Devino mlijeko i proizvodi od devinog mlijeka

Camel milk and camel milk products have always been highly esteemed playing even today an important role in the diet of the population in the rural areas of Africa, Asia and the Middle East, with scarce agricultural areas, high temperatures and small amount of precipitation. In aggravated environmental circumstances, camels may produce more milk than any other species, while their demand for food is very modest. A camel produces between 1000 and 2000 L of milk during the lactation period of 8 to 18 months, while the daily production of milk is between 3 and 10 L. The goal of the overview is to present the chemical composition of camel milk, and products made from camel milk. On average camel milk contains 81.4-87 % water, 10.4 % dry matter, 1.2-6.4 % milk fat, 2.15-4.90 % protein, 1.63-2.76 % casein, 0.65-0.80 % whey protein, 2.90-5.80 % lactose and 0.60-0.90 % ash. Variations in the contents of camel milk may be attributed to several factors such as analytical methods, geographical area, nutrition conditions, breed, lactation stage, age and number of calvings. Camel milk is becoming an increasingly interesting product in the world, not only for its good nutritive properties, but also for its interesting and tasteful products.Devino mlijeko i proizvodi od devinog mlijeka oduvijek su bili cijenjeni, a i danas imaju vrlo važnu ulogu u prehrani stanovništva ruralnih područja Afrike, Azije i Srednjeg Istoka, u kojima prevladavaju oskudne poljoprivredne površine, te visoke temperature i male količine oborina. U otežanim okolišnim uvjetima deve mogu proizvesti više mlijeka nego bilo koja druga vrsta, dok su njezini zahtjevi za hranom skromni. Deva proizvodi između 1000 i 2000 L mlijeka u razdoblju od 8. do 18. mjeseca laktacije. Prosječna dnevna proizvodnja mlijeka iznosi između 3 L i 10 L između 12. i 18. mjeseca laktacije. Cilj istraživanja je prikazati pregled kemijskog sastava devinog mlijeka, mliječnih proizvoda, te drugih proizvoda koji se proizvode od devinog mlijeka. Devino mlijeko u prosjeku sadrži 81,4-87 % vode, 10,4 % suhe tvari, 1,2-6,4 % mliječne masti, 2,15-4,90 % proteina, 1,63-2,76 % kazeina, 0,65-0,80 % proteina sirutke, 2,90-5,80 % laktoze i 0,60-0,90 % mliječnog pepela. Varijacije u sastavu devinog mlijeka mogu se pripisati nekolicini čimbenika kao što su: analitički postupci mjerenja, geografsko područje, hranidbeni uvjeti, pasmina, stadij laktacije, dob i broj teljenja. Devino mlijeko postaje sve interesantniji proizvod u svijetu, ne samo zbog svojih dobrih kemijskih osobina već i zbog svojih zanimljivih i ukusnih proizvoda

