Stavovi prema programu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva na području Međimurske županije

Činjenica da je stopa smrtnosti upola manja od incidencije, klasificira karcinom debelog crijeva kao jedan od onih s relativno pozitivnom prognozom ovisno o stadiju bolesti u vrijeme dijagnoze. Nevidljiva krv u stolici najčešći je neprimjetan simptom abnormalnosti debelog crijeva u ranom stadiju, koji se lako otkriva kroz test fekalnog okultnog krvarenja. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem prikaza uporabe, stavova i sklonosti sudjelovanju u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Međimurskoj županiji. Istraživanje je provedeno putem posebno strukturirane ankete, djelomice putem društvenih mreža u obliku online Google docs upitnika, a djelom u analognom obliku u lokalnim domovima za starije i nemoćne osobe te udruzi oboljelih od karcinoma debelog crijeva na području Međimurske županije. Analizom podataka utvrđeno je da od ukupnog broja onih koji su primili poziv za sudjelovanje u programu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva, njih 63,8% pozitivno je odgovorilo barem jednom. Kao glavni razlog odbijanja poziva, čak 16,3% navodi da vjeruju kako nedostatak simptoma čini probir nepotrebnim. Unatoč dugoročnoj primjeni programa ranog otkrivanja karcinoma   debelog crijeva, njegov benefit nedovoljno je iskorišten, što je rezultiralo nezadovoljavajućim rezultatima u posljednjem desetljeću. Analiza čimbenika koji utječu na zdravstveno ponašanje od velike je važnosti za razumijevanje stope probirnog odgovora

Stavovi prema programu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva na području Međimurske županije

Činjenica da je stopa smrtnosti upola manja od incidencije, klasificira karcinom debelog crijeva kao jedan od onih s relativno pozitivnom prognozom ovisno o stadiju bolesti u vrijeme dijagnoze. Nevidljiva krv u stolici najčešći je neprimjetan simptom abnormalnosti debelog crijeva u ranom stadiju, koji se lako otkriva kroz test fekalnog okultnog krvarenja. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem prikaza uporabe, stavova i sklonosti sudjelovanju u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Međimurskoj županiji. Istraživanje je provedeno putem posebno strukturirane ankete, djelomice putem društvenih mreža u obliku online Google docs upitnika, a djelom u analognom obliku u lokalnim domovima za starije i nemoćne osobe te udruzi oboljelih od karcinoma debelog crijeva na području Međimurske županije. Analizom podataka utvrđeno je da od ukupnog broja onih koji su primili poziv za sudjelovanje u programu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva, njih 63,8% pozitivno je odgovorilo barem jednom. Kao glavni razlog odbijanja poziva, čak 16,3% navodi da vjeruju kako nedostatak simptoma čini probir nepotrebnim. Unatoč dugoročnoj primjeni programa ranog otkrivanja karcinoma   debelog crijeva, njegov benefit nedovoljno je iskorišten, što je rezultiralo nezadovoljavajućim rezultatima u posljednjem desetljeću. Analiza čimbenika koji utječu na zdravstveno ponašanje od velike je važnosti za razumijevanje stope probirnog odgovora

The Influence of Social Support on Life Satisfaction of Elderly People in Care Homes

Social network of each individual plays a significant role in the aging process, while at the same time social support is considered as one of the major factors attributing to quality of life of the elderly. Insufficient social inclusion of an individual leads to loneliness as a consequence of the lack of social relations, which commonly occurs among older people and greatly affects their quality of life. The aim of this paper is to explore the perception of the social support for elderly and disabled people in care homes and its impact onto their life satisfaction, as well as correlation between social support and loneliness. The instruments used in the research were the Social Provisions Scale, a general measure to evaluate current relations with important people in a person’s life, and Socio-Demographic Data Questionnaire. The sample involved 113 people over 65 in care homes for elderly and disabled in Dubrovnik-Neretva County. The results have shown that there are differences in quality of life of the elderly in care homes as well as in their life satisfaction with regard to social support, and also that there is a correlation between the lack of support and loneliness. Furthermore, the research results have shown that there are no statistically significant gender differences in the quality of life of the elderly with social support

Stavovi i znanja žena Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije prema samopregledu dojke

Karcinom dojke najčešće je globalno maligno oboljenje u žena te time predstavlja velik javnozdravstveni problem. S obzirom na rast incidencije karcinoma dojke, sve se više stavlja naglasak na potrebu osvještavanja žena o metodama rane detekcije istog. Najjednostavniju i najjeftiniju takvu metodu predstavlja samopregled dojke koji se preporučuje svim ženama iznad navršenih 20 godina. Njegova redovita provedba pridonosi povećanoj svijesti žene o normalnoj strukturi dojke, kao i pravovremenom otkrivanju sumnjive tvorbe na dojkama što utječe na bolji ishod liječenja te stopu preživljavanja. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem procjene stavova i znanja žena Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije o samopregledu dojke. Ono je provedeno putem anonimne on line ankete koja je sadržavala 20 pitanja, a obuhvaćala je 681 ženu s navedenih područja. Rezultati su pokazali da 96,5% anketiranih žena zna što je samopregled, 82,1% njih zna kako se on izvodi, no ipak samo 20% njih provodi samopregled jedanput mjesečno. Kao glavne barijere u provođenju, anketirane žene navele su: strah od pronalaska abnormalnosti na dojci (15,6%), te nedostatak znanja vezanog uz izvođenje (14,7%). Najveći udio žena, 37,6 % dobio je informacije o samopregledu preko interneta i samoinicijativnim istraživanjem te ga je na isti način njih 60,2% naučilo raditi. Žene Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije pokazale visoku razinu znanja o karcinomu dojke i samopregledu, no ona se ne oslikava na praktičnom planu. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciji i podizanju samosvijesti cjelokupne zajednice

Stavovi i znanja žena Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije prema samopregledu dojke

Karcinom dojke najčešće je globalno maligno oboljenje u žena te time predstavlja velik javnozdravstveni problem. S obzirom na rast incidencije karcinoma dojke, sve se više stavlja naglasak na potrebu osvještavanja žena o metodama rane detekcije istog. Najjednostavniju i najjeftiniju takvu metodu predstavlja samopregled dojke koji se preporučuje svim ženama iznad navršenih 20 godina. Njegova redovita provedba pridonosi povećanoj svijesti žene o normalnoj strukturi dojke, kao i pravovremenom otkrivanju sumnjive tvorbe na dojkama što utječe na bolji ishod liječenja te stopu preživljavanja. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem procjene stavova i znanja žena Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije o samopregledu dojke. Ono je provedeno putem anonimne on line ankete koja je sadržavala 20 pitanja, a obuhvaćala je 681 ženu s navedenih područja. Rezultati su pokazali da 96,5% anketiranih žena zna što je samopregled, 82,1% njih zna kako se on izvodi, no ipak samo 20% njih provodi samopregled jedanput mjesečno. Kao glavne barijere u provođenju, anketirane žene navele su: strah od pronalaska abnormalnosti na dojci (15,6%), te nedostatak znanja vezanog uz izvođenje (14,7%). Najveći udio žena, 37,6 % dobio je informacije o samopregledu preko interneta i samoinicijativnim istraživanjem te ga je na isti način njih 60,2% naučilo raditi. Žene Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije pokazale visoku razinu znanja o karcinomu dojke i samopregledu, no ona se ne oslikava na praktičnom planu. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciji i podizanju samosvijesti cjelokupne zajednice

