnjeg uha ili u imunološki posredovanom odgovoru. Cilj rada je bio analizirati i prikazati bolesnike s audiovestibularnim simptomima kao kliničkim manifestacijama SARS-COV-2 infekcije. Analizirirali smo 25 bolesnika u dobi između 33 i 70 godina koji su se javili u audiološku ambulantu u vremenu od 01. prosinca 2020. godine do 06. veljače 2021. godine sa simptomima gubitka sluha, tinitusom i vrtoglavicom. Rezultati studije pokazuju da je došlo do akutnog jednostranog gubitka sluha u 2 bolesnika, a do akutnog obostranog u jednog bolesnika tijekom SARS-COV-2 infekcije. U jednog bolesnika došlo je do potpunog oporavka sluha nakon kortikosteroidne terapije, a u dvojice do djelomičnog oporavka. Do gubitka sluha samo u visokim frekvencijama na 4000 i 6000 Hz obostrano, došlo je u 13 bolesnika. Radi se ujedno o najkarakterističnijem i najčešćem nalazu sluha. Također vidimo da je došlo do egzacerbacije tinitusa u 4 bolesnika, a do novonastalnog tinitusa u 11 bolesnika. Vrtoglavica se javila u 3 bolesnika i radi se o novonastalim vrtoglavicama. Iako smo otkrili vezu između koronavirusa i gubitka sluha, tinitisa i vrtoglavice, još uvijek ne znamo prevalenciju audioloških manifestacija bolesti, jer je i dalje fokus na težim i životno ugrožavajućim stanjima, pa se smetnje sluha i ravnoteže često zanemaruju ili se čeka na mogući spontani oporavak i time gubi dragocjeno vrijeme za liječenje i mogući brži oporavak

Audiovestibularni simptomi infekcije COVID-19

Iako najčešće zahvaća gornji respratorni sustav sa simptomima vrućice, kašlja i umora, novi virus SARS-CoV-2 može dovesti do pneumonije i težih komplikacija poput multiorganskog zatajenja. Kako pandemija napreduje i pogađa sve veći broj osoba, pojavljuju se sve više simptomi koji nisu usko povezani s gornjim dišnjim sustavom. Javljaju se gastrointestinalni simptomi, neurološki i kardiološki simptomi, kožne promjene te simptomi unutrašnjeg i srednjeg uha poput gubitka sluha, tinitusa, otalgije i vrtoglavica. Moguća patogeneza virusno-induciranog gubitka sluha jest u direktnom oštećenju struktura unutrašnjeg uha ili u imunološki posredovanom odgovoru. Cilj rada je analizirati i prikazati bolesnike s gubitkom sluha, tinitusom i vrtoglavicom kao kliničkim manifestacijama infekcije SARS-CoV-2. Analizirirali smo 25 bolesnika u dobi između 33 i 70 godina koji se se javili u audiološku ambulantu u vremenu od 1. prosinca 2020. godine do 6. veljače 2021. godine sa simptomima gubitka sluha, tinitusom i vrtoglavicom. Rezultati studije pokazuju da je došlo do akutnoga jednostranog gubitka sluha u dvojice bolesnika, a do akutnoga obostranog u jednog bolesnika tijekom infekcije SARS-CoV-2. U jednog bolesnika je došlo do potpunog oporavka sluha nakon kortikosteroidne terapije, a u dvojice do djelomičnog oporavka. Do gubitka sluha samo u visokim frekvencijama na 4000 i 6000 Hz obostrano došlo je u 13 bolesnika. Radi se ujedno o najkarakterističnijem i najčešćem nalazu sluha. Također vidimo da je došlo do egzacerbacije tinitusa u 4 bolesnika, a do novonastalnog tinitusa u 11 bolesnika. Vrtoglavica se javila u trojice pacijenata i radi se o novonastalim vrtoglavicama. Iako smo otkrili vezu između koronavirusa i gubitka sluha, tinitusa i vrtoglavice, još uvijek ne znamo prevalenciju audioloških manifestacija bolesti jer je i dalje fokus na težim i životno ugrožavajućim stanjima pa se smetnje sluha i ravnoteže često zanemaruju ili se čeka na mogući spontani oporavak i time gubi dragocjeno vrijeme za liječenje i mogući brži oporavak

