DIAGNOSTIC CRITERIA FOR OCCUPATIONAL ALLERGIC DISEASES

Izloženost alergenima na radnom mjestu u današnje je vrijeme sve učestalija. Najčešće profesionalne alergijske bolesti za koje se može dokazati povezanost bolesti i radne ekspozicije, utvrditi oštećenje funkcije i/ili morfologije te dijagnostičkom obradom potvrditi bolest su: profesionalni alergijski rinitis, profesionalna astma, alergijski alveolitis te kontaktni alergijski dermatitis. U radu su opisani dijagnostički algoritmi diferencijalne dijagnoze radi potvrde dijagnoze profesionalne bolesti te poduzimanja mjera za očuvanje funkcionalne sposobnosti zaposlenika.Exposure to allergens at workplace is more frequent nowadays. The most common occupational allergic diseases with proven association of the disease and occupational exposure determining damage to function and/or morphology and confirming the disease by diagnostic workup are occupational allergic rhinitis, occupational asthma, allergic alveolitis and allergic contact dermatitis. This paper describes diagnostic algorithms of differential diagnosis to confirm the diagnosis of occupational disease and to take measures for preserving functional capacity of the employees

Overuse Syndromes in the Evaluation of Work Capacity

U ocjeni radne sposobnosti oboljelih od sindroma prenaprezanja, glavnu ulogu ima klinička slika te zanimanje bolesnika. Stupanj i lokalizacija boli, kao i ograničenje funkcije, najvažniji su u ocjeni radne sposobnosti ovisno o zahtjevima radnog mjesta. U slučaju pravilno i pravodobno postavljene dijagnoze te prikladnog, energičnog liječenja, a potom rehabilitacije, sindromi naprezanja, osim u sportaša i zaposlenih na nekim posebnim uvjetima rada ne zahtijevaju dugotrajnije bolovanje. Iznimka su slučajevi gdje je potrebno kirurško liječenje, što produžuje vrijeme privremene spriječenosti za rad te slučajevi gdje bolest nije na vrijeme prepoznata, niti adekvatno liječena. Ako nakon završetka liječenja i medicinske rehabilitacije zaostane funkcionalni deficit koji oboljelog ograničava u obavljanju rada, utvrđuje se neko od prava iz mirovinskog osiguranja. Uzrok invalidnosti zbog sindroma prenaprezanja je bolest ili profesionalna bolest, sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti.Clinical picture and subjectÕs occupation are the main points of reference in the evaluation of work capacity in subjects with overuse syndrome. Particular attention is paid to the degree and the location of pain, as well as functional limitations with respect to demands of the workplace. If the diagnosis is right and therapy and rehabilitation intensive, overuse syndrome usually does not entail long sick leaves. Exceptions are the athletes and certain jobs which require longer periods of rehabilitation. Furthermore, untimely diagnosis and inadequate treatment may extend the period of incapacity. If the therapy and medical rehabilitation cannot completely remedy the functional deficit in performing the regular job, application of pension policy regulations may be necessary. This applies to the immediate danger of disability with the possibility to change the job for a more adequate one, as well as to the disability due to occupational or general incapacity to work. If the health condition predisposes younger persons to disability, they may exercise their right to professional rehabilitation. This review gives a list of occupational diseases and causes which may be applied to the disability generated by the overuse syndrome

