Causes of poor hypertension control in family medicine

Cilj. Arterijska hipertenzija jedan je od glavnih uzročnika srčanožilnih bolesti. Cilj ovog istraživanja je utvrditi prevalenciju nekontrolirane hipertenzije među liječenim hipertoničarima u ordinacijama obiteljske medicine i procijeniti joj uzroke. Metode. U istraživanje su uključena 292 hipertoničara podijeljena u dvije skupine - dobro kontrolirane hipertenzije (RR140/90 mm Hg). Uz anamnestičke i antropometrijske podatke, analizirana su socioekonomska obilježja te laboratorijski podaci, navlastito natriurija pomoću Kawasakijeve formule. Rezultati. Dobro kontroliran arterijski tlak imalo je 45,5%, dok je 54,5% ispitanika imalo arterijski tlak >140/90 mm Hg. Prosječno izlučivanje natrija iznosilo je 171 mmol/dan (IQR 130-207), bez značajnih razlika među skupinama. Utvrđena je značajno veća učestalost loše kontrolirane hipertenzije uz niže obrazovanje x2 = 8,024; P = 0,046), zanimanje (x2 = 5,702; P = 0,017) i nepovoljno materijalno stanje (x2 = 8,020; P = 0,018). Zaključak. Liječnik obiteljske medicine može bitno utjecati na stavove svojih pacijenata uz prihvaćanje zdravog životnog stila. Valja individualno provjeriti čimbenike slabije kontrole arterijskog tlaka, poput prekomjernog unosa kuhinjske soli, pa svakog pacijenta upoznati s nefarmakološkim mjerama te ukazati na one koje može ustrajno provoditi.Aim. Arterial hypertension is a major cardiovascular risk factor. The aim of this study was to identify and rank causes and risk factors for uncontrolled hypertension, such as compliance, excessive salt intake, sex, age and socioeconomic status. Methods. There were 292 treated hypertensive patients included in this study and divided into two groups – well controlled (BP <140/90 mm Hg), and uncontrolled (RR >140/90 mm Hg). Demographic, anthropocentric, socioeconomic, and laboratory data, including daily natriuria using the Kawasaki formula were analyzed. Results. 45.5% of the examinees were well controlled and 54.5% uncontrolled. The average sodium excretion was 171 mmol/day (IQR 130-207), with no significant differences between the groups. A significant link was identified between the uncontrolled hypertension and lower education level (x2 = 8.024; P = 0.046), „blue collar“ occupation (x2 = 5.702; P = 0.017) and low socioeconomic status (x2 = 8.020; P = 0.018). Conclusion. Family physicians can modify patients’ attitudes, including the acceptance of a healthy life style. The factors affecting blood pressure control should be identified individually and patients should be informed about non-pharmacological measures, such as excessive salt intake, emphasizing those which could be maintained consistently

Usporedba stavova i znanja o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 studenata Medicinskog fakulteta u Splitu i liječnika obiteljske medicine Splitsko-dalmatinske županije

Glavni cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlikuju li se stavovi o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 studenata medicine i liječnika obiteljske medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Provedeno je presječno istraživanje u kojem je sudjelovalo 176 studenata medicine, 47 studenata dentalne medicine, te 100 liječnika obiteljske medicine. Ispitanici su rješavali anketni upitnik putem Google forms internetske aplikacije tijekom lipnja 2021. Korištena je peterostupanjska Likertova skala koja je sadržavala 27 tvrdnji. Prikupljeni podaci obrađeni su u programima STATISTICA 14 i Python. Utvrđeno je da pozitivan stav o svim cjepivima protiv bolesti COVID-19 ima statistički značajno više liječnika u odnosu na studente (P=0,038). Zadovoljstvo organiziranošću cijepljenja protiv bolesti COVID-19 statistički je značajno veće u liječnika nego studenata (P=0,006). Iako u procijepljenosti između studenata i liječnika nema statistički značajne razlike, ona je pronađena između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija (P=0,005). Udio cijepljenih veći je u studenata kliničkih godina (67%). Također, utvrđeno je, sa statistički značajnom razlikom, da su ispitanici koji su cijepljeni protiv gripe spremniji i na cijepljenje protiv COVID-19 bolesti (P=0,001), te da se značajno više liječnika nego studenata odlučilo na cijepljenje protiv gripe ove ili prethodnih sezona (P<0,001). Studijom je dokazano da su opći stavovi studenata medicinskog fakulteta i liječnika obiteljske medicine o cijepljenju pozitivni. Naime, poznato je da se stavovi pojedinca prema primjeni cjepiva uvelike odražavaju na procijepljenost i incidenciju zaraznih bolesti u populaciji, te je jako važno da i studenti, koji će biti aktivni sudionici zdravstvenog sustava i liječnici obiteljske medicine, koji su najdostupniji sudionici zdravstvenog sustava, imaju jednake stavove o najučinkovitijoj metodi zaštite populacije od širenja zaraznih bolesti