The impact of the font type on reading in persons with dyslexia

Čitanje je složena vještina koja se odvija specifičnim pokretima očiju - izmjenjivanjem fiksacija i sakada. Fiksacije se odnose na zadržavanje pogleda na točkama unutar teksta, a sakade su skokoviti pokreti između tih točaka. Omjer trajanja fiksacija i sakada daje informaciju o učinkovitosti, odnosno tečnosti čitanja. Kod osoba s disleksijom čitanje može biti otežano zbog više razloga, a teorija o vizualnim smetnjama pretpostavlja da utjecaj mogu imati određene karakteristike fontova. Ovim istraživanjem ispitano je postoji li doista utjecaj fonta na vještinu čitanja. Eye-tracking uređajem ispitani su brzina čitanja, broj fiksacija i broj regresijskih sakada, mjereni tijekom čitanja triju tekstova napisanih različitim fontovima (Times New Roman, Arial Italics i Dyslexie). Tekstovi su bili sadržajno različiti, ali maksimalno ujednačeni po općoj tematici, duljini i složenosti. Kako bi se izbjeglo letimično čitanje, ispitanici su na kraju čitanja ispunjavali kratki upitnik o sadržaju tekstova. Osim objektivnih mjera, za varijablu je uzeta i ispitanikova subjektivna ocjena fonta, odnosno procjena lakoće čitanja pojedinog fonta. Uzorak je činilo 8 osoba s disleksijom odrasle dobi. Efekt fonta ispitan je neparametrijskim Friedmanovim testom, a rezultati subjektivnog ocjenjivanja fonta analizirani su deskriptivno. Statistička analiza dobivenih podataka pokazala je kako na ispitanim mjerama nema značajnih razlika u čitanju između triju fontova. S obzirom na dobivene rezultate, zaključeno je da vrsta fonta nema značajan utjecaj na čitanje kod odraslih osoba s disleksijom.Reading is a complex skill that consists of specific eye movements, called fixations and saccades, which are in constant interchange during reading. Fixations refer to the maintenance of the visual gaze on a single location within a text, while saccades are quick movements between two fixations. Comparing the durations of fixations and saccades can provide information about the effectiveness of reading. For individuals with dyslexia, reading can be difficult for a number of reasons. According to the theory of visual noise, one reason for these difficulties is certain characteristics of text fonts. This study attempts to examine whether fonts have an impact on reading in people with dyslexia. An eye-tracking device was used to measure participants’ reading rate, number of fixations and regression saccades while reading three texts written in different fonts (Times New Roman, Arial Italic and Dyslexie). Texts were balanced to be almost identical in length, complexity and main topic, but were different in content. Superficial reading by participants was avoided by introducing a short questionnaire at the end of the reading task. Apart from the described objective measures, a subjective evaluation of fonts was also taken into account as a variable describing the individual impression of the impact that each font has on reading. The study included eight adults with dyslexia. Font effect was examined using the non-parametric Friedman test. The subjective evaluation scores of fonts were analyzed descriptively. Statistical analysis of the results demonstrated no significant difference among the three examined fonts. In consideration of these results, it is assumed that font type does not have a significant impact on reading efficacy in people with dyslexia

Production, composition and properties of mare’s milk

U većini zemalja svijeta kobilje mlijeko oduvijek je bilo cijenjeno zbog svojih ljekovitih svojstava pa se danas sve više koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, te kao zamjena humanom mlijeku u prehrani novorođenčadi. Procjenjuje se da oko 30 milijuna ljudi u svijetu konzumira kobilje mlijeko. Posljednjih godina kobilje mlijeko postaje i u Hrvatskoj sve interesantniji proizvod zbog svog specifičnog sastava i svojstava. Kobilje mlijeko danas je predmet brojnih istraživanja i rasprava zbog optimalnog omjera kazeina i proteina sirutke te visoke probavljivosti, što ga čini prihvatljivim za prehranu dojenčadi. Cilj rada je prikazati kemijski sastav te najvažnija svojstva kobiljeg mlijeka kao i mogućnosti njegove primjene. Zbog visokog udjela proteina mliječnog seruma, kobilje mlijeko je bogat izvor esencijalnih aminokiselina i pogodno je za prehranu ljudi. Lipidi kobiljeg mlijeka sadrže manje triacilglicerola (oko 80 %) za razliku od humanog i kravljeg mlijeka (oko 98 % u oba mlijeka), dok je veći udio fosfolipida (oko 5 %) i slobodnih masnih kiselina (oko 9 %) u usporedbi s kravljim i humanim mlijekom. Kobilje mlijeko sadrži visoku koncentraciju višestruko nezasićenih masnih kiselina, nizak sadržaj kolesterola, visok udio laktoze te vitamina A, B i C.In most countries of the world, mare’s milk has always been appreciated due to the proposed therapeutic effects. Thus, it has been increasingly used in nutrition, cosmetics and pharmacy and as a substitute for human milk in newborn diets. According to some estimation, about 30 million people worldwide consume mare’s milk. Recently, mare’s milk has become an interesting product in Croatia because of its specific composition and properties. The optimal ratio of casein to whey proteins and the high digestibility make mare’s milk acceptable for the infant diet, why numerous researchers and discussions focus on it. The aim of this study was to establish chemical composition and the most important properties of mare’s milk, as well as possibilities of its utilization. Because of the high percentage of whey proteins, mare’s milk is a rich source of essential aminoacids and is also convenient for human consumption. In comparison to cow and human milk, mare’s milk lipids contain less triacylglycerols (c. 80 % mare vs c. 98 % cow and human), but it has a higher percentage of phospholipids (c. 5 %) and free fatty acids (c. 9 %). Besides, mare’s milk is characterized by a higher concentration of polyunsaturated fatty acids, lactose, vitamins A, B and C, and by a lower content of cholesterol

