Palliative medicine in Croatia – need for implementation in the health care system

Palijativna medicina predstavlja jednu od novijih subspecijalističkih grana moderne medicine (prvenstveno onkologije, nefrologije, neurologije i anesteziologije). Glavno središte interesa palijativne medicine skrb je za terminalno oboljele bolesnike, odnosno bolesnike u završnom stadiju bolesti, gdje klasična, kurativna medicina svojim dijagnostičko-terapijskim kao i znanstveno–tehnološkim pristupom više ne može vratiti bolesnika (pacijenta) u stanje zdravlja, odnosno odsustva bolesti. Palijativna medicina obuhvaća tri područja: smirivanje simptoma, psihosocijalnu podrška štićenicima i njihovim njegovateljima te etičke probleme vezane uz kraj života. Dostupnost palijativne skrbi mora se osnivati na potrebama i ne treba je ograničavati na tip bolesti, geografsku lokaciju ili socioekonomski status onoga koji takvu skrb treba.Palliative medicine is one of the brand new specializations in modern medicine, primarily in oncology, neurology and anesthesiology. The aim of palliative medicine is to care for the terminally ill, in the moment when the currative medicine could not effort with disease even with high tech or science achievements. Palliative medicine includes three fields: settling the symptoms, psychosocial support and end-of-life ethics. The accessibility of palliative care must be based on the needs and must not be limited only on the type of disease, geographic location or socio-economy status of the terminally ill

Quality of life disorder after mastectomy for breast cancer and the body image changes

Cilj: Utvrditi stupanj kvalitete života kod bolesnica nakon učinjene mastektomije zbog tumora dojke i završenog onkološkog tretmana. Metode: Prospektivna studija provedena je na Jedinici palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, Bosna i Hercegovina, u trajanju od svibnja 2006. do svibnja 2007. godine. Studija je obuhvatila 35 mastektomiranih bolesnica s tumorom dojke, koje su završile specifični onkološki tretman. Za procjenu kvalitete života korištena je SF-36 skala. Podaci su statistički obrađeni T-testom i Wilcoxonovim testom. Statistički značajnom razlikom smatran je p < 0.05. Prvi test učinjen je prilikom prve posjete bolesnica u jedinicu palijativne njege (dnevni hospicij), a drugi test 12 tjedana poslije. Rezultati: Pri prvom testiranju ispitanica srednja vrijednost ukupne kvalitete života iznosila je 0.39, što se prema skali kvalitete života ocjenjuje srednje dobrom kvalitetom života. Ukupno 31 bolesnica imala je sukladno skali SF-36 srednje dobru kvalitetu života, dvije bolesnice dobru, a dvije su bolesnice svoju kvalitetu života opisale kao odličnu. Drugo testiranje vrijednosti pokazuje prosjek ukupne kvalitete života 0.34, statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0.02). Prilikom prvog testa srednja vrijednost za ocjenu kvalitete života bila je 0.39 bodova, što je ocijenjeno kao dobra kvaliteta života, dok je drugo testiranje pokazalo prosjek ukupne kvalitete života 0.34, što je statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0,001) (parni T-test i Wilcoxonov test). Ukupno fizičko zdravlje bolesnica pri prvom testiranju iznosi 0.43, što predstavlja srednje dobar rezultat. Drugo testiranje pokazuje jednak prosjek ukupnog fizičkog zdravlja 0.43. Prvo testiranje pokazuje srednju vrijednost za ukupno mentalno zdravlje 0.31, što je sukladno skali vrijednosti SF-36 srednje dobar rezultat. Drugo je testiranje pokazalo srednju vrijednost 0.27, što je lošiji rezultat u odnosu na prvi test (p = 0.001). Zaključak: Izmijenjen tjelesni izgled (engl. body image) zbog tretmana tumora dojke izvor je psihosocijalnih problema, dovodi do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja te utječe na kvalitetu života mastektomiranih žena.Aim: To assess life quality in patients after mastectomy due to breast cancer and completed oncological treatment. Methods: A prospective study was conducted at the Palliative Care unit, University Clinical Center Tuzla, Bosnia and Herzegovina, from May 2006 to May 2007. Thirty-five breast cancer patients who had undergone mastectomy and completed specific oncology treatment were examined. SF-36 scale was used to estimate life quality. T-test and Wilcoxon’s test were used in the statistics. P < 0.05 was considered to be a significant difference. Results: During the first test mean value of life quality was 0.39 which is in general a good life quality. 31 patients had an average good life quality; 2 had a good life quality and 2 patients had an excellent life quality. The second testing shows a mean value of 0.34 life quality, which is statistically significantly worse in comparison to the first testing 0.39 (p = 0.001) (steam T-test and Wilcoxon’s test). Overall physical health of patients during the first testing amounts to 0.43, which is an average result. The second testing shows the same mean value of overall health of 0.43. The first testing shows a mean value for an overall mental health from 0.31 which is a average result. The second testing shows a mean value of 0.27 which is a deterioration in comparison to the first test (p = 0.001). Conclusion: Alteration of body image due to the treatment of breast cancer is a source of psycho-social difficulties and deterioration of overall mental health of quality of life

Quality of life disorder after mastectomy for breast cancer and the body image changes

Cilj: Utvrditi stupanj kvalitete života kod bolesnica nakon učinjene mastektomije zbog tumora dojke i završenog onkološkog tretmana. Metode: Prospektivna studija provedena je na Jedinici palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, Bosna i Hercegovina, u trajanju od svibnja 2006. do svibnja 2007. godine. Studija je obuhvatila 35 mastektomiranih bolesnica s tumorom dojke, koje su završile specifični onkološki tretman. Za procjenu kvalitete života korištena je SF-36 skala. Podaci su statistički obrađeni T-testom i Wilcoxonovim testom. Statistički značajnom razlikom smatran je p < 0.05. Prvi test učinjen je prilikom prve posjete bolesnica u jedinicu palijativne njege (dnevni hospicij), a drugi test 12 tjedana poslije. Rezultati: Pri prvom testiranju ispitanica srednja vrijednost ukupne kvalitete života iznosila je 0.39, što se prema skali kvalitete života ocjenjuje srednje dobrom kvalitetom života. Ukupno 31 bolesnica imala je sukladno skali SF-36 srednje dobru kvalitetu života, dvije bolesnice dobru, a dvije su bolesnice svoju kvalitetu života opisale kao odličnu. Drugo testiranje vrijednosti pokazuje prosjek ukupne kvalitete života 0.34, statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0.02). Prilikom prvog testa srednja vrijednost za ocjenu kvalitete života bila je 0.39 bodova, što je ocijenjeno kao dobra kvaliteta života, dok je drugo testiranje pokazalo prosjek ukupne kvalitete života 0.34, što je statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0,001) (parni T-test i Wilcoxonov test). Ukupno fizičko zdravlje bolesnica pri prvom testiranju iznosi 0.43, što predstavlja srednje dobar rezultat. Drugo testiranje pokazuje jednak prosjek ukupnog fizičkog zdravlja 0.43. Prvo testiranje pokazuje srednju vrijednost za ukupno mentalno zdravlje 0.31, što je sukladno skali vrijednosti SF-36 srednje dobar rezultat. Drugo je testiranje pokazalo srednju vrijednost 0.27, što je lošiji rezultat u odnosu na prvi test (p = 0.001). Zaključak: Izmijenjen tjelesni izgled (engl. body image) zbog tretmana tumora dojke izvor je psihosocijalnih problema, dovodi do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja te utječe na kvalitetu života mastektomiranih žena.Aim: To assess life quality in patients after mastectomy due to breast cancer and completed oncological treatment. Methods: A prospective study was conducted at the Palliative Care unit, University Clinical Center Tuzla, Bosnia and Herzegovina, from May 2006 to May 2007. Thirty-five breast cancer patients who had undergone mastectomy and completed specific oncology treatment were examined. SF-36 scale was used to estimate life quality. T-test and Wilcoxon’s test were used in the statistics. P < 0.05 was considered to be a significant difference. Results: During the first test mean value of life quality was 0.39 which is in general a good life quality. 31 patients had an average good life quality; 2 had a good life quality and 2 patients had an excellent life quality. The second testing shows a mean value of 0.34 life quality, which is statistically significantly worse in comparison to the first testing 0.39 (p = 0.001) (steam T-test and Wilcoxon’s test). Overall physical health of patients during the first testing amounts to 0.43, which is an average result. The second testing shows the same mean value of overall health of 0.43. The first testing shows a mean value for an overall mental health from 0.31 which is a average result. The second testing shows a mean value of 0.27 which is a deterioration in comparison to the first test (p = 0.001). Conclusion: Alteration of body image due to the treatment of breast cancer is a source of psycho-social difficulties and deterioration of overall mental health of quality of life

