(Pre)oblikovanje udruženja zagrebačkih univerzitetski obrazovanih žena (1931-1955) (Sažetak)

This paper explores the way that professional, feminist and national political processes and events shaped and reshaped the organizational structure, goals and membership of Zagreb Section of the Association of University Women in Yugoslavia and its successors.Rad istražuje isprepletenost utjecaja profesionalnih, feminističkih i nacionalnih procesa na rad zagrebačke sekcije Udruženja univerzitetski obrazovanih žena u Jugoslaviji (UUOŽJ) i njezinih nasljednica – Društva akademskih žena u Zagrebu (1940) i Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske (1952-1055). Prvi dio rada analizira osnivanje i djelovanje zagrebačke sekcije UUOŽJ, drugo poglavlje istražuje napore Sekcije da promijeni svoj status unutar UUOŽJ što je u konačnici dovelo do njegovog odcjepljenja, a u zadnjem dijelu se proučavaju okolnosti kratkotrajnog oživljavanja Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske početkom1950-ih. Zaključuje se da je na oblikovanje i djelovanje zagrebačke sekcije UUOŽJ utjecalo nekoliko ključnih faktora: feministički, pacifistički, nacionalni principi krovne međunarodne organizacije univerzitetski obrazovanih žena International Federation of Unviersity Women (IFUW), dinamika centra i periferije u odnosima IFUW -UUOŽJ i Beograd-Zagreb, nacionalni procesi i politički konflikti u međuratnoj Jugoslaviji, rastući broj akademskih žena u Hrvatskoj i domaća feministička scena. Sekcija se uspjela profilirati kao jedna od uspješnijih ogranaka UUOŽJ, ističući se brojem članica, angažmanom u projektima UUOŽJ, kao i samostalnim i često originalnim inicijativama (osnivanje junior sekcije, održavanje raznih tečaja za članice, kulturne aktivnosti itd.) Zagrebačka sekcija je tijekom relativno kratkog djelovanja (1931-1940) u tri navrata pokušala ispregovarati ravnopravniji status unutar UUOŽJ, a njezini prijedlozi, kao i recepcija istih, oblikovali su se pod utjecajem političkih procesa u zemlji (diktature, oživljavanja političkog života, stvaranje Banovine Hrvatske) i restrukturiranja ostalih feminističkih i profesionalnih udruženja. U poratnom razdoblju, dominirao je utjecaj politike, te je upravo sukob Tito-Staljin indirektno doveo do osnivanja Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske i Saveza univerzitetski obrazovanih žena Jugoslavije. No, za razliku od predratnog razdoblja, kada su udruženja univerzitetski obrazovanih žena prvenstveno promovirala vlastite profesionalne i socijalne interese, sada je fokus bio na promicanju međunarodnih veza socijalističke Jugoslavije u hladnoratovskom okruženju i preuzimanju volonterske uloge u rješavanju ženskih i socijalnih problema. Upravo stoga novo udruženje nije uspjelo privući interes domaće ženske scene niti steći prepoznatljivost u međunarodnim ženskim organizacijama te je sredinom pedesetih prestalo postojati

Otvaranje Ženskog liceja u Zagrebu

Autorica govori o okolnostima u kojima je u Zagrebu potkraj 19. stoljeća otvoren Privremeni ženski licej. Analizira opće političke i obrazovne prilike u tadašnjoj banskoj Hrvatskoj, ženski pokret i položaj žena u obrazovnom sustavu, odnos hrvatske javnosti prema pitanjima obrazovanja žena, ulogu Izidora Kršnjavoga i drugih javnih i političkih osoba u osnivanju Liceja i dr. Opisuje i prve godine djelovanja Liceja, njegov smještaj, nastavnike, polaznice te način ispitivanja i završavanja škole

Surfing the Waves of Feminism: the Entangled History of Women’s History and Feminism (Summary)