Attitudes and Prejudices of Nursing Students Towards Psychiatric Patients

U općoj populaciji kao i među zdravstvenim radnicima zamijećeno je da unatoč napretku medicine i edukaciji još uvijek postoje negativni stavovi prema oboljelima od psihičkih poremećaja. Stav se može definirati kao stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu dok su predrasude pretežno negativni stavovi prema nekoj skupini ili prema pojedincima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi kakvi su stavovi studenata Studija sestrinstva o psihički bolesnim osobama. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Sjever, a ispitanici su bili studenti Studija sestrinstva. Kao mjerni instrument korištena je posebno strukturirana, anonimna, on line anketa, koja je sadržavala 2 pitanja o dobi i spolu te 10 pitanja vezanih uz stavove i predrasude o psihički bolesnim osobama. U istraživanju su sudjelovala 162 studenta svih triju godina studija. Rezultati su prikazani brojčano i u postotcima. Prema rezultatima dobivenima iz ankete vidljivo je da studenti imaju različite poglede prema psihički bolesnim osobama. Iako su tijekom studija imali kolegije u sklopu kojih se spominju predrasude i stigma te oboljeli od psihičkih bolesti, što je moglo utjecati na smanjenje predrasude, prema rezultatima istraživanja, one postoje. U smanjenju predrasuda najvažnija je edukacija i kontakt s objektom predrasuda.It has been observed that, despite progress in medicine and education, negative opinions towards people suffering from psychological disorders are still present both in the general population and among health workers. An opinion is an acquired, relatively permanent, and stable structure composed of positive and negative emotions, evaluations, and reactions towards a certain object, whereas prejudices are mostly negative opinions towards a certain group of people or individuals. The purpose of this study was to determine what opinions nursing students have about psychologically ill people. The study was conducted at University Sjever, and the subjects were students of the nursery school. We used a specially structured, anonymous online survey, which contained 2 questions about age and sex and 10 questions related to opinions and prejudices about psychologically ill people; 162 students from all three study years took part in the research. The results are shown both as numbers and percentages. According to the results from the survey, students have different opinions towards psychologically ill people. During the study, the students have courses in which prejudices, stigmas, and people suffering from psychological illnesses are mentioned. Those courses could have reduced the number of prejudices, but despite that, the results of the research show that prejudices are still present. In order to reduce the prejudices, education and contact with the objects of those prejudices are the most important things

Attitudes and Prejudices of Nursing Students Towards Psychiatric Patients

U općoj populaciji kao i među zdravstvenim radnicima zamijećeno je da unatoč napretku medicine i edukaciji još uvijek postoje negativni stavovi prema oboljelima od psihičkih poremećaja. Stav se može definirati kao stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu dok su predrasude pretežno negativni stavovi prema nekoj skupini ili prema pojedincima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi kakvi su stavovi studenata Studija sestrinstva o psihički bolesnim osobama. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Sjever, a ispitanici su bili studenti Studija sestrinstva. Kao mjerni instrument korištena je posebno strukturirana, anonimna, on line anketa, koja je sadržavala 2 pitanja o dobi i spolu te 10 pitanja vezanih uz stavove i predrasude o psihički bolesnim osobama. U istraživanju su sudjelovala 162 studenta svih triju godina studija. Rezultati su prikazani brojčano i u postotcima. Prema rezultatima dobivenima iz ankete vidljivo je da studenti imaju različite poglede prema psihički bolesnim osobama. Iako su tijekom studija imali kolegije u sklopu kojih se spominju predrasude i stigma te oboljeli od psihičkih bolesti, što je moglo utjecati na smanjenje predrasude, prema rezultatima istraživanja, one postoje. U smanjenju predrasuda najvažnija je edukacija i kontakt s objektom predrasuda.It has been observed that, despite progress in medicine and education, negative opinions towards people suffering from psychological disorders are still present both in the general population and among health workers. An opinion is an acquired, relatively permanent, and stable structure composed of positive and negative emotions, evaluations, and reactions towards a certain object, whereas prejudices are mostly negative opinions towards a certain group of people or individuals. The purpose of this study was to determine what opinions nursing students have about psychologically ill people. The study was conducted at University Sjever, and the subjects were students of the nursery school. We used a specially structured, anonymous online survey, which contained 2 questions about age and sex and 10 questions related to opinions and prejudices about psychologically ill people; 162 students from all three study years took part in the research. The results are shown both as numbers and percentages. According to the results from the survey, students have different opinions towards psychologically ill people. During the study, the students have courses in which prejudices, stigmas, and people suffering from psychological illnesses are mentioned. Those courses could have reduced the number of prejudices, but despite that, the results of the research show that prejudices are still present. In order to reduce the prejudices, education and contact with the objects of those prejudices are the most important things

