Personality and Reactions to Sudden Events: Effects of Different Approaches to Modelling Physiological Reactions

Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati interindividualne razlike u elektrodermalnim reakcijama na iznenadni podražaj. Za ispitivanje toga cilja korištene su različite metode procjene elektrodermalne reakcije. Procjena reakcije kao jednostavna razlika prosječne elektrodermalne razine prije i poslije podražaja uspoređena je s pristupima koji modeliraju krivulju elektrodermalne reakcije kroz vrijeme. Ispitana je povezanost takve reakcije, modelirane na različite načine, s upitničkim mjerama osobina ličnosti. U istraživanju je sudjelovalo 97 studenata u dobi od 18 do 28 godina, većinom ženskoga spola (60 %). Svaki je ispitanik ispunio kratku mjeru neuroticizma i ekstraverzije iz Petofaktorskoga inventara ličnosti (BFI; John i sur., 1991, 2008) te je sudjelovao u jednome laboratorijskome mjerenju elektrodermalne reakcije na iznenadni događaj u trajanju od 8 minuta. Elektrodermalna aktivnost modelirala se na tri načina: 1) kao razlika u reakcijama prije i poslije podražaja; 2) uključujući i linearne efekte vremena; 3) uključujući i kvadratne efekte vremena. Ishodi takvoga modeliranja korelirani su s upitničkim mjerama neuroticizma i ekstraverzije. Rezultati su pokazali da uzimajući u obzir efekte protoka vremena sama procjena krivulje elektrodermalne aktivnosti značajno bolje pristaje stvarnim izmjerenim podacima. Isto tako, procjene elektrodermalne reakcije koje uzimaju u obzir efekte protoka vremena rezultiraju višim prosječnim razinama i većim interindividualnim varijabilitetom. Tako modelirana elektrodermalna reakcija (linearno i kvadratno) pokazuje nešto blago više i značajne pozitivne korelacije s neuroticizmom, iako su razlike između različitih načina modeliranja relativno male. Dobiveni rezultati podupiru ideju o većoj pobudljivosti vezanoj uz crtu neuroticizma. Iako su korelacije iznimno male, ne odstupaju od onih dobivenih u drugim istraživanjima, pogotovo jer je riječ o jednome mjerenju (Stemmler i Wacker, 2010). S obzirom na intenzitet reakcije, moguće je da pobudljivost vezana uz neuroticizam i nije specifično vezana za valenciju podražaja koji tu reakciju pobuđuje. Rezultati također pokazuju da se i na malome uzorku i korištenjem samo jednoga mjerenja, uz adekvatno modeliranje elektrodermalne aktivnosti, može detektirati povezanosti s osobinama ličnosti.This study aimed to examine interindividual differences in electrodermal responses to a sudden stimulus by using different methods of electrodermal reaction assessment. Modelling the electrodermal response as a simple difference of mean electrodermal level before and after stimulus occurrence was compared with approaches that model the electrodermal response curve over time. The association of differently modelled electrodermal reaction with questionnaire measures of personality traits was examined. Ninety-seven students, mostly females (60 %), with age ranging from 18 to 28 participated in this study. Each subject completed a brief measure of neuroticism and extraversion from the Big Five Inventory (BFI; John et al., 1991, 2008) and participated in one laboratory measurement of electrodermal activity during a period of 8 minutes in which a sudden stimulus was presented. Electrodermal activity was modelled in three ways: 1) as a difference in pre- and post-stimulus responses; 2) including linear effects of time; 3) including quadratic effects of time. The outcomes of differently modelled electrodermal responses were correlated with questionnaire measures of neuroticism and extraversion. The results showed that by taking into account the effects of time (both linear and quadratic) the actual electrodermal data can be fitted significantly better. Likewise, estimates of the electrodermal response that take into account the effects of time result in both higher average response levels and interindividual variability. The electrodermal reaction modelled in this way (linear and quadratic) shows a slightly higher and significant positive correlation with neuroticism when compared to simpler methods, although the differences between the different modelling methods are relatively small. The results obtained support the idea of greater excitability related to the neuroticism trait. Given the intensity of the reaction, it is possible that the excitability associated with neuroticism is not specifically related to the valence of the stimulus that elicits that reaction. The correlations are extremely small, but they do not deviate from those obtained in other studies, especially since it is a single electrodermal measurement (Stemmler & Wacker, 2010). The results also show that correlations with personality traits can be detected even on a small sample and only one measurement by adequately modelling the electrodermal reaction