Članak analizira isprepletenost feminizma i ženske povijesti u dugom razdoblju od pojave feminističke misli tijekom 19. stoljeća do izazova i promjena s kojima se ženska povijest susreće u 21. stoljeću. Okvir je analize periodizacija feminističkog pokreta u četirima valovima, uspoređuju se osnovni trendovi, pitanja i problemi feminizma i ženske povijesti unutar svake pojedine faze te se donosi osvrt na specifičnosti njihove realizacije u Hrvatskoj.The article analyzes the entangled history of feminism and women’s history over the long period from the emergence of feminist thought to the challenges and changes of the 21st century. Based on the concept of four waves of feminism, the paper is organized into four separate chapters that show the development of feminism, women’s history, Croatian feminism, and finally the history of women in Croatia in each phase, while seeking continuities and discontinuities, links and points of divergence. It concludes that women’s history and feminism are intertwined at the theoretical, social and cultural-political level. They open and consider similar questions, and borrow patterns, terminology and arguments from each other. They were supported, conceived and implemented by the same circle of women and men, especially in the second wave, which played a key role in the creation and representation of contemporary feminism. During the third wave, there is a separation of the activist and theoretical aspects of feminism, as well as the emancipation of women’s history from its status as a political tool of feminism. However, the emergence of the fourth wave has shown that feminist criticism of society is not exhausted, nor is its connection to women’s and gender history. Feminism in Croatia developed simultaneously as an indigenous and imported concept. Although feminist ideas undoubtedly come from Western countries and we can follow similar trends in Croatian and global feminism in each wave, they were also implemented and adapted to local political and social circumstances and needs: national movements, socialism, war, transition or European integration. Finally, women’s history in Croatia developed in accordance with the achievements of local feminism, historiography and socio-political circumstances. Numerous similarities with general trends can be traced: a closer intermingling with the women’s movement and feminism, political engagement during the first and second waves, and the heterogeneity of approaches and themes since the end of the 20th century. However, the dynamics of its development, choice of topics and popularity were also determined by political context

Mala ženska antanta (1923-1939): mali savez s velikim ambicijama

Mala ženska antanta (MŽA) bila je međuratni ženski savez Jugoslavije, Čehoslovačke, Poljske, Grčke i Rumunjske. Njezine osnovne zadaće bile su promoviranje feminizma, pacifizma i regionalne suradnje. Rad istražuje MŽA-u kao proizvod međunarodnih ženskih gibanja, strategije djelovanja balkanskih i slavenskih malih feminističkih pokreta i regionalne politike. U prvom dijelu analiziraju se načini kojima su transnacionalni feministički trendovi i internacionalni politički projekti (kao Mala antanta) odredili nastanak, organizaciju, granice identiteta, ali i prestanak rada MŽA-e. U drugom dijelu se ciljevi i ambicije organizacije smještaju u kontekst tadašnjega transnacionalnog kulturno-političkog prostora te se istražuju stvarni utjecaji i rezultati ove organizacije na političkom, regionalnom i feminističkom planu

Mala ženska antanta (1923-1939): mali savez s velikim ambicijama

Mala ženska antanta (MŽA) bila je međuratni ženski savez Jugoslavije, Čehoslovačke, Poljske, Grčke i Rumunjske. Njezine osnovne zadaće bile su promoviranje feminizma, pacifizma i regionalne suradnje. Rad istražuje MŽA-u kao proizvod međunarodnih ženskih gibanja, strategije djelovanja balkanskih i slavenskih malih feminističkih pokreta i regionalne politike. U prvom dijelu analiziraju se načini kojima su transnacionalni feministički trendovi i internacionalni politički projekti (kao Mala antanta) odredili nastanak, organizaciju, granice identiteta, ali i prestanak rada MŽA-e. U drugom dijelu se ciljevi i ambicije organizacije smještaju u kontekst tadašnjega transnacionalnog kulturno-političkog prostora te se istražuju stvarni utjecaji i rezultati ove organizacije na političkom, regionalnom i feminističkom planu

Ocjene i prikazi

Osvrti na knjige, časopise i skupovi. Prikazane su knjige:Wendy Lower, Hitlerove furije: Njemice na nacističkim poljima smrti, Zagreb: Profil knjiga, 2014., 266. str. ; časopis-Zgodovina v šoli, god. XXIII, br. 1-2, 96 str.; br.3-4, 96 str., Ljubljana, 2014.; skupovi: Pestalozzi seminar: O genocidu Roma/Sinta u Europi, Graz 27.-29. travnja 2015.;Prikaz Ljetne škole povijesti 2015. na temu Dugo 19. stoljeće održane u Požegi; Šesti hrvatski simpozij o nastavi povijesti/ Ideološki prijepori u Prvome svjetskome ratu i nova politička karta Europe nakon rata / 11.-13. 11. 2015. Pula, 220 sudionik

Ocjene i prikazi

Osvrti na knjige, časopise i skupovi. Prikazane su knjige:Wendy Lower, Hitlerove furije: Njemice na nacističkim poljima smrti, Zagreb: Profil knjiga, 2014., 266. str. ; časopis-Zgodovina v šoli, god. XXIII, br. 1-2, 96 str.; br.3-4, 96 str., Ljubljana, 2014.; skupovi: Pestalozzi seminar: O genocidu Roma/Sinta u Europi, Graz 27.-29. travnja 2015.;Prikaz Ljetne škole povijesti 2015. na temu Dugo 19. stoljeće održane u Požegi; Šesti hrvatski simpozij o nastavi povijesti/ Ideološki prijepori u Prvome svjetskome ratu i nova politička karta Europe nakon rata / 11.-13. 11. 2015. Pula, 220 sudionik

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu