Stefan Th. Gries i Anatol Stefanowitsch (ur.): Corpora in Cognitive Linguistics. Corpus-Based Approaches to Syntax and Lexis

Prikaz knjig

Meaning in Cognitive Linguistics

U ovome se radu daje pregled kognitivnolingvističkoga bavljenja značenjem, s obzirom na činjenicu da značenje ima središnju važnost u jeziku. Kognitivna lingvistika se od samih početaka usredotočuje na pitanje kako se značenje izgrađuje u jeziku, prije svega konceptualizacijom svijeta koji nas okružuje u procesu čiji su konačni proizvod jezični izrazi koji ’imaju’ značenje. U tom smislu daje se pregled predodžbenih shema, procesa izgradnje značenja, simbolizacije, uporabnih jezičnih modela. Glavni je cilj prikazati pojmove koji izgrađuju sam teorijski okvir kognitivne lingvistike i koji predstavljaju temelj za značenjske analize u okviru kognitivnolingvističkoga pristupa, sve brojnije i u hrvatskih autora. Posebno se analizira problematika kognitivnolingvističkoga pristupa leksičkome značenju i novim kvantitativnim pristupima u kognitivnoj leksičkoj semantici.The paper gives an overview of the Cognitive Linguistic approach to meaning, given that meaning plays a central role in language. From the very beginnings, Cognitive Linguistics has focused its attention on how meaning is constructed in language, primarily by means of conceptualization, resulting in linguistic structures which ’have’ meaning. A short survey is given of image schemas, processes of meaning construal, symbolization, and usage based models. These and other concepts described in the paper are built into the theoretical foundations of cognitive linguistics and serve as a starting point for cognitive semantic analyses, whose number has also been on the increas in Croatia. Particular attention is paid to issues raised by the cognitive linguistic approach to lexical meaning and the recent quantitative approaches in cognitive lexical semantics

Relevantnost frekvencije jezične uporabe pri opisu strukture leksema

Ovaj rad ispituje valjanost testova za određivanje prototipnih značenja polisemnih leksema koji uključuju jezične frekvencije i pretpostavljaju da najveća frekvencija uporabe odgovara središtu leksičke kategorije. Uz pomoć računalnog korpusa hrvatskoga jezika, Hrvatskoga nacionalnog korpusa (HNK) i metodologije korpusne lingvistike analiziraju se frekvencijski podaci za tri hrvatske imenice i uspoređuju s intuicijom izvornog govornika u određivanju prototipnog značenja istih leksema. Naglašava se da su razlozi postojanja prototipnosti u leksema kognitivne prirode te da postoje barem neke jezične kategorije u kojih frekvencija uporabe nije pokazatelj prototipnosti

The Croatian verb pričati and its »new« role among other »verbs of speaking« in Croatian

Glagoli govorenja tvore zanimljivu značenjsku skupinu leksema kako u hrvatskome tako i u mnogim drugim jezicima. U ovome radu analiziraju se značenjske bliskosti glagola govoriti, razgovarati i pričati poglavito radi mogućeg objašnjenja što omogućava glagolu pričati pojavljivanje u supstandardnim sintagmama poput pričati engleski, pričati telefonom itd.»Verbs of speaking« are an interesting semantically interrelated group of lexemes in Croatian as well as many other languages. The main aim of the present analysis is to show how the interrelationship between the Croatian verbs govoriti, razgovarati i pričati, can explain various substandard uses of the verb pričati, uses which are gaining ground not only in spoken Croatian but in the press as well

KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE I NJIHOV UTJECAJ NA JEZIK: “PRESLAGIVANJE” GLAGOLSKIH VREMENA U SMS PORUKAMA NA HRVATSKOME JEZIKU

SMS text messaging has become one of the most dominant means of communication in Croatia. With respect to their linguistic features SMS text messages have become a language variety in their own right, exhibiting specific regularities in different aspects of language use. We investigate the use of tenses in Croatian SMS text messages in comparison to standard written Croatian. The results show a different distribution or reshuffling of past tenses, with a reappearance of tenses considered to be obsolete. We also look into the reasons that triggered off these changes as well as their impact on the Croatian tense system.SMS poruke postale su jednim od najdominantnijih sredstava komuniciranja u Hrvatskoj. U smislu postojanja vlastitih jezičnih karakteristika SMS poruke postale su zaseban jezični ‘varijetet’ sa specifičnim pravilnostima u različitim vidovima jezične uporabe. U radu se istražuje uporaba glagolskih vremena u hrvatskim SMS-tekstualnim porukama te se uspoređuje s uporabom glagolskih vremena u standardnom pisanom hrvatskom jeziku. Rezultati upućuju na različitu distribuciju, odnosno “preslagivanje” prošlih vremena, uz ponovno pojavljivanje glagolskih vremena koja se u mnogim gramatikama označavaju kao arhaična. Rad se također osvrće na uzroke takvih promjena, kao i na njihov utjecaj na sustav glagolskih vremena u hrvatskome

Komunikacijske tehnologije i njihov utjecaj na jezik: Pojam konvencije s gledišta jezičnih tehnologija

On the basis of a summation of topics that have emerged from research of text messaging in Croatian during the last ten years, other major questions and issues have also surfaced. In this paper we focus on the notion of convention, both from the linguistic as well as pragmatic point of view. Convention is viewed as a reflection of the complexity of language, seen not only as a cognitive phenomenon, or a cognitive ability, but also as being central to human interaction. Using text messaging as the basis for the research brought to light the importance of the technological medium, which plays a crucial role in the formation of convention. Due to the technological possibilities and limitations of the medium, new conventions appear in text messages, conventions that at the same time reflect linguistic, sociocultural and discourse/pragmatic factors. This implies that they are a reflection not only of linguistic convention, but also a reflection of the human social cognitive ability, essential in language use. On the basis of the examples analysed we also stress that the social cognitive ability is tailored to the medium of communi-cation itself.Iz desetogodišnjeg istraživanja SMS poruka u hrvatskom jeziku proizašle su teme i pitanja od šireg značaja, poput pojma konvencije. Pojam konvencije se u ovome radu analizira kako s lingvističkog, tako i pragmatičkog gledišta. Na konvenciju se gleda ne samo kao na odraz jezika viđenog kao kognitivne pojavnosti ili sposobnosti, već i kao na pojavnost od središnje važnosti za ljudsku komunikaciju. Istraživanja na temelju SMS poruka ukazuju na važnost tehnološkog medija koji igra važnu ulogu u stvaranju same konvencije. Zbog tehnoloških mogućnosti, ali i ograničenja medija, nove konvencije koje nalazimo u SMS porukama istovremeno ukazuju na bitnost jezičnih, društvenih, kulturnih, diskursnih i pragmatičkih čimbenika. To znači da konvencija nije samo ona lingvistička u užem smislu, već je jednako tako sastavni dio ljudske društvene kognitivne sposobnosti, nezaobilazne u jezičnoj uporabi. Na temelju analiziranih primjera pokazano je da se društvena kognitivna sposobnost prilagođava i samom komunikacijskom mediju

Obznane

Obznan

Obznane

Obznan