Orientations to happiness, subjective well-being and life goals

People pursue happiness through different paths: pleasure, engagement and meaning, which are differently related to well-being. The aim of this research was to compare subjective well-being, life goals and self-control of people with different profiles of orientations to happiness. Students (484 females, 278 males; mean age 20.60) rated their life satisfaction, positive and negative affect, orientations to happiness, and self-control. Based on the K-means cluster analysis participants were grouped into four groups: students who highly endorse hedonic and eudaimonic orientation (the "Full life" group), those who do not endorse either of them (the "Empty life" group), those who live eudaimonic and those who live hedonic life. People who live a full life are the happiest, they value intrinsic life goals and have good self-control. Contrary, people who live empty lives have the lowest well-being, they value extrinsic and intrinsic life goals less than other people and have low self-control

“What are you doing?”: Comparison of three methodlogical approaches to studying leisure

Osim vremena koje provodimo u obveznim aktivnostima, preostaje nam i slobodno vrijeme tijekom kojega biramo aktivnosti. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti aktivnosti u slobodno vrijeme putem različitih metoda: popisa aktivnosti u slobodno vrijeme, omiljene aktivnosti te uzorkovanjem iskustava; 769 studenata je sudjelovalo u istraživanjima putem popisa slobodnih aktivnosti i omiljene aktivnosti, dok je u metodi uzorkovanja iskustava sudjelovao 121 student. Rezultati su pokazali značajnu razliku u frekvencijama aktivnosti u slobodno vrijeme dobivenih različitim metodološkim pristupima. Hobiji dominiraju kod omiljenih aktivnosti, dok se čitanje pokazalo čestom aktivnošću u istraživanju putem popisa slobodnih aktivnosti. Kod uzorkovanja iskustava kao česta aktivnost pojavljuju se aktivnosti vezane uz elektroničke medije. U aktivnostima na otvorenom nije pronađena razlika između podataka dobivenih različitim metodama. Naposljetku, studenti društvene aktivnosti navode kao omiljenu aktivnost rjeđe od očekivanog. Rezultati upućuju na to da je za potpuni uvid u slobodne aktivnosti potrebno koristiti opširan popis svakodnevnih aktivnosti, dok je za proučavanje slobodnih aktivnosti u subjektivnom smislu uputno ispitati nekoliko omiljenih aktivnosti. Također, pokazalo se da je uzorkovanje iskustava pogodnije za istraživanje pasivnijih aktivnosti nego za aktivnosti koje traže veći angažman i predanost.Beside the time spent in obligatory activities we also have free time to spend in freely chosen activities. The aim of this study was to research leisure activities using different methodologies: free time activities checklist, favorite activity, and experience sampling. The participants in the checklist and favorite activity study were 769 students, while there were 121 students in the experience sampling study. Results showed significant differences in leisure activity occurrences among different methodological approaches. The favorite activities approach showed an obvious predominance of hobbies. Checklist study showed a greater frequency of reading. In the experience sampling study, electronic media activities were present above the expected levels. No differences between methods were found in outdoor activities. Finally, social activities were mentioned less often than expected as a favorite activity. The present study results suggest that for a full insight into students’ leisure activities, an extensive list of everyday activities should be used, while for researching leisure in a narrower sense, from a subjective view point, several favorite activities should be studied. Finally, results have shown that the experience sampling method is a good way of researching passive activities, but may not be suitable for more engaging activities

TRAIT ANXIETY MODERATES THE EFFECT OF DENTAL SURGERY PHASES ON VAGAL ACTIVATION

Decreases in parasympathetic (PNS) activation are a normative reaction to stressful situations. By the Porges' Polyvagal theor

Measurement Invariance of the Meaning in Life Questionnaire Across 17 Countries

The Meaning in Life Questionnaire assesses presence of and search for meaning in life. Although the questionnaire has shown promising psychometric properties in samples from different countries, the scale’s measurement invariance across a large number of nations has yet to be assessed. This study is aimed at addressing this gap, providing insight into how meaning in life is constructed and experienced across countries and into the extent to which cross-country comparisons can be made. A total of 3867 adult participants from 17 countries, aged 30–60, balanced by gender, and with at least secondary education, completed the questionnaire as part of the Eudaimonic and Hedonic Happiness Investigation. Single sample confirmatory factor analysis, multigroup confirmatory factor analysis, and alignment optimization were applied to investigate the scale’s performance across the samples. Good psychometric properties and high levels of approximate measurement invariance emerged for the Presence subscale after removal of item 9, the only reverse-phrased item. Performance of the Search subscale varied more across samples, suggesting caution in interpreting related results supporting approximate measurement invariance. The conceptualization of presence of meaning operationalized in the corresponding subscale (without item 9) appears consistent across countries, whereas search for meaning seems to be less universally homogenous and requires further exploration. Moreover, the Meaning in Life Questionnaire does not reflect the conceptual distinction between “purpose” and “meaning” currently acknowledged by researchers. This issue should be further explored in studies addressing the scale’s performance across cultures