Predictors of poorly controlled hypertension

Cilj. Arterijska hipertenzija jedan je od glavnih uzročnika srčanoţilnih bolesti od kojih umire više od polovine svjetskog pučanstva. Cilj ovog istraţivanja bio je identifikacija i rangiranje čimbenika rizika za nastanak nekontrolirane arterijske hipertenzije (suradljivost, prekomjeran unos kuhinjske soli, spol, dob i socioekonomski status bolesnika). Metode. U istraţivanje su uključena 292 hipertoničara koja su na temelju izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka podijeljeni u dvije skupine - 1. grupa dobro kontrolirane hipertenzije (RR 140/90 mm Hg. Utvrđena je značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na suradljivost procijenjenu od strane pacijenta (χ2 = 10,384; ss= 2; P = 0,006; C = 0,185) i na procjenu vaţnosti uzimanja antihipertenziva (χ2 = 8,864; ss= 1; P = 0,003; φ = -0,175). Utvrđena je statistički značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na stupanj obrazovanja (χ2 = 8,024; ss= 3; P = 0,046; C = 0,164), zanimanje (χ2 = 5,702; ss=1; P = 0,017; φ = 0,140) i materijalno stanje u odnosu na druge (χ2 = 8,020; ss= 2; P = 0,018; C = 0,163). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u učestalosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na natriuriju. Nije utvrđena statistički značajna razlika između dobro i loše kontroliranih hipertoničara s obzirom na ţivotne navike i prehranu ispitanika te ispitivana antropometrijska obiljeţja (visina, teţina, BMI, opseg struka, bokova, WHR). Zaključak. Na temelju prediktivnog modela moţe se zaključiti kako je deklarativna (ne)suradljivost pacijenta najbolji prediktor (ne)kontrolirane hipertenzije od svih inačica uključenih u ispitivani model. Slijede je materijalno stanje, odnosno socioekonomski status pacijenta.Aim. Arterial hypertension is a major risk factor for cardiovascular disease, causing almost half of all deaths around the globe The aim of this study was to identificy and rank risk factors for uncontrolled hypertension (compliance, excessive salt intake, sex, age and socioeconomic status of the patient). Methods. The study included 292 treated hypertensive patients divided in two groups – well-controlled hypertension (BP 140/90 mm Hg. The prevalence of uncontrolled hypertension was markedly higher among patients with admitted, self-assesed nonadherence (χ2 = 10.384; df = 2; P = 0.006; F = 0.185), and declared underestimation of antihypertensive therapy role (χ2 = 8.864; df = 1; P = 0.003; φ= -0.175). There was a significant link between uncontrolled hypertension and lower education level (χ2 = 8.024, df = 3, P = 0.046; F = 0.164), „blue collar“ occupation (χ2 = 5.702; df = 1; P = 0.017; φ= 0.140 ) and worse financial status (χ2 = 8.020; df = 2; P = 0.018; F = 0.163) but, unexpectedly, no significant differences were observed according to the level of natriuria. There were no significant differences in hypertension control due to lifestyle habits, diet and anthropometric parameters (height, weight, BMI, waist circumference, WHR). Conclusion. Based on predictive model it can be concluded that the declarative (non) compliance is the best predictor of (un)controlled hypertension among the evaluated parameters, followed by precarious financial/socioeconomic status