Quality of life disorder after mastectomy for breast cancer and the body image changes

Cilj: Utvrditi stupanj kvalitete života kod bolesnica nakon učinjene mastektomije zbog tumora dojke i završenog onkološkog tretmana. Metode: Prospektivna studija provedena je na Jedinici palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, Bosna i Hercegovina, u trajanju od svibnja 2006. do svibnja 2007. godine. Studija je obuhvatila 35 mastektomiranih bolesnica s tumorom dojke, koje su završile specifični onkološki tretman. Za procjenu kvalitete života korištena je SF-36 skala. Podaci su statistički obrađeni T-testom i Wilcoxonovim testom. Statistički značajnom razlikom smatran je p < 0.05. Prvi test učinjen je prilikom prve posjete bolesnica u jedinicu palijativne njege (dnevni hospicij), a drugi test 12 tjedana poslije. Rezultati: Pri prvom testiranju ispitanica srednja vrijednost ukupne kvalitete života iznosila je 0.39, što se prema skali kvalitete života ocjenjuje srednje dobrom kvalitetom života. Ukupno 31 bolesnica imala je sukladno skali SF-36 srednje dobru kvalitetu života, dvije bolesnice dobru, a dvije su bolesnice svoju kvalitetu života opisale kao odličnu. Drugo testiranje vrijednosti pokazuje prosjek ukupne kvalitete života 0.34, statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0.02). Prilikom prvog testa srednja vrijednost za ocjenu kvalitete života bila je 0.39 bodova, što je ocijenjeno kao dobra kvaliteta života, dok je drugo testiranje pokazalo prosjek ukupne kvalitete života 0.34, što je statistički značajno lošije u odnosu na prvi test 0.39 (p = 0,001) (parni T-test i Wilcoxonov test). Ukupno fizičko zdravlje bolesnica pri prvom testiranju iznosi 0.43, što predstavlja srednje dobar rezultat. Drugo testiranje pokazuje jednak prosjek ukupnog fizičkog zdravlja 0.43. Prvo testiranje pokazuje srednju vrijednost za ukupno mentalno zdravlje 0.31, što je sukladno skali vrijednosti SF-36 srednje dobar rezultat. Drugo je testiranje pokazalo srednju vrijednost 0.27, što je lošiji rezultat u odnosu na prvi test (p = 0.001). Zaključak: Izmijenjen tjelesni izgled (engl. body image) zbog tretmana tumora dojke izvor je psihosocijalnih problema, dovodi do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja te utječe na kvalitetu života mastektomiranih žena.Aim: To assess life quality in patients after mastectomy due to breast cancer and completed oncological treatment. Methods: A prospective study was conducted at the Palliative Care unit, University Clinical Center Tuzla, Bosnia and Herzegovina, from May 2006 to May 2007. Thirty-five breast cancer patients who had undergone mastectomy and completed specific oncology treatment were examined. SF-36 scale was used to estimate life quality. T-test and Wilcoxon’s test were used in the statistics. P < 0.05 was considered to be a significant difference. Results: During the first test mean value of life quality was 0.39 which is in general a good life quality. 31 patients had an average good life quality; 2 had a good life quality and 2 patients had an excellent life quality. The second testing shows a mean value of 0.34 life quality, which is statistically significantly worse in comparison to the first testing 0.39 (p = 0.001) (steam T-test and Wilcoxon’s test). Overall physical health of patients during the first testing amounts to 0.43, which is an average result. The second testing shows the same mean value of overall health of 0.43. The first testing shows a mean value for an overall mental health from 0.31 which is a average result. The second testing shows a mean value of 0.27 which is a deterioration in comparison to the first test (p = 0.001). Conclusion: Alteration of body image due to the treatment of breast cancer is a source of psycho-social difficulties and deterioration of overall mental health of quality of life