Brain - gut communication: what is happening when the gut becomes nervous? Biopsychosocial perspective on the irritable bowel syndrome

Ova znanstvena monografija je rezultat dugogodišnjega bavljenja područjem funkcijskih crijevnih poremećaja, primarno sindromom iritabilnoga crijeva. U monografiji su objedinjene spoznaje proizašle iz proučavanja svjetske literature i one proizašle iz rezultata istraživanja provedenih u okviru projekata koje su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (znanstvenoistraživački projekt Psihosomatski aspekti kroničnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva), Sveučilište u Rijeci (znanstvenoistraživački projekti Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja i Kognitivnoafektivne i ponašajne odrednice sindroma iritabilnoga crijeva) i Japansko društvo za promociju znanosti (kolaborativni projekt sa Sveučilištem u Nagoyi iz Japana Računalna psihosomatska medicina temeljena na prediktivnom kodiranju: temeljno istraživanje sindroma iritabilnoga crijeva). Riječ je o interdisciplinarnim istraživanjima koja su uključila znanstvenike – psihologe i liječnike – djelatnike odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta Nagoya iz Japana, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu Kliničkoga bolničkog centra Rijeka, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava bolnice Sveti Duh u Zagrebu. Monografija se sastoji od tri dijela: Prvi, najopsežniji dio, pruža uvid u biopsihosocijalni pristup funkcijskim poremećajima probavnoga sustava, među kojima središnje mjesto zauzima sindrom iritabilnoga crijeva (SIC), čiji je razvoj i tijek određen odnosom između velikoga broja bioloških i psihosocijalnih čimbenika. Poznato je da genetički i okolinski čimbenici (npr. sklonost bolestima, rana životna iskustva, učenje, sociokulturna sredina) mogu utjecati na psihosocijalno i fiziološko funkcioniranje osobe te na razvoj SIC-a putem recipročnih odnosa unutar osi mozak – crijeva. U ovome su dijelu opisani postupci dijagnosticiranja SIC-a, epidemiološka i klinička slika toga poremećaja te dominantni pristupi njegovu liječenju. Detaljno su opisane ključne komponente biopsihosocijalnoga modela SIC-a: genetički i okolinski čimbenici, osnove fiziologije crijeva i cijeli spektar psihosocijalnih čimbenika –crte ličnosti oboljelih osoba i odgovor na stres, spoznajni i afektivni procesi povezani sa SIC-om te ponašanje osoba sa SIC-om – uključenih u specifičan kognitivno-bihevioralni model SIC--a. Pruženo je moguće objašnjenje začaranoga kruga održavanja simptoma SIC-a i čimbenika koji u njemu sudjeluju te je raspravljeno o zdravstvenim ishodima povezanima s percepcijom bolesti i kvalitetom života. Drugi dio uključuje novu teorijsku perspektivu koja omogućuje opis funkcijske recipročne interakcije između ključnih čimbenika unutar biopsihosocijalnoga pristupa SIC-u, temeljenu na modelu prediktivnoga kodiranja interocepcije, dominantnome modelu unutar područja suvremene neuroznanosti. Ta perspektiva pruža širok uvid u mehanizme odnosa između mozga i tijela, kao i razumijevanje mentalnih i tjelesnih bolesti koje nastaju kad se taj odnos poremeti. Pomoću simulacije, korištenjem računalnoga modela, uspoređuju se karakteristike interocepcije i regulacije crijevne funkcije kod zdravih osoba i osoba sa SIC-om. Konačno, treći dio obuhvaća primijenjene teme poput odnosa između liječnika i bolesnika, psiholoških i psihoterapijskih pristupa liječenju SIC-a te grupa za podršku i samopomoć oboljelima od SIC-a, kao i prijedlog smjernica za dijagnostiku i liječenje toga složenoga crijevnog poremećaja. Ističući važnost preuzimanja perspektive oboljele osobe, monografiju zaključujemo osobnom pričom jedne pacijentice naslovljenom Moj suživot sa sindromom iritabilnoga crijeva.Područje funkcijskih gastrointestinalnih poremećaja izuzetno je opsežno, a namjena monografije nije bila obraditi sve moguće teme, već na što pristupačniji način prikazati one koje su nam se činile ključnima za razumijevanje sindroma iritabilnoga crijeva, najčešćega i najsloženijega funkcijskoga crijevnog poremećaja