Predictors of poorly controlled hypertension

Cilj. Arterijska hipertenzija jedan je od glavnih uzročnika srčanoţilnih bolesti od kojih umire više od polovine svjetskog pučanstva. Cilj ovog istraţivanja bio je identifikacija i rangiranje čimbenika rizika za nastanak nekontrolirane arterijske hipertenzije (suradljivost, prekomjeran unos kuhinjske soli, spol, dob i socioekonomski status bolesnika). Metode. U istraţivanje su uključena 292 hipertoničara koja su na temelju izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka podijeljeni u dvije skupine - 1. grupa dobro kontrolirane hipertenzije (RR 140/90 mm Hg. Utvrđena je značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na suradljivost procijenjenu od strane pacijenta (χ2 = 10,384; ss= 2; P = 0,006; C = 0,185) i na procjenu vaţnosti uzimanja antihipertenziva (χ2 = 8,864; ss= 1; P = 0,003; φ = -0,175). Utvrđena je statistički značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na stupanj obrazovanja (χ2 = 8,024; ss= 3; P = 0,046; C = 0,164), zanimanje (χ2 = 5,702; ss=1; P = 0,017; φ = 0,140) i materijalno stanje u odnosu na druge (χ2 = 8,020; ss= 2; P = 0,018; C = 0,163). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u učestalosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na natriuriju. Nije utvrđena statistički značajna razlika između dobro i loše kontroliranih hipertoničara s obzirom na ţivotne navike i prehranu ispitanika te ispitivana antropometrijska obiljeţja (visina, teţina, BMI, opseg struka, bokova, WHR). Zaključak. Na temelju prediktivnog modela moţe se zaključiti kako je deklarativna (ne)suradljivost pacijenta najbolji prediktor (ne)kontrolirane hipertenzije od svih inačica uključenih u ispitivani model. Slijede je materijalno stanje, odnosno socioekonomski status pacijenta.Aim. Arterial hypertension is a major risk factor for cardiovascular disease, causing almost half of all deaths around the globe The aim of this study was to identificy and rank risk factors for uncontrolled hypertension (compliance, excessive salt intake, sex, age and socioeconomic status of the patient). Methods. The study included 292 treated hypertensive patients divided in two groups – well-controlled hypertension (BP 140/90 mm Hg. The prevalence of uncontrolled hypertension was markedly higher among patients with admitted, self-assesed nonadherence (χ2 = 10.384; df = 2; P = 0.006; F = 0.185), and declared underestimation of antihypertensive therapy role (χ2 = 8.864; df = 1; P = 0.003; φ= -0.175). There was a significant link between uncontrolled hypertension and lower education level (χ2 = 8.024, df = 3, P = 0.046; F = 0.164), „blue collar“ occupation (χ2 = 5.702; df = 1; P = 0.017; φ= 0.140 ) and worse financial status (χ2 = 8.020; df = 2; P = 0.018; F = 0.163) but, unexpectedly, no significant differences were observed according to the level of natriuria. There were no significant differences in hypertension control due to lifestyle habits, diet and anthropometric parameters (height, weight, BMI, waist circumference, WHR). Conclusion. Based on predictive model it can be concluded that the declarative (non) compliance is the best predictor of (un)controlled hypertension among the evaluated parameters, followed by precarious financial/socioeconomic status

Predictors of poorly controlled hypertension

Cilj. Arterijska hipertenzija jedan je od glavnih uzročnika srčanoţilnih bolesti od kojih umire više od polovine svjetskog pučanstva. Cilj ovog istraţivanja bio je identifikacija i rangiranje čimbenika rizika za nastanak nekontrolirane arterijske hipertenzije (suradljivost, prekomjeran unos kuhinjske soli, spol, dob i socioekonomski status bolesnika). Metode. U istraţivanje su uključena 292 hipertoničara koja su na temelju izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka podijeljeni u dvije skupine - 1. grupa dobro kontrolirane hipertenzije (RR 140/90 mm Hg. Utvrđena je značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na suradljivost procijenjenu od strane pacijenta (χ2 = 10,384; ss= 2; P = 0,006; C = 0,185) i na procjenu vaţnosti uzimanja antihipertenziva (χ2 = 8,864; ss= 1; P = 0,003; φ = -0,175). Utvrđena je statistički značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na stupanj obrazovanja (χ2 = 8,024; ss= 3; P = 0,046; C = 0,164), zanimanje (χ2 = 5,702; ss=1; P = 0,017; φ = 0,140) i materijalno stanje u odnosu na druge (χ2 = 8,020; ss= 2; P = 0,018; C = 0,163). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u učestalosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na natriuriju. Nije utvrđena statistički značajna razlika između dobro i loše kontroliranih hipertoničara s obzirom na ţivotne navike i prehranu ispitanika te ispitivana antropometrijska obiljeţja (visina, teţina, BMI, opseg struka, bokova, WHR). Zaključak. Na temelju prediktivnog modela moţe se zaključiti kako je deklarativna (ne)suradljivost pacijenta najbolji prediktor (ne)kontrolirane hipertenzije od svih inačica uključenih u ispitivani model. Slijede je materijalno stanje, odnosno socioekonomski status pacijenta.Aim. Arterial hypertension is a major risk factor for cardiovascular disease, causing almost half of all deaths around the globe The aim of this study was to identificy and rank risk factors for uncontrolled hypertension (compliance, excessive salt intake, sex, age and socioeconomic status of the patient). Methods. The study included 292 treated hypertensive patients divided in two groups – well-controlled hypertension (BP 140/90 mm Hg. The prevalence of uncontrolled hypertension was markedly higher among patients with admitted, self-assesed nonadherence (χ2 = 10.384; df = 2; P = 0.006; F = 0.185), and declared underestimation of antihypertensive therapy role (χ2 = 8.864; df = 1; P = 0.003; φ= -0.175). There was a significant link between uncontrolled hypertension and lower education level (χ2 = 8.024, df = 3, P = 0.046; F = 0.164), „blue collar“ occupation (χ2 = 5.702; df = 1; P = 0.017; φ= 0.140 ) and worse financial status (χ2 = 8.020; df = 2; P = 0.018; F = 0.163) but, unexpectedly, no significant differences were observed according to the level of natriuria. There were no significant differences in hypertension control due to lifestyle habits, diet and anthropometric parameters (height, weight, BMI, waist circumference, WHR). Conclusion. Based on predictive model it can be concluded that the declarative (non) compliance is the best predictor of (un)controlled hypertension among the evaluated parameters, followed by precarious financial/socioeconomic status