Procjena razine stresa u Jedinici intenzivnoga liječenja (JIL) uz primjenu samoprocjene, fizioloških pokazatelja i analize kortizola u slini

The study investigates exposure to stress by respondents working in an Intensive Care Unit (ICU) and differences in using three instruments to measure stress. The survey was conducted from September to October 2018 in Dubrava Clinical Hospital in the ICU unit, with forty-one (41) healthcare professionals. Three forms of testing were set up: self-evaluation of stress, measurements of physiological indicators, and cortisol levels. The results show a statistically significant difference in mean cortisol levels, with the first sample much higher than other samples. There were significant interactions between skin conduction (SC) and stress levels, where all participants exhibited increases in SC. Heart rate variability (HRV) shows a slight correlation with stress levels in the group possessing substantially more stress experience. Although some differences were observed, all stress elements for professionals working in ICUs indicates that they cope well with stressful situations.Studija istražuje izloženost stresu ispitanika koji rade u Jedinici intenzivnoga liječenja (JIL-u) i razlike u upotrebi triju mjernih instrumenata stresa. Istraživanje je provedeno od rujna do listopada 2018. u Kliničkoj bolnici Dubrava u JIL-u, na četrdeset i jednom (41) zdravstvenom djelatniku. Postavljena su tri oblika testiranja: samoprocjena stresa, mjerenje fizioloških pokazatelja i razine kortizola. Rezultati pokazuju statistički značajnu razliku u srednjim razinama kortizola, pri čemu je prvi uzorak znatno viši od ostalih uzoraka. Postojale su značajne interakcije između provodljivosti kože (SC) i razine stresa, pri čemu su svi sudionici pokazali povećanje SC-a. Varijabilnost srčanoga ritma (HRV) pokazuje blagu korelaciju s razinama stresa u skupini koja ima znatno više iskustva sa stresom. Iako su uočene neke razlike, svi mjerni pokazatelji stresa pokazuju da se zdravstveni djelatnici u JIL-u dobro nose sa stresnim situacijama

With food to health : proceedings of the 9th International scientific and professional conference

Proceedings contains 7 original scientific papers, 8 professional papers and 1 review paper which were presented at "9th International Scientific and Professional Conference WITH FOOD TO HEALTH", organised in following sections: Nutrition, Dietetics and diet therapy, Food safety, Food analysis, Production of safe food and food with added nutritional value

MENTAL DISORDERS/DIFFICULTIES IN THE POSTPARTUM PERIOD

Introduction: Mental difficulties are common in the postpartum period. They can manifest in a mild form, but also as serious disorders which need to be treated in a timely manner. The most common psychological problem is "Baby blues" characterized by relatively short duration without consequences and treatment is largely unnecessary. Postpartum depression is characterized by a sense of sadness, loss of interest, insomnia, discomfort, loss of energy, reduced concentration. Postpartum psychosis is the most serious disorder but is also rare and may have serious consequences for the mother and child. Important factors in the postpartum mental problems/difficulties are genetic factors, situation of unwanted pregnancy, a feeling of discomfort with the role of motherhood and sudden hormonal changes. Aim: to investigate the frequency and type of mental problems in postpartum period, as well as possible type of help needed by the women in postpartum period. Subjects and methods: One hundred (112) respondents participated in the survey. The survey was conducted from November to December 2017 through a "google docs" application. The survey was placed on different social networks, and the participation in the survey was voluntary and anonymous. A series of 14 questions with the offered answers was used in the survey. Results: The results of the survey have shown that psychological difficulties and disturbances in the postpartum period to be common problems encountered by almost 50% of women (44.46%). The most common difficulty is Baby blues, followed by postpartum depression and anxiety disorders. Age and the mode of birth did not affect the emergence of changes, while social factors such as family support had a great impact. Conclusion: The provision of information to the mothers can help, but inaccurate information can do the opposite. Thus, the role of health care professionals is important for helping mothers in that period to prevent certain difficulties as well as in identifying and referring mothers to seek help in a timely fashion