Brain - gut communication: what is happening when the gut becomes nervous? Biopsychosocial perspective on the irritable bowel syndrome

Ova znanstvena monografija je rezultat dugogodišnjega bavljenja područjem funkcijskih crijevnih poremećaja, primarno sindromom iritabilnoga crijeva. U monografiji su objedinjene spoznaje proizašle iz proučavanja svjetske literature i one proizašle iz rezultata istraživanja provedenih u okviru projekata koje su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (znanstvenoistraživački projekt Psihosomatski aspekti kroničnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva), Sveučilište u Rijeci (znanstvenoistraživački projekti Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja i Kognitivnoafektivne i ponašajne odrednice sindroma iritabilnoga crijeva) i Japansko društvo za promociju znanosti (kolaborativni projekt sa Sveučilištem u Nagoyi iz Japana Računalna psihosomatska medicina temeljena na prediktivnom kodiranju: temeljno istraživanje sindroma iritabilnoga crijeva). Riječ je o interdisciplinarnim istraživanjima koja su uključila znanstvenike – psihologe i liječnike – djelatnike odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta Nagoya iz Japana, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu Kliničkoga bolničkog centra Rijeka, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava bolnice Sveti Duh u Zagrebu. Monografija se sastoji od tri dijela: Prvi, najopsežniji dio, pruža uvid u biopsihosocijalni pristup funkcijskim poremećajima probavnoga sustava, među kojima središnje mjesto zauzima sindrom iritabilnoga crijeva (SIC), čiji je razvoj i tijek određen odnosom između velikoga broja bioloških i psihosocijalnih čimbenika. Poznato je da genetički i okolinski čimbenici (npr. sklonost bolestima, rana životna iskustva, učenje, sociokulturna sredina) mogu utjecati na psihosocijalno i fiziološko funkcioniranje osobe te na razvoj SIC-a putem recipročnih odnosa unutar osi mozak – crijeva. U ovome su dijelu opisani postupci dijagnosticiranja SIC-a, epidemiološka i klinička slika toga poremećaja te dominantni pristupi njegovu liječenju. Detaljno su opisane ključne komponente biopsihosocijalnoga modela SIC-a: genetički i okolinski čimbenici, osnove fiziologije crijeva i cijeli spektar psihosocijalnih čimbenika –crte ličnosti oboljelih osoba i odgovor na stres, spoznajni i afektivni procesi povezani sa SIC-om te ponašanje osoba sa SIC-om – uključenih u specifičan kognitivno-bihevioralni model SIC--a. Pruženo je moguće objašnjenje začaranoga kruga održavanja simptoma SIC-a i čimbenika koji u njemu sudjeluju te je raspravljeno o zdravstvenim ishodima povezanima s percepcijom bolesti i kvalitetom života. Drugi dio uključuje novu teorijsku perspektivu koja omogućuje opis funkcijske recipročne interakcije između ključnih čimbenika unutar biopsihosocijalnoga pristupa SIC-u, temeljenu na modelu prediktivnoga kodiranja interocepcije, dominantnome modelu unutar područja suvremene neuroznanosti. Ta perspektiva pruža širok uvid u mehanizme odnosa između mozga i tijela, kao i razumijevanje mentalnih i tjelesnih bolesti koje nastaju kad se taj odnos poremeti. Pomoću simulacije, korištenjem računalnoga modela, uspoređuju se karakteristike interocepcije i regulacije crijevne funkcije kod zdravih osoba i osoba sa SIC-om. Konačno, treći dio obuhvaća primijenjene teme poput odnosa između liječnika i bolesnika, psiholoških i psihoterapijskih pristupa liječenju SIC-a te grupa za podršku i samopomoć oboljelima od SIC-a, kao i prijedlog smjernica za dijagnostiku i liječenje toga složenoga crijevnog poremećaja. Ističući važnost preuzimanja perspektive oboljele osobe, monografiju zaključujemo osobnom pričom jedne pacijentice naslovljenom Moj suživot sa sindromom iritabilnoga crijeva.Područje funkcijskih gastrointestinalnih poremećaja izuzetno je opsežno, a namjena monografije nije bila obraditi sve moguće teme, već na što pristupačniji način prikazati one koje su nam se činile ključnima za razumijevanje sindroma iritabilnoga crijeva, najčešćega i najsloženijega funkcijskoga crijevnog poremećaja