Životinje u frazeološkom ruhu

Životinje u frazeološkom ruhu zbornik je većega dijela radova izloženih na međunarodnom znanstvenom skupu Animalistički frazemi u slavenskim jezicima. Skup je održan 21. i 22. ožujka 2014. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u sklopu istoimenoga istraživanja kojem je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo potporu u studenom 2013. godine. Na skupu je sudjelovalo 49 znanstvenika: 22 iz Hrvatske te 27 iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Poljske, Slovačke i Slovenije. Zbornik sadržava recenzirane znanstvene radove u kojima se propituje zastupljenost naziva životinja u različitim frazeološkim jedinicama slavenskih, ali i romanskih te germanskih jezika, ukazuje na njihovu pragmatičnu i kulturološku važnost te pruža uvid u suvremene frazeološke tendencije primijenjene i na odabranu skupinu frazema. (iz Predgovora / Ivana Vidović Bolt

Sastav i svojstva kobiljeg mlijeka pasmine hrvatski hladnokrvnjak

Mare’s milk has always been appreciated due to its medicinal properties for which it has been more and more used in food, cosmetic and pharmaceutical industry and as a replacement for human milk in the diet of newborns. The aim of this study was to establish the chemical composition, physical properties and hygienic quality of mare’s milk of Croatian Coldblood horse breed. On the average, mare’s milk contained: 10.2 % total solids, 1.23 % milk fat, 1.76 % proteins, 0.71 % casein and 6.26 % lactose. The average pH value was 7.0, titratable acidity 2.51 °SH and freezing point -0.5318 °C. The total bacterial count was less than 58.000/mL and the somatic cell count 47x103/mL. The mare’s udder volume, environmental conditions and the presence of a foal (without a physical contact) showed a significant effect on the milk secretion. Based on the obtained results, criteria of physical-chemical and hygienic parameters of mare’s milk quality could be suggested. Possibilities of using the milk of Croatian coldblood horse breed are numerous, but until now it has almost not been used in Croatia due to the lack of information and knowledge of potential customers.Kobilje mlijeko oduvijek je bilo cijenjeno zbog svojih ljekovitih svojstava, zbog čega se danas sve više koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, te kao zamjena humanom mlijeku za prehranu novorođenčadi. Tijekom 2013. godine provedeno je istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi kemijski sastav, fizikalna svojstva i higijensku kvalitetu kobiljeg mlijeka, za pasminu hrvatskog hladnokrvnjaka. Kobilje mlijeko u prosjeku je sadržavalo: 10,21 % suhe tvari, 1,23 % mliječne masti, 1,76 % proteina, 0,71 % kazeina, 6,26 % laktoze. Prosječna pH vrijednost iznosila je 7,0, titracijska kiselost 2,51 °SH i točka ledišta -0,5318 °C. Ukupan broj mikroorganizama bio je manji od 58.000/mL, a broj somatskih stanica manji od 47x103/mL. Volumen kobiljeg vimena, okolišni uvjeti i prisutnost ždrjebeta (bez fizičkog kontakta), značajno utječu na sekreciju mlijeka. Na osnovu rezultata istraživanja mogu se predložiti kriteriji fizikalno-kemijskih i higijenskih parametara kvalitete kobiljeg mlijeka. Mogućnosti primjene mlijeka hrvatskog hladnokrvnjaka su mnogobrojne, ali se ono za sada u Hrvatskoj gotovo i ne koristi zbog nedovoljne informiranosti i educiranosti potencijalnih potrošača