Palliative care in Croatia on the threshold of entering the European Union: medical-legal and medical-ethical review

Godine 2013., kada Hrvatska postaje 28. članica Europske unije, obilježit će se desetljeće otkad je Povjerenstvo ministara Vijeća Europe državama članicama izdalo Preporuku o organizaciji palijativne skrbi – REC (2003) 24. Ovaj rad analizira trenutnu situaciju u hrvatskom zdravstvenom sustavu, s posebnim osvrtom na organizaciju palijativne skrbi. Promatranjem hrvatskoga medicinskog prava u svjetlu europskih standarda palijativne skrbi ukazuje se na medicinsko-pravne i medicinsko-etičke pretpostavke i propuste u njihovoj implementaciji u konkretnu praksu. Analizom Ustava Republike Hrvatske, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zaštiti prava pacijenata, Kodeksa medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore u kontekstu Preporuke REC (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama o organizaciji palijativne skrbi (Recommendation Rec (2003) 24 of the Committee of Ministers to member states on the organisation of palliative care) i Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb (White Paper on standards and norms for hospice and palliative care in Europe. Recommendations from the European Association for Palliative Care) dokazuje se manjkavost hrvatskog sustava palijativne skrbi, s posebnim naglaskom na potrebu za promptnim kreiranjem nacionalne zdravstvene politike palijativne skrbi. Prvi korak na tom putu treba biti osnivanje ustanova za palijativnu skrb. Palijativna skrb integralni je dio zdravstvenog sustava i neotuđiv element prava građana na zdravstvenu skrb, stoga je odgovornost vlade svake pojedine države članice jamčiti palijativnu skrb i učiniti je pristupačnom svakome tko je treba.In the year 2013 when Croatia is to become the 28th European Union member-state, a decade will have passed since the Committee of Ministers of the Council of Europe has issued a Recommendation to the member states on the organization of palliative care – the REC (2003) 24. This paper analyzes the current situation in the Croatian health care system with special emphasis on the organization of palliative care. Observing the Croatian Medical Law in the light of European standards of palliative care, the medical-legal and medical-ethical assumptions and omissions are pointed out in their implementation in practice. The analysis of the Croatian Constitution, the Law on Health Care, the Law on Protection of Patients’ Rights, and the Code of medical ethics and deontology of the Croatian Medical Chamber in the context of the Recommendation Rec (2003) 24 of the Committee of Ministers and the “White Paper on standards and norms for hospice and palliative care in Europe” – Recommendations from the European Association for palliative Care, proves the flaw in the Croatian system of palliative care, with special emphasis on the need to prompt establishment of a national health policy of palliative care. The first step on this path should be the establishment of institutions for palliative care. Palliative care is an integral part of the health system and an inseparable element of citizens’ rights to health care and is therefore, the responsibility of the government of each member state to guarantee palliative care and make it accessible to those in need of it