Measurement Invariance of the Meaning in Life Questionnaire Across 17 Countries

The Meaning in Life Questionnaire assesses presence of and search for meaning in life. Although the questionnaire has shown promising psychometric properties in samples from diferent countries, the scale’s measurement invariance across a large number of nations has yet to be assessed. This study is aimed at addressing this gap, providing insight into how meaning in life is constructed and experienced across countries and into the extent to which cross-country comparisons can be made. A total of 3867 adult participants from 17 countries, aged 30–60, balanced by gen der, and with at least secondary education, completed the questionnaire as part of the Eudaimonic and Hedonic Happiness Investigation. Single sample confrmatory factor analysis, multigroup confrmatory factor analysis, and alignment optimiza tion were applied to investigate the scale’s performance across the samples. Good psychometric properties and high levels of approximate measurement invariance emerged for the Presence subscale after removal of item 9, the only reverse-phrased item. Performance of the Search subscale varied more across samples, suggesting caution in interpreting related results supporting approximate measurement invari ance. The conceptualization of presence of meaning operationalized in the corre sponding subscale (without item 9) appears consistent across countries, whereas search for meaning seems to be less universally homogenous and requires further exploration. Moreover, the Meaning in Life Questionnaire does not refect the con ceptual distinction between “purpose” and “meaning” currently acknowledged by researchers. This issue should be further explored in studies addressing the scale’s performance across culture

Measurement Invariance of the Meaning in Life Questionnaire Across 17 Countries

The Meaning in Life Questionnaire assesses presence of and search for meaning in life. Although the questionnaire has shown promising psychometric properties in samples from different countries, the scale’s measurement invariance across a large number of nations has yet to be assessed. This study is aimed at addressing this gap, providing insight into how meaning in life is constructed and experienced across countries and into the extent to which cross-country comparisons can be made. A total of 3867 adult participants from 17 countries, aged 30–60, balanced by gender, and with at least secondary education, completed the questionnaire as part of the Eudaimonic and Hedonic Happiness Investigation. Single sample confirmatory factor analysis, multigroup confirmatory factor analysis, and alignment optimization were applied to investigate the scale’s performance across the samples. Good psychometric properties and high levels of approximate measurement invariance emerged for the Presence subscale after removal of item 9, the only reverse-phrased item. Performance of the Search subscale varied more across samples, suggesting caution in interpreting related results supporting approximate measurement invariance. The conceptualization of presence of meaning operationalized in the corresponding subscale (without item 9) appears consistent across countries, whereas search for meaning seems to be less universally homogenous and requires further exploration. Moreover, the Meaning in Life Questionnaire does not reflect the conceptual distinction between “purpose” and “meaning” currently acknowledged by researchers. This issue should be further explored in studies addressing the scale’s performance across cultures.Fil: Schutte, Lusilda. North West University; SudáfricaFil: Brdar, Ingrid. University of Rijeka; CroaciaFil: Wissing, Marié P.. North West University; SudáfricaFil: Tončić, Marko. University of Rijeka; CroaciaFil: Araujo, Ulisses. Universidade de Sao Paulo; BrasilFil: Carlquist, Erik. University of Oslo; NoruegaFil: Castro Solano, Alejandro. Universidad de Palermo; Argentina. Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas; ArgentinaFil: Freire, Teresa. University of Minho; BrasilFil: Hernández Pozo, María del Rocío. Universidad Nacional Autónoma de México; MéxicoFil: Jose, Paul E.. Victoria University of Wellington; Estados UnidosFil: Martos, Tamás. University of Szeged; HungríaFil: Nakamura, Jeanne. Claremont Graduate University; Estados UnidosFil: Nuñez del Prado Chaves, Pamela. Pontificia Universidad Católica del Perú; PerúFil: Russo Netzer, Pninit. University of Haifa; IsraelFil: Singh, Kamlesh. Indian Institute of Technology Delhi; IndiaFil: Slezackova, Alena. Masaryk University; República ChecaFil: Soosai Nathan, Lawrence. MK University; IndiaFil: Unanue, Wenceslao. Universidad Adolfo Ibañez; ChileFil: Vella Brodrick, Dianne A.. University of Melbourne; AustraliaFil: Delle Fave, Antonella. Università degli Studi di Milano; Itali