Alcoholism - How It Affects Health and Working Capacity

Ovisnost o alkoholu postaje sve veći medicinski i javnozdravstveni problem kako u odraslih tako i u mlađih osoba. Multietiološki je fenomen pod utjecajem genskih, psiholoških, kulturoloških i drugih čimbenika. Alkoholna su se pića stoljećima pripremala iz raznih sastojaka: npr. grožđa, hmelja, riže, meda. Učestalost pijenja vrlo je različita, a sve je veća u žena i mladeži. Ovisnost o alkoholu neurofiziološkog je podrijetla i može dovesti do oštećenja svih organskih sustava u ljudskom organizmu. Teškoće uzrokovane alkoholom nastaju znatno prije razvoja kliničke slike. Najčešći uzrok smrtnosti u ovisnika o alkoholu jesu bolesti srčanožilnog sustava. Ovisnost o alkoholu kao problem na radnome mjestu vrlo je važna jer djeluje negativno na zdravlje i s tim u vezi smanjuje produktivnost te dovodi do nesreća, ozljeda i smanjenja radne sposobnosti. Učinkovito rješavanje problema vezanih uz ovisnost o alkoholu uključuje ranu detekciju problema povezanih s alkoholom i stoga je potrebno usmjeriti zdravstvenu zaštitu na primarnu prevenciju i rane intervencije.Alcoholism is a growing medical and public health issue both in adult and in younger populations. It is a multi-aetiological phenomenon influenced by genetic, psychological, cultural and other factors. Alcoholic beverages have traditionally been prepared from various ingredients, such as grapes, malt, and rice. Drinking prevalence has varied and is more pronounced in women and the youth. Alcoholism is shown to be of neurophysiologic origin and may lead to the impairment of all human body systems. The most frequent cause of death in alcoholics are the diseases of the cardiovascular system. Alcoholism at workplace is a very important issue as it affects health, reduces productivity, and may lead to accidents, injuries and decreased working capacity. Alcohol-related difficulties develop much earlier than the clinical picture. The diagnosis of alcoholism includes early detection of alcohol-related problems, so it is necessary to orient the healthcare services towards primary prevention and early intervention

Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years?

Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofi lakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.Aged population dominates in developed countries. Centenarians are a select group, and only one in 7,000 to 10,000 reach that age. Factors of longevity are numerous and include genetic predisposition (a locus on chromosome 4), environment, healthy lifestyle (hypocaloric diet, regular physical and mental exercise), accessible health services, and effi cient health protection at old age. Centenarians are well adapted to the new life and compensate for the loss of functions with age. The limits of human life are extended, so that nowadays the oldest person has reached the age of 128. Some geographic areas are characterised by higher numbers of centenarians. This article mentions a few individuals who outlived 100 years in the world, Croatia, and neighbouring countries. Although some argue that the limits of human life cannot be extended over the age of 120 years, for now we cannot predict the actual limits of human life

Alcoholism - How It Affects Health and Working Capacity

Ovisnost o alkoholu postaje sve veći medicinski i javnozdravstveni problem kako u odraslih tako i u mlađih osoba. Multietiološki je fenomen pod utjecajem genskih, psiholoških, kulturoloških i drugih čimbenika. Alkoholna su se pića stoljećima pripremala iz raznih sastojaka: npr. grožđa, hmelja, riže, meda. Učestalost pijenja vrlo je različita, a sve je veća u žena i mladeži. Ovisnost o alkoholu neurofiziološkog je podrijetla i može dovesti do oštećenja svih organskih sustava u ljudskom organizmu. Teškoće uzrokovane alkoholom nastaju znatno prije razvoja kliničke slike. Najčešći uzrok smrtnosti u ovisnika o alkoholu jesu bolesti srčanožilnog sustava. Ovisnost o alkoholu kao problem na radnome mjestu vrlo je važna jer djeluje negativno na zdravlje i s tim u vezi smanjuje produktivnost te dovodi do nesreća, ozljeda i smanjenja radne sposobnosti. Učinkovito rješavanje problema vezanih uz ovisnost o alkoholu uključuje ranu detekciju problema povezanih s alkoholom i stoga je potrebno usmjeriti zdravstvenu zaštitu na primarnu prevenciju i rane intervencije.Alcoholism is a growing medical and public health issue both in adult and in younger populations. It is a multi-aetiological phenomenon influenced by genetic, psychological, cultural and other factors. Alcoholic beverages have traditionally been prepared from various ingredients, such as grapes, malt, and rice. Drinking prevalence has varied and is more pronounced in women and the youth. Alcoholism is shown to be of neurophysiologic origin and may lead to the impairment of all human body systems. The most frequent cause of death in alcoholics are the diseases of the cardiovascular system. Alcoholism at workplace is a very important issue as it affects health, reduces productivity, and may lead to accidents, injuries and decreased working capacity. Alcohol-related difficulties develop much earlier than the clinical picture. The diagnosis of alcoholism includes early detection of alcohol-related problems, so it is necessary to orient the healthcare services towards primary prevention and early intervention