Audiovestibularni post-COVID sindrom

Cilj ovoga istraživanja bio je prikazati i analizirati bolesnike s audiovestibularnim post-COVID-19 sindromom, te istaknuti karakteristične i najčešće nalaze u tonskoj audiometriji i vestibulometriji. Analizirali smo 87 bolesnika u dobi od 20 do 86 godina koji su se od 1. veljače 2021. do 1. srpnja 2021. godine javili u Zavod za audiologiju pri Klinici za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata u KBC Split, a nakon što su prvi put izolirani zbog infekcije SARS-CoV-2, s pritužbama na trajni gubitak sluha, tinitus i vrtoglavicu koji su trajali dulje od tri mjeseca. Svi simptomi pojavili su se za vrijeme aktivne faze bolesti. Bolesnici su selektirani prema gubitku sluha na one s iznenadnim, postupnim, te jednostranim ili obostranim senzoneuralnim gubitkom sluha, novonastalim tinitusom ili egzacerbacijom postojećeg tinitusa, te vrtoglavicom. Tonska audiometrija i timpanometrija urađena je svim ispitanicima, a vestibulometrijska ispitivanja samo onima s vrtoglavicom. Vizualno analogna skala (VAS) od 1 do 10 (od najblažih do najtežih simptoma) korištena je da bismo utvrdili težinu tinitusa. Rezultati studije pokazuju da je došlo do akutnog gubitka sluha kod 4 bolesnika tijekom infekcije SARS-CoV-2. Niti jedan od bolesnika nije doživio potpun oporavak sluha nakon tri mjeseca. U bolesnika s postupnim gubitkom sluha došlo je do obostranog visokofrekventnog gubitak sluha (na 4 kHz i 6 kHz) , a pronađen je u 52 bolesnika. Ovaj nalaz gubitka sluha bio je i najkarakterističniji i najčešći u bolesnika s infekcijom COVID. Tinitus je imalo 73 bolesnika. Jednostrani tinitus imalo je 68 bolesnika, a bilateralni tinitus samo pet bolesnika. Pogoršanje tinitusa zabilježeno je u 12 bolesnika, a novonastali tinitus u 61 bolesnika. Vrtoglavica se pojavila u devet bolesnika, od kojih su svi bili novonastali. Zaključak našega istraživanja je da audiovestibularni post-COVID sindrom postoji. Potrebna su daljnja istraživanja s više bolesnika kroz dulje vrijeme, kako bi se dobio bolji i dugotrajniji učinak na audiovestibularni sustav i audiovestibularne komplikacije, kao i uvid u mogući oporavak

Audiovestibularni post-COVID sindrom

Cilj ovoga istraživanja bio je prikazati i analizirati bolesnike s audiovestibularnim post-COVID-19 sindromom, te istaknuti karakteristične i najčešće nalaze u tonskoj audiometriji i vestibulometriji. Analizirali smo 87 bolesnika u dobi od 20 do 86 godina koji su se od 1. veljače 2021. do 1. srpnja 2021. godine javili u Zavod za audiologiju pri Klinici za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata u KBC Split, a nakon što su prvi put izolirani zbog infekcije SARS-CoV-2, s pritužbama na trajni gubitak sluha, tinitus i vrtoglavicu koji su trajali dulje od tri mjeseca. Svi simptomi pojavili su se za vrijeme aktivne faze bolesti. Bolesnici su selektirani prema gubitku sluha na one s iznenadnim, postupnim, te jednostranim ili obostranim senzoneuralnim gubitkom sluha, novonastalim tinitusom ili egzacerbacijom postojećeg tinitusa, te vrtoglavicom. Tonska audiometrija i timpanometrija urađena je svim ispitanicima, a vestibulometrijska ispitivanja samo onima s vrtoglavicom. Vizualno analogna skala (VAS) od 1 do 10 (od najblažih do najtežih simptoma) korištena je da bismo utvrdili težinu tinitusa. Rezultati studije pokazuju da je došlo do akutnog gubitka sluha kod 4 bolesnika tijekom infekcije SARS-CoV-2. Niti jedan od bolesnika nije doživio potpun oporavak sluha nakon tri mjeseca. U bolesnika s postupnim gubitkom sluha došlo je do obostranog visokofrekventnog gubitak sluha (na 4 kHz i 6 kHz) , a pronađen je u 52 bolesnika. Ovaj nalaz gubitka sluha bio je i najkarakterističniji i najčešći u bolesnika s infekcijom COVID. Tinitus je imalo 73 bolesnika. Jednostrani tinitus imalo je 68 bolesnika, a bilateralni tinitus samo pet bolesnika. Pogoršanje tinitusa zabilježeno je u 12 bolesnika, a novonastali tinitus u 61 bolesnika. Vrtoglavica se pojavila u devet bolesnika, od kojih su svi bili novonastali. Zaključak našega istraživanja je da audiovestibularni post-COVID sindrom postoji. Potrebna su daljnja istraživanja s više bolesnika kroz dulje vrijeme, kako bi se dobio bolji i dugotrajniji učinak na audiovestibularni sustav i audiovestibularne komplikacije, kao i uvid u